Hronika | |||
Dojče vele: Da li Evropa slepo prati zahteve SAD? |
nedelja, 26. jul 2009. | |
Na iznenađenje mnogih, a ponajviše nemačkih političara, Evropska komisija je saopštila da razmatra zahtev američkih vlasti da im ubuduće bude omogućen uvid u bankovne transakcije sa prostora EU. Izgovor je kao i uvek - sveobuhvatnija borba protiv terorizma. Nemački političari, ali i sama vlada odreagovali su krajnje ljutito, na vest iz Brisela, da bi EU mogla dati "zeleno svetlo" kontroli novčanih transakcija koje bi SAD navodno pomogle u sprovođenju antiterorističkih mera. Činjenica da je Amerika još od čuvenog 11. septembra ozbiljno počela da prati kretanja velikih suma novca, nije nikakva novost. Zahvaljujući Društvu za finansijske transakcije u svetu (SWIFT) SAD to zapravo već odavno čine. U međuvremenu je iskrsao jedan problem. Serveri SWIFT-a se u oktobru iz Amerike sele u Holandiju. A kada se to i dogodi, američke službe više neće imati uvid u transakcije koje se odvijaju na prostorima starog kontinenta. Razlozi su naravno pravne prirode. Zato su se SAD sada obratile Evropskoj komisiji koja bi teoretski mogla da izađe u susret takvom zahtevu. Propisi EU ipak ne dozvoljavaju uvid, pa ni pretragu bankovnih transakcija, te se postavlja pitanje kako su ta pravila SAD do sada uspevale da zaobiđu? SWIFT koji je nadležan za najveće transakcije u svetu, koje na dnevnom nivou dostižu i cifre od 1.000 milijardi dolara (8.000 finansijskih institucija iz 200 zemalja sveta), potvrdio je da je od terorističkih napada u SAD, ustupao određene podatke američkim istražnim organima, ali i da je činio sve kako privatnost evropskih građana ne bi bila narušena. Aleksandar Diks, nemački komesar za zaštitu ličnih podataka je nameru EK, kao i obrazloženje SAD, nazvao "neprihvatljivim" i od nemačke vlade zatražio da se tome suprotstave. "Nema razloga da takva odluka bude sprovedena u delo", rekao je nemački poslanik u Evropskom parlamentu Volfgang Krajsl-Derfler, socijaldemokrata. Liberal Maks Štadler je takođe ocenio da bi se time ugrozila privatnost evropskih građana, a potpredsednik Levice Halina Vavcinijak, optužila je SAD da svojim antiterorističkim merama šire "paranoju". "Postoji opasnost da bi se gotovo svaka osoba zbog i najmanje novčane transakcije mogla naći pod istragom", tvrdi Vavcinijak. "Iznenađujuće je da je Evropska komisija spremna da dovede u pitanje zaštitu podataka i da slepo prati zahteve SAD", poručila je Marit Hansen, zamenica direktora nezavisnog Centra za zaštitu podataka u pokrajini Šlezvig-Holštajn. O zahtevu SAD razgovaraće se u Briselu, koliko već sutra, 27.07. Šefovi diplomatija zemalja članica EU bi, ako je suditi prema najavama Evropske komisije, mogli dati "zeleno svetlo" zahtevu SAD. (Dojče vele) |