Početna strana > Hronika > Dragan Đilas: Politika neutralnosti više nije opcija, Srbija može da snosi ozbiljne posledice. Već šest meseci iznosimo stav o usklađivanju naše spoljne politike sa politikom EU
Hronika

Dragan Đilas: Politika neutralnosti više nije opcija, Srbija može da snosi ozbiljne posledice. Već šest meseci iznosimo stav o usklađivanju naše spoljne politike sa politikom EU

PDF Štampa El. pošta
sreda, 05. oktobar 2022.

 Srbija može da snosi ozbiljne posledice ukoliko ostane na toj takozvanoj „politici neutralnosti“, jer neutralnost u ovom slučaju očigledno više nije prihvatljiva ni za koga.

Mi moramo da budemo svesni da smo pre 30 godina, kada je pao Berlinski zid, imali čoveka koji je vodio državu, a da to nije razumeo. Sada imamo jedan novi, virtuelni Berlinski zid koji se, nažalost gradi u Evropi, koji deli svet na crni i na beli. Mi smo geografski sa ove strane zida i ako to želi većina, mi možemo da ne prihvatimo tu politiku kako se oko nas ne bi podigao još jedan dodatni zid koji bi imao katastrofalne posledice po nas, i ekonomske i svake druge, koje bi najviše pogodile građane, kaže za Danas predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas, govoreći o poseti Americi, gde je sa predstavnicima stranke Borkom Stefanovićem i Marinikom Tepić obavio razgovore sa predstavnicima nekoliko institucija bitnih za područje Balkana i Srbije.

Vrh SSP-a izneo je stavove svoje stranke o važnim pitanjima, kao najveća opoziciona stranka, na sastancima u Stejt Dipartmentu sa pomoćnicom sekretara za Evropu i Evroaziju Karen Donfrid, sa Gabrielom Eskobarom, specijalnim izaslanikom za zapadni balkan, sa predstavnicima Saveta za nacionalnu bezbednost, sa senatorom Bobom Menendezom, šefom Spoljnopolitičkog odbora Senata i njegovim timom, i sa timom senatorke DŽin Šahin, koja je nedavno bila u poseti Srbiji.

I pored mračne prognoze ukoliko Srbija zadrži pravac podrške Rusiji, Đilas kaže da su svi sagovornici izneli želju za unapređenje odnosa Amerike i Srbije, za stvaranje bolje klime i više investicija koje bi iz Amerike došle u Srbiju, što smatra posebno važnim.

Svi su izneli svoj stav da Srbija koja se opredelila za članstvo u EU treba da uskladi svoju politiku sa politikom EU

– Svi su izneli svoj stav da Srbija koja se opredelila za članstvo u EU treba da uskladi svoju politiku sa politikom EU, i vrlo negativno reagovali na potpisivanje sporazuma o saradnji dva ministarstva spoljnih poslova, Srbije i Rusije u Njujorku pre nekoliko dana. Za njih je to neobjašnjiv potez, zašto na tom mestu i na takav način. Nismo razgovarali o tome da li će to imati neke posledice, ali smo izneli svoj stav da smo se već izjasnili o tom događaju, kao što već šest meseci iznosimo stav o usklađivanju naše spoljne politike sa politikom EU i da smo preko našeg predsednika skupštinskog Odbora Borka Stefanovića najavili da ćemo predložiti da to bude tačka dnevnog reda na sednici Odbora, kako bi se parlamentarne stranke izjasnile o toj temi, objasnio je Đilas.

Kako smatra, konsekvence nastavljanja „doslednosti“ vlasti u podršci Rusiji prvenstveno bi bile ekonomske, a donele bi smanjenje investicija i povlačenje investitora iz Srbije.

– Kapital je najveća kukavica, on prvi beži, a Srbija je danas nestablna zemlja, toliko da se ne zna šta će biti sutra. To znači i gubitak radnih mesta i druge ekonomske probleme. Razgovarali smo i sa investitorima, postoji ono što je počelo još u vreme korone, povećanje transportnih troškova, rast troškova i plata u Kini, pa kompanije razmišljaju da napuste Kinu i da presele proizvodnju bliže Evropi, gde je i tržište za te proizvode. Verujem da je to šansa Srbije, da neke od tih kompanija dođu sutra kod nas. Ali ponavljam, da bi se to desilo, a ne u zemlje u okruženju koje nude slične uslove kao i mi, mi moramo da budemo stabilna zemlja koja je jasno opredeljena u kom smeru ide pa da oni mogu da kalkulišu, jer niko ne pravi biznis za godinu dana, nego da ostane decenijama. To jeste šansa za Srbiju, ali je na nama da li ćemo da je iskoristimo, navodi Đilas i dodaje da je njegova stranka iznela i stav da je protiv mogućnosti da EU prekine proces pridruživanja Srbije, jer smatraju da to ne bi nikome koristilo.

U situaciji kada je jasno da Srbija ne može održati taj stav neutralnosti prema ratu u Ukrajini, pored samo još četiri države, ipak je to samostalna odluka Srbije, te ne može da je donese niko drugi osim nje.

– To nisu sastanci na kojima će neko izneti očekivanja, već mišljenje o tome šta je ispravan stav i postupanje u ovakvim situacijama. Oni polaze od toga da je državna politika Srbije već više od 20 godina ulazak u EU i samim tim normalno da država koja želi u EU prihvata pravila koja u njoj važe. Sdruge strane imaju razumevanja za naše probleme sa zavisnošću od gasa i energenata iz Rusije i naravno da znaju da je potrebno vreme da bi se to rešilo. To je problem koji ima cela Evropa, nije Srbija u drugačijoj poziciji od drugih evropskih zemalja, navodi sagovornik Danasa.

– Istovremeno, svedoci smo i jedne antiruske histerije na Zapadu koja takođe nije nešto sa čim se slažem, ali nismo mi ti koji treba da određuju neke stvari, mi treba da izbegnemo eventualne negativne posledice po nas. Iskreno se nadam da nećemo napraviti istu grešku kao pre 30 godina, mislim da bi ovog puta ostanak na pogrešnoj strani imao posledice kao i prošli put. Mi i danas trpimo posledice pogrešne odluke Slobodana Miloševića i ljudi koji su tada vodili Srbiju. Mislim da kada bismo ponovili grešku više ne bismo nogli više ikad da je ispravimo. Neutralnost kao takva politička, ne govorim o vojnoj neutralnosti, naravno da Srbija mora da ostane vojno neutralna, ali neutralnost posebno posle odluke Rusije da pripoji sebi delove Ukrajine više nije opcija, jasno je poručio Đilas.

Kako kaže, ne može da predviđa da li će Aleksandar Vučić u nekom momentu napraviti zaokret u odnu prema Rusiji, ali smatra da je na stranci koju vodi da Srbija ne napravi pogrešan izbor, bez obzira ko je vlas a ko opozicija.

– Jer od toga zavise kvalitet života i ljudi koji glasaju i za SNS i SPS, ali i za našu koaliciju. To je odluka koja će imati posledice na našu generaciju ali i one koje tek dolaze. Bez obzira na sve mane EU, ipak je to najbolje mesto za život i svi žele da budu njen deo, osim Britanije koja je izašla i koja se danas susreće sa ogromnim padom BDP-a, ogromnom inflacijom, sa istorijski nasjlabijim kursom funte i slično. I jasno se pokazalo da su doneli pogrešnu odluku. Mi treba da donesemo odluku da počnemo da radimo na tom procesu i da se menjamo. Jer mnoge stvari možemo sami da uradimo, mnogo pre nego dođemo do toga da smo formalno ispunili članstvo. Možemo li više da izađemo iz te priče da nas EU neće? Ko bi hteo zemlju koja ima ovakav stepen korupcije, ovakvo pravosuđe, ovakvu neslobodu medija i iznošenja javnog mišljenja. Nemamo pravo da se ni na koga ljutimo što traže od nas da neke od tih stvari dovedemo do nekog evropskog nivoa da bi mogli da budemo formalno član. Ali ponavljam, nije formalno članstvo cilj, cilj je da mi promenimo te stvari.

Tokom razgovora tema su bile i promene u medijskoj i pravosudnoj sferi.

– Izneli smo naše stavove, od potrebe da se promeni situacija u medijima, da neka profesionalna televizija dobije nacionalnu frekvenciju. Oni sve apsolutno znaju i jako dobro razumeju, imaju sve informacije i nema potrebe da im neko iz Srbije te informacije donosi, ali na nama je bilo da to kažemo jer je to naš stav o slobodi medija, o pravosuđu, o korupciji, kaže lider SSP.

Regionalna borba protiv kriminala i korupcije

Jedan od konstruktivnih predloga delegacije bilo je i formiranje u Beogradu Regionalnog centra za borbu protiv organizovanog kriminala, samim tim i korupcije, gde bi sve zemlje iz ovog dela Evrope koje nisu članice EU bile osnivači.

– Kriminal je davno postao regionalan, kriminalci mnogo bolje sarađuju nego države, i sa njima se mora regionalno boriti. Tu bi naravno dobili pomoć iz Evrope i sveta da ta borba bude uspešnija i da se izborimo sa tom pošasti kakav je kriminal ili korupcija, koji vladaju u svim zemljama Zapadnog Balkana. Taj predlog su i u Stejt Dipartmentu i u Senatu odlično primili, rekli su da takvu ideju koja tek treba da se razradi podržavaju apsolutno. Naša država i sad sarađuje i sa Europolom i sa Interpolom, FBI-jem, sada to treba institucionalizovati i dobiti pomoć u ljudima i resursima, jer to je ozbiljna borba i zahteva velike resurse, a to bi bila velika stvar za svakog ko živi u ovom regionu.

Bez priznanja Kosova

– Pominjali su nam predlog Nemačke i Francuske u koordinaciji sa Lajčakom, bez detalja, i izneli smo da smo spremni da razgovaramo o svim temama, ali da ne možemo da razgovaram o priznanju Kosova. Taj predlog ne može ispred Srbije da se stavi, jer to Srbija ne može da prihvati, ali o svim temama koje bi mogle da dovedu do normalizacije odnosa, i do toga da ceo region dobije neki veći potecijal, da. U tom smislu sagovornici su pominjali neke investicije i investicione fondove što bi moglo da bude usmereno ka celom regionu Zapadnog Balkana.

(Danas)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner