Početna strana > Hronika > Bi-Bi-Si: "Južni tok" korak ispred "Nabuka"
Hronika

Bi-Bi-Si: "Južni tok" korak ispred "Nabuka"

PDF Štampa El. pošta
petak, 07. avgust 2009.

Rusija je u prednosti s "Južnim tokom" nad konkurentskim gasovodom "Nabuko", koji zagovaraju EU i SAD, komentariše Bi-Bi-Si jučerašnje potpisivanje energetskog sporazuma Rusije i Turske u Ankari. Osnovni problem "Nabuka" je u tome što je teško naći gas koji bi punio njegove cevovode, ističe Bi-Bi-Si.

Moskva je postigla "svojevrsnu pobedu" u nadmetanju svojih gasnih projekata, uključujući i "Južni tok", sa konkurentskim gasovodom "Nabuko" koji zagovaraju Evropska unija i SAD, ocenjuje britanski Bi-Bi-Si, u osvrtu na energetski sporazum koji su juče u Ankari potpisali ruski premijer Vladimir Putin i njegov turski kolega Redžep Tajip Erodogan.

Putin i Erdogan su, kako precizira Bi-Bi-Si, potpisali niz dokumenata kojima se otvara put za saradnju dve zemlje na velikim energetskim projektima, uključjući i izgradnju gasovoda "Južni tok", koji bi trebalo da prođe i kroz deo teritorijalnih voda u Crnom moru koje pripadaju Turskoj.

Moskva se nada da će baš "Južni tok", čiji će jedan deo prolaziti i kroz Srbiju, postati glavni cevovod za snabdevanje niza evropskih zemalja gasom, naglašava Bi-Bi-Si, pozivajući se na mišljenje energetskih stručnjaka.

Bi-Bi-Si ukazuje je da jučerašnjem svečanom potpisivanju velikog rusko-turskog energetskog sporazuma prisustvovao i italijanski premijer Silvio Berluskoni, jer je naftna kompanija iz njegove zemlje - ENI - glavni partner ruskog koncerna "Gasprom" u izgradnji "Južnog toka".

Analitičari navode da potpisani sporazum Rusije i Turske obuhvata, pored gasnog i protokolog o izgradnji naftovoda Samsun - Čejhan, kao i dokument o nuklearnoj saradnji, što odražava nameru Turske da se nametne kao nezaobilazan energetski činilac u regionu i šire.

Turska je u skladu sa težnjom da postane regionalno "energetsko čvorište" prošlog meseca potpisala i ugovor sa Evropskom unijom kojim se predviđa izgradnja rivalskog gasovoda "Nabuko", za prenos gasa iz srednje Azije, zaobilazeći teritoriju Rusije.

Osnovni problem "Nabuka" je u tome što je teško naći gas koji bi punio njegove cevovode, ističe Bi-Bi-Si i citira Putinove reči koji je nakon pregovora sa Erdoganom izjavio da njegova zemlja "želi da obezbedi dostavljanje gasa celoj Evropi i da dalje unapređuje saradnju sa Turskom."

Među nedostacima "Nabuka" ističu se loši politički odnosi SAD s Iranom i nestabilna politička situacija u Iraku što otežava realizaciju gasovoda.

Kao problem se navodi i loša infrastruktura u Iranu, kao i rezerve gasa koje su u unutrašnjosti zemlje što bitno uvećava troškove eksploatacije, navodi agencija za strateška predviđanja STRATFOR.

Eksperti pobijaju objašnjenja da se "Južni tok" i "Nabuko" dopunjuju. To su rivalski projekti, jer ciljaju na iste kupce i izvore gasa.

Ko bude brži, mogao bi da odloži drugi projekat i do deset godina, smatraju analitičari.

Gradnja gasovoda "Južni tok", čiji jedan deo treba da prođe i kroz teritoriju Srbije, može početi u novembru iduće godine, izjavio je u Ankari ruski vicepremijer Igor Sečin.

Početak gradnje "Južnog toka" u navedenom terminu je realan jer bi, kako su potvrdili predstavnici ruske vlade, Turska do 1. novembra ove godine trebalo da odobri obavljanje istraživačkih radova na trasi "Južnog toka", a do početka novembra naredne godine i da dozvoli gradnju tog energetskog objekta po turskom podvodnom delu Crnog mora.

Gasovod "Južni tok" treba da se postavi od ruskog do bugarskog, ili rumunskog, dela crnomorske obale, a zatim produži na severu ka Srbiji i dalje prema Mađarskoj i Austriji, a na jugu prema Grčkoj i jugu Italije.

Kapacitet gasovoda "Južni tok" planiran je na 63 milijarde kubnih metara godišnje, izveštava ruska agencija "Finmarket" i podseća da se troškovi gradnje samo morskog dela tog međunarodnog energetskog objekta procenjuju na 8,6 milijardi evra. Ukupni troškovi gradnje "Južnog toka" mogli bi, prema različitim računicama energetskih eksperata, da budu dva do tri puta veći, navode ruska glasila.

(RTS)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner