Početna strana > Hronika > Anglela Merkel i Dmitrij Medvedev: Nemačka i Rusija žele „Severni tok”
Hronika

Anglela Merkel i Dmitrij Medvedev: Nemačka i Rusija žele „Severni tok”

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 19. jul 2009.

„Odnose negovati, o problemima razgovarati“, formula je koju Nemačka i Rusija uspešno koriste u međusobnim odnosima. Upravo u tom stilu protekao je i dvodnevni, 11. po redu, „peterburški dijalog“ – Berlina i Moskve održan u Minhenu.

Spisak učesnika ovih tradicionalnih nemačko-ruskih konsultacija bio je i dug i šarolik. Na čelu delegacija – po 140 članova – bile su vodeće političke ličnosti dve države: nemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsednik Dmitrij Medvedev, a u razgovorima su učestvovali ministri, bankari, biznismeni...

U središtu konsultacija bila je ekonomska saradnja koja je „kičma“ odnosa Nemačke i Rusije. Lane je trgovinska razmena dostigla rekordnih 68,25 milijardi evra, a kako se ove godine, zbog svetske ekonomske krize, očekuje pad od dvadeset procenata, Berlin i Moskva traže nove puteve ekonomske saradnje.

Dve teme dominirale su konsultacijama u bavarskoj prestonici: izgradnja gasovoda „Severni tok” i spasavanje „Opela“. Nemačka kancelarka i ruski predsednik bili su saglasni da će učiniti sve što je u njihovoj moći da „Severni tok” bude izgrađen i da će zajedno nastaviti da „lome“ otpor pojedinih država (Švedske i Poljske) koje se protive izgradnji ovog gasovoda.

Angela Merkel je iskoristila priliku da novinarima još jednom objasni kako „Severni tok” i gasovod „Nabuko” nisu konkurencija već će „zajedno omogućiti Evropi sigurnije snabdevanje gasom“. Dmitrij Medvedev je uveravao da Rusiji ne smeta „Nabuko” ali je, prema nekim izvorima, ipak ponovio kako ga još niko nije uverio gde će biti nabavljen gas.

Kada je reč o „Opelu“, i Merkelova i Medvedev ponovili su da će pomoći plan za spasavanje ovog proizvođača automobila u čemu značajnu ulogu ima i jedna ruska banka.

Tokom konsultacija u Minhenu postignuto je i nekoliko konkretnih dogovora. Rusija i Nemačka potpisale su sporazum o osnivanju zajedničke energetske agencije (RUDEA). Dogovoreno je, između ostalog, da „Fraport” (kompanija koja upravlja aerodromom u Frankfurtu na Majni) modernizuje vazdušnu luku u Sankt Peterburgu. Dve državne železnice sklopile su sporazum o izgradnji transportnog i logističkog centra u Sankt Peterburgu, a nemačka banka, Kreditni zavod za obnovu, daće Rusiji garancije u vrednosti od 500 miliona evra za osiguranje nemačkog izvoza.

Na kraju treba reći da su nemački mediji s izuzetnom pažnjom pratili i analizirali boravak ruskog predsednika u Minhenu. Posebno zbog iščekivanja kako će Medvedev reagovati na pokretanje nekih neprijatnih tema kao što je, na primer, ubistvo Natalije Estemirove, borca za ljudska prava. Ruski predsednik reagovao je, međutim, protivno svim očekivanjima: pohvalio je angažovanje takvih pojedinaca izražavajući duboko žaljenje zbog smrti Estemirove.

Nemački analitičari uočili su i promenu u ponašanju nemačke kancelarke. Angela Merkel je, kako se podseća, bila veoma rezervisana prema bivšem šefu ruske države Vladimiru Putinu, što je tumačeno njegovim ranijim poslom u KGB-u i boravkom u bivšoj Nemačkoj Demokratskoj Republici, gde je sadašnja nemačka kancelarka rođena. U odnosu prema Medvedevu Merkelova je mnogo opuštenija što se, tvrde analitičari nemačko-ruskih odnosa, može zaključiti i na osnovu snimaka fotoreportera koji su uspeli da „uhvate“ i njen poneki osmeh.

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner