Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Vitalij Šentalinski i "književne arhive" KGB

Komentari (31) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 subota, 01 februar 2014 11:05
siniša
Postoji jedna maksima koja se pripisuje Aristotelu, koju je opet Aristotel "prepiso" iz iskustva svakog živog čoveka koja glasi " Ništa nije tako ponižavajuće kao rad".

Na taj način je prenesena ta misao i interpretirana kao pohvala neradu, odnosno lenjosti. Naravno da nije upotrebljena u tom smislu. Ništa nije tako zdravo i lekovito i korisno kao rad, ali ako neko radi za drugoga i taj drugi mu prisvaja rezultate, mleko koje je pomuzao i skuvao, cveće koje je uzgojio, čizme koje je napravio, to jeste takva uvreda koja direktno izaziva mržnju i želju da se uzurpator ubije.

Nema radnika koji je poštno radio, a da nije plaćen i da zbog toga nije u sebi istinski i iskreno poželeo smrt onoga ko je obezvredio njegov rad i trud i oteo mu njegovo delo. To je ljudski i treba da bude privilegovani zločin. Ubiti eksploatatora je bogougodno delo. Naravno ako je eksploatacija zaista počinjena.

Problem počinje kad se ubije neko zato što je npr. Srbin, a kaže se ubijen je što je buržuj ili kuluk.
Preporuke:
21
3
2 subota, 01 februar 2014 11:23
Ioann Dubinjin
"Belima" je zverska priroda boljševika i njihovog režima oduvek bila poznata. Niko od "progresivnih" na Zapadu (ni u Kraljevini SHS/Jugoslaviji) nije u to verovao.Kao mala satisfakcija ipak može poslužiti činjenica da su i srpski predratni "napredni" elementi posle Drugog svetskog rata još kako na svojoj koži osetili nedela titovskih udbaša - manje ili više talentovanih učenika Kominterne i ČeKa/GPU/NKVD. Prava tragedija je u tome što i sada među Srbima ima premnogo obožavalaca monstruma Lenjina i Staljina - to će se verovatno videti i u komentarima. Inače - prevodioci su trebalo da objasne čitaocima šta tačno znači termin "represiran" u sovjetskom rečniku.
Preporuke:
30
10
3 subota, 01 februar 2014 11:56
Radomir Košanin
Najpre čestitke prevodiocima, a ipak i jedna kritika. Zašto kod izdavača nisu insistirale da se knjiga štampa na srpskoj ćirilici? Time bi i njihov prevod više odgovarao originalu, jer ga je autor napisao na ruskoj ćirilici. Ovih dana sam pročitao nekoliko knjiga Ljudmile Ulicke, savremene ruske književnice, takođe štampane na latinici. Izdavač je "Paidea" iz Beograda. Posetom njihovom sajtu video sam dosta objavljenih dela ruskih autora, ali su sva, sa izuzetkom jednog, štampana na latinici. Izgleda da se sa projektom promene svesti u Srba krenulo odavno, a sadašnja vlast na čelu sa Weber-om će ga nastaviti do potpune latinizacije kao jednim od uslova za prijem u EU.
Preporuke:
38
4
4 subota, 01 februar 2014 15:39
fristajlo
Da, crveni su ubijali svoje protivnike i neprijatelje.
Za razliku od svih drugih...
Šalu na stranu- po tome su isti kao i sve druge političke opcije- to nije sporno.
Kao što nije sporno da je, uz sve nepravde- mali čovek živeo najbolje baš za vreme njihove vlasti (ili, bar- najmanje loše); e- to je ono što antikomunistima svih vrsta i boja najviše smeta.
Socijalna pravda postoji samo dok postoji barem pretnja komunizma. To je prosta činjenica.
Tupavi argument za kapitalizam kao efikasniji sistem je doba u kome su ljudi u kapitalizmu imali bolji standard od ljudi u socijalističkim režimima prećutkuje da je to vredelo samo u periodu dok su postojale ozbiljne levičarske pretnje i u kapitalizmu. No, čim je zapad uspeo da najprljavijim metodama podrije uspešnije zemlje socijalizma- kapitalizam se vratio svom osnovnom obliku- besomučnom izrabljivanju i obespravljivanju malog čoveka.
Nadati se da će se vreme pravednosti vratiti u kapitallizam ima svoje ime...
Preporuke:
25
10
5 subota, 01 februar 2014 15:55
spiritus
Gospodinu Šentalinskom je početkom novembra prošle godine, u Kuluturnom dodatku "Politike" objavljen izuzetan tekst o Nikolaju Stepanoviču Gumiljovu, sa naročitim osvrtom na njegov poslednji dan, kada je, vezan za još jednog na smrt osuđenog u "sobi za pridošle", stajao 24 sata, bez hrane i vode. Dok su ostali plakali, on je mirno pušio i smeškao se. Streljanje je obavljeno na jednoj od stanica Irinovske. Ahmatova je uspela nekako da pronađe mesto streljanja, "zemlja je bila ulegla, jer je nisu nasipali: dve bratske jame za 60 ljudi. Raslo je cveće na jamama. Drugi nose cveće na grob, ja ga nosim sa groba". O poslednjim trenucima Nikolaja Stepanoviča svedoče: Georgij Ivanov: "Otmeno je umro. Smeškao se, dopušio cigaretu. Čak je na momke iz specijalnog odelenja ostavio utisak." Viktor Serž: "Gumiljov je streljan u zoru, na ivici šume, navukao kapu na oči, ne vadeći iz usta cigaretu, spokojan, kao što je obećao u svojoj pesmi etiopskog ciklusa: "I bez straha staću pred Gospoda Boga."
Preporuke:
19
0
6 subota, 01 februar 2014 16:02
spiritus2
Pesma o kojoj je reč, nema naziv, ali se po prvom stihu naziva "Stari skitnica iz Adis Abebe". Objavljena je, predavno, u knjizi "Ognjeni ljiljani", D. Bokana. Obzirom da je dugačka, samo završni stihovi, kao svedočanstvo o čoveku koga je nemoguće ubiti, i koji je sam opevao svoju večnost, uz veliku zahvalnost gospodinu Gajiću za ovaj tekst.
...A kada dođe njihov poslednji čas, / ravna, crvena magla kad prekrije oči, / naučiću ih odjednom da se sete / celog žestokog, dragog života, / cele rođene čudnovate zemlje / i da stavši pred lice Boga, / s običnim i mudrim rečima / mirno čekaju Njegov sud".
Preporuke:
17
0
7 subota, 01 februar 2014 16:31
Turas
Bravo Fristajlo ! Muka ni je od ovih pro-zapadnjačkih "mislioca" i konvertiranih "ruskih"književnika (Vitalij Šentaliski apropo Vitalij Kličko )Tvorci mržnje prema Slovenstvu nalaze u kulturno haotičnoj Srbiji povoljno tle za širenje "kulturne misli" Zašto ovom" kulturološkom kozeru" knjiškom neoliberalcu ne padoše na pamet K.N.Leontjev ,J.F.Samarin koji u vezi sa ovim perfidnim škrabanjem kaže o "samouverenosti poluobrazovanosti koja ne zna ništa bolje od poslednje pročitane teorije usuđuje se da eksperimentiše narodom zadajući mu teško isceljive rane".Gde mu je Dostojevski koji je sam bio razočaran onim slovenstvom koji je nalazio veru u zapadnoj Evropi protiv Ruske imperije .Ovi nazovi knjiški pacovi koji rado brkaju poluistine sa realnim životom danas su najveći neprijatelji slovenske duhovnosti u službi zapada koji je to uvek bio .
Preporuke:
21
15
8 subota, 01 februar 2014 17:07
Deda Djole
Kod nas za vreme komunizma (1945 - 1990), novinari nisu mogli da pisu slobodno. Ali nisu bili ubijani.

U zadnje vreme su ubijeni Slavko Curuvija, Dada Vujasinovic i Milan Pantic

I ubice i nalogodavci su jos uvek nepoznati.
Preporuke:
8
19
9 subota, 01 februar 2014 18:24
Aleksandar
Njegove knjige pozitivno je ocenio Aleksandar Solženjicin,

Taj reakcionarni zastupnik "pravoslavne" teokracije i stetocina po svoj narod nema nista zanimljivo da nam saopsti.
Preporuke:
9
17
10 subota, 01 februar 2014 19:47
Ioann Dubinjin
@Deda Djole: “Kod nas za vreme komunizma (1945 - 1990), novinari nisu mogli da pisu slobodno. Ali nisu bili ubijani…”.Deda, deda...deda, godine ipak čine svoje... zaboravljaš (ili "zaboravljaš"?) da kod vas (i uopšte u svim komunističkim zemljama) tada niko nije mogao ni da sanja da bude novinar – a da ne bude proveren, vaš, i najradije član. Pa, čak i tada su novinari zbod nekih, čak i nenamernih i minimalnih zastranjivanja od "linije" dobijali takve packe da su im kosti pucale.
Preporuke:
15
4
11 subota, 01 februar 2014 19:52
Mario Kalik
Ne vidim poentu ovakvih požutelih, zastarelih tekstova. Kao da živimo u doba destaljinizacije tamo negde 1950. i neke, a ne kapitalističke dehumanizacije. Čemu pljuvanje po Staljinu 2014. ako ne da bi se i dalje demonizovao komunizam kao jedina prava i ozbiljna alternativa dominantnom kapitalističkom sistemu?

Ima li šta autor ovog teksta da kaže o sudbini književnosti i umetnosti na Zapadu, u "liberalnoj demokratiji"? O tome da tamo gotovo da nema disidenata, i zašto ih nema? O perfidnom sistemu koji tobože dozvoljava slobodu govora i kritike sve dok je to beznačajno? Što bi naš narod rekao "Psi laju, karavani prolaze". Da li se ikad zapitao npr. zašto je Nobelova nagrada za književnost poslednjih decenija toliko devalvirana kada se vidi ko je sve (ne) dobija, i da li to ima veze sa ubijanjem autentične umetnosti na tržištu masovne mediokritetske potrošnje? Zabranjujući neka dela i autore, Staljin im je zapravo podizao vrednost...

Nek autor malo razmišlja o ovim temama, sada je 2014. a ne 1954.
Preporuke:
24
23
12 subota, 01 februar 2014 20:05
Mario Kalik
I šta hoće ovim da kaže? Da je sve što je bilo vredno u sovjetskoj književnosti proganjano? Da su svi kvalitetni stvaraoci bili disidenti? Šolohov, Katajev, Ostrovski...jel čuo autor za ove velikane sovjetske književnosti? Zašto bi u tekstu navedeni imali tapiju na stvaralaštvo? Smešno i žalosno. Vrlo pristrasno i tendenciozno. Poluistine su gore od laži. A autor nam sugeriše sve same poluistine...

Staljin: "Mnogo će đubreta biti bačeno na moj grob, al' sve će to razvejati vetar istorije".

Nek ćuti o staljinizmu ko neće da govori o kapitalizmu...
Preporuke:
23
24
13 subota, 01 februar 2014 21:42
Sokenekos
@Mario Kalik

Slažem se sa vama u vezi mraka umetnosti na zapadu u neoliberalnom kapitalizmu. Svakom totalitarnom sistemu odgovara podilaženje najnižim nagonima radi narkoze masa i potpune kontrole nad njima.
Ali navesti mračni period u ruskoj umetnosti tokom postojanja SSSR-a kao suprotnost tome je neumesno. Šolahov vrhunski umetnik? Zaboga čoveče! Ni politička nagrada, kao što je Nobelova, ga ne čini umetnikom.
Umetnost traži neograničenu slobodu, a pošto je ona u svakoj ideologiji (kao i u komunizmu i neoliberalizmu) jednako i namerno ograničavana ili neprimećevana do krajnjih granica, onda se tu ne može govoriti o umetnosti. U najboljem slučaju, ona se svodi na propagandno sredstvo.
Vego, Staljin reče i ono: „Ako mi ne dozvoljavamo narodu da ima puške, a znamo da su ideje opasnije od pušaka, zašto bi im dozvolili da imaju ideje?“ Mislio je, naravno, na ideju o slobodi.
Preporuke:
13
9
14 subota, 01 februar 2014 22:05
fristajlo
Mario Kalik
Ne vidim poentu ovakvih požutelih, zastarelih tekstova..... komunizam kao jedina prava i ozbiljna alternativa dominantnom kapitalističkom sistemu?

Povezao sam Vaše pitanje, da bi Vam ukazao na odgovor.
S tim, što bih se ogradio od ideje da je komunizam jedina alternativa.
Možda najbolja, to- da; no, ne i jedina.
Lično- ne verujem da komunizam ima šansu na uspeh, neki trajniji. Pao bi na istom mestu kao i ranije; ljudi su gori nego što je za komunizam neophodno.
Mada- bolji su, nego što je za kapitalizam nužno; tako da sam stava da je rešenje negde na sredini.
No, o tom, po tom...
Preporuke:
20
3
15 subota, 01 februar 2014 23:18
ljatinic
Bilo bi dobro da se knjige mogu kupiti i u prevodu na srpski jezik ...
Ja ovakve mogu samo da pozajmim za čitanje, ali da kupim - nikada!
Preporuke:
5
6
16 nedelja, 02 februar 2014 00:26
Ioann Dubinjin
@Mario Kalik: Vaše poimanje slobode umetničkog stvaralaštva i života uopšte na Zapadu je isisano iz prsta. Ja sam živeo u komunističkoj Jugoslaviji (najslobodnijoj od svih ostali komunističkih) i taj život pamtim kao noćnu moru. Sigurno, život ni u jednom sistemu nije idealan – ali od svih sistema, najmanje je loše živeti na Zapadu – i to u ma kom društvenom sloju. Inače: koliko ljudi je prebeglo sa Istoka na Zapad - a koliko u obratnom smeru?
Preporuke:
16
13
17 nedelja, 02 februar 2014 14:36
ROVS
Ruski dom - RF kuća!
Preporuke:
5
0
18 nedelja, 02 februar 2014 16:45
Biljana Nikolić
O svakom progonu, o besmislu progona, o posledicama progona, treba i mora da se piše, treba i mora da se čita napisano.
Koliko vremena u istraživanju ove teme su proveli oni kojima je muka od ovakvih tekstova i oni koji ih nazivaju polulažima? Vitalij Šentalinski je 25 godina istraživao sudbinu nestalih pisaca. Za koliko sekundi je neko (ko sebe smatra oličenjem ispravnosti i pravednosti) omalovažio njegov rad - i još važnije, sa kakvim predznanjem je dopustio sebi da ocenjuje 25 godina nečijeg rada ?
Preporuke:
18
7
19 nedelja, 02 februar 2014 18:11
Turas
"O svakom progonu, o besmislu progona, o posledicama progona, treba i mora da se piše, treba i mora da se čita napisano." B.Nikolić.Tačno gospođo .Ali ne neistine i lične formulacije pretakane u istine.To može kod vas i kod neobaveštenih ,da ne kažem neznalica .Da li ono što sam ja napisao(pod navodnicima su reči nekdanjih ruskih društvenih radnika i književnika) su za vas neistine. Drugo ovaj Šetalinac je čist šetač koji je u službi zapada, kao i vi i njegovi simpatizeri što smatrate ovo škrabalo za nekakvog radnika .On je u istinu FALŠER. Koji u ovom vremenu svakojakih i mediskih kampanja može (na vaše zadovoljstvo)da dobije i Nobelovu nagradu.Danas se Nobelove nagrade dele ko je na liniji - ne po zasluzi.
Preporuke:
12
11
20 nedelja, 02 februar 2014 18:18
nika
Dragi moji, zaboravljate da govorite o imperiji koja se u datom trenutku zove ovako, ili onako, ali funkcioniše po zakonima imperije. Očuvanje apsolutne vlasti i jedinstva, ne birajući oružje.tako funkcionišu i druge, Angloamerička, Kineska i.t.d.
A da li treba da postoje??? Tako funkcioniše svet odvajkada i tako će biti i u budućnosti.Rim je prošao sve faze razvoja, dekadencije i surovosti i manje,više sve se ponavlja.
Preporuke:
1
4
21 nedelja, 02 februar 2014 22:19
Biljana Nikolić@Turas
Pa dobro, napisali ste da sam neobaveštena neznalica i na tome se zahvaljujem.
Dokažite da ste VI suprotno od toga, da niste poluobrazovano škrabalo. Dokažite da ste pročitali bar isti broj dokumenata o ovoj temi kao Vitalij, i iznesite nam svoje zaključke o pročitanom.
Ja verujem Vitaliju Šentalinskom i njegovom radu. Čemu da verujem kad ste Vi u pitanju? Napisali ste par citata, to je sav Vaš trud. Ostalo su uvrede.
Preporuke:
10
8
22 ponedeljak, 03 februar 2014 09:25
siniša @ sokenekos
Stvaralaštvo zaista traži neograničenu slobodu, ali slobodu misli , a ne fizičku ili političku slobodu.

Poznati su primeri umetnosti koje su stvaraoci stvarali u zatvorima, samici, kućnom pritvoru. Bili su zatvoreni, ali duho9m slobodni. Tu vrstu slobode traži stvaralaštvo. Mada fizička i duhovna sloboda se poonekad uslovljavaju. Postoji stvaralaštvo u gladi u ratu, u ogorima u izolaciji i to kakvo. Ali postoji i obrnuto. Postoji blagostanje i demokratija, vi mi recite samo gde i potpuna stvaralačka pustoš.

Najbo
Preporuke:
0
0
23 ponedeljak, 03 februar 2014 09:33
siniša @ sokenekos br. 2.
Ako vas interesuje koji ja smatram najbolji primer stvaralaštva u SSSR-u to je Dmitrij Šostakovič. On nema pandana u muzici 20 veka.

Najbolji muzičar i kompozitor dvadesetog veka bez ikakve sumnje.

Elem, on je jednom greškom izjavio da mu se dopada ideja komunizma i radničkih prava i tako to. Staljin ga je odmah pozvao da se učlani u Komunističku partiju i da nastavi da komponje bez ikakvih ograničenja. I Šostakovič je odbio. Rekao je neću. Zatim su Amerikanci činili sve da on nekako dođe u Ameriku i da bilo šta negativno kaže o komunizmu. Opet je rekao neću.

Kad je Staljin umro, Šostakovič je otišao i učlanio se u Komunističku partiju i izjavio da mu je žao što to nije uradio ranije, ali da ne podnosi kad mu se nešto nameća.

Predlažem vam da poslušate valcer br.2. i videćete da je najleši "bečki valcer" svih vremena ipak komponovao Rus, a ne Nemac.

Postoji još jedan bečki valcer koji je komponovao Janković, Srbin iz Temišvara, "Dunavski valovi". Ali o muzici drugi put.
Preporuke:
7
1
24 ponedeljak, 03 februar 2014 11:32
Dobrica Gajić
O Vitaliju Šentalinskom pisali su Nikola Milošević i Milivoje Jovanović, što sam pominjao u svom tekstu u "Pogledima". Oni su tu temu izvanredno poznavali. Pošto ni sebe u tim stvarima ne smatram laikom, ne pada mi na pamet da ulazim u polemiku sa osobom koja u svojim komentarima pokazuje tipičan diletantizam i retardirano shvatanje književnosti. Više od toga nemam šta da kažem, osim da čitaocima još jednom preporučim knjige koje je Šentalinski napisao.
Preporuke:
15
9
25 ponedeljak, 03 februar 2014 19:25
Bob
Bez namere da omalovažavam knjigu i rad, ipak, ovde nešto nije u redu:

...Šentalinski pokazuje da su koreni totalitarnog ponašanja duboko usađeni u rusku istoriju


Šta ovo znači? Implicitno govori da je takvo ponašanje deo ruskog mentaliteta?

U redu, ako mi autor koja zemlja, kroz veći ili manji deo svoje istorije nije "totalitarno ukorenjena". Loše!
Preporuke:
5
6
26 ponedeljak, 03 februar 2014 23:01
Bob
Ispravljam

U redu, ako mi autor kaže koja zemlja, kroz veći ili manji deo svoje istorije nije bila "totalitarno ukorenjena".
Preporuke:
6
6
27 utorak, 04 februar 2014 12:16
moram da komentarišem
{Šentalinski završava svoju knjigu sa uverenjem da je propušten trenutak da se sovjetski državni sistem proglasi zločinom protiv čovečnosti i da se ruski Nirnberg nije desio. „Zverske represije protiv miliona ljudi, kažnjenih bez zločina – ostali su zločini bez kazne“, zaključuje Šentalinski (str. 424).}A, to je cilj 25-godišnjeg istraživačkog rada Šentalinskog! Doprinos pokušajima izjednačavanja SSSR i Trećeg Rajha, što je sastavni i neophodni deo projekta revizije istorije, amnestije nacizma, i okrivljavanja SSSR za Drugi svetski rat. Hvala, Gajiću, što ste nam objasnili. Nikakvo čudo što je knjiga ruskog antisovjetčika i samomrzitelja štampana LATINICOM. Ljudi, nema slučajnosti. Ništa neobično - koliko je samo Srba srbomrzaca!
Preporuke:
4
4
28 utorak, 04 februar 2014 18:51
Sokenekos @Siniša 2
... za razliku od slikara, a pogotovu književnika.

Iz početka Šostakovič jeste flertovao sa komunizmom, ali se sve više protivio istom. Npr., njegova sinfonija #11 je napisana povodom krvavog gušenja pobune u Mađarskoj od strane SSsr-a 1956, a on je lukavo naslovio 1905. U poslednjem stavu, crkvena zvona pozdravljaju pobednike!

Ana Ahmetova, pomenuta u članku, je oduševljena mesec dana nakon prvog izvođenja napisala pesmu „Muzika“. Bila je jedna od retkih koja je shvatila poruku.

Nije, dakle, Šostakovič bio veliki sovjetski kompozitor (iako su mu dali Lenjinovu nagradu za Simfoniju #11:)), nego ruski patriota i genije!
Preporuke:
6
0
29 utorak, 04 februar 2014 19:44
Bob
Dakle ustanovili smo da većina komentatora ovde misli da su

koreni totalitarnog ponašanja duboko usađeni u rusku istoriju


Oduvek je ovde bila jaka staljinistička struja. Nek vam je alal!
Preporuke:
5
6
30 utorak, 04 februar 2014 22:30
moram da komentarišem
Ne budite lenji. Pogledajte malo internet. Na osnovu 25 sekundi istraživanja saznah da je Šentalinski rođen 1939. godine. Kako se nije setio da prozbori protiv ''zločinačkog'' SSSR-a tamo negde 60-ih ili 70-ih ili čak 80-ih godina, imao je vremena, nije bio balavac? Što tad nije tražio kažnjavanje SSSR-a, i to u SSSR-u? Ne, njemu je izgleda ''krenulo'' tek početkom 90-ih, kada je na BRITANSKOJ, NEMAČKOJ i HOLANDSKOJ televiziji dao svoj doprinus ruženju sopstvene zemlje. Šta kažete na čistotu motivacije?
Preporuke:
4
6
31 petak, 07 februar 2014 10:40
objektivan
moram da komentarišem; utorak, 04 februar 2014 21:30

Koliko ja znam, njemu je zemlja bila Rusija, a ne Socijalistički Savez...
Ne treba nikad iz fizike bežati u metafiziku; ako ste u pravu.
Inače, složio bih se da su Gorbačov i Milošević predali svoje zemlje na tacni. Sa stilom.
No, Bog je darežljiv...
Preporuke:
1
3

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner