Početna strana > Hronika > Goran Bogdanović: Nema uslova za povlačenje Kfora
Hronika

Goran Bogdanović: Nema uslova za povlačenje Kfora

PDF Štampa El. pošta
sreda, 05. avgust 2009.

Na Kosovu i Metohiji posle deset godina broj međunarodnih snaga smanjen sa 44.000 na 13.849 vojnika

Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović smatra da situacija na Kosovu i Metohiji uopšte nije takva da može da se razmišlja o smanjenju snaga Kfora, koje je najavio novi generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen.

Rasmusen je po stupanju na čelo Atlantskog saveza u Briselu rekao da bi Kfor na Kosovu trebalo da bude sveden „na male snage za reagovanje”, a da do kraja njegovog mandata, odnosno za četiri godine – „svi zajedno odu s Kosova”. On je naglasio da takav potez ne sme biti ishitren i da se ne smeju napraviti pogrešni koraci „kada smo tako blizu završnog cilja”.

Posle deset godina na teritoriji KiM podeljenoj u pet zona odgovornosti broj vojnika Kfora smanjen je sa 44.000 na 13.849 iz 25 stalnih članica Severnoatlantske alijanse i osam zemalja partnera.

Bogdanović podseća za „Politiku” da je Kfor jedina legitimna oružana snaga u koju Srbi imaju poverenje i da Rasmusenova najava smanjenja i potpunog povlačenja vojnika Kfora u ovom trenutku može da bude kontraproduktivna.

„Srbi još uvek nemaju slobodu kretanja na Kosovu i Metohiji, suočeni smo sa sukobima na etničkoj osnovi, manastiri i groblja se i dalje skrnave, a upravo je to zadatak Kfora”, podseća Bogdanović.

Rasmusen je, posle preuzimanja dužnosti, u delu obraćanja novinarima koje se odnosilo na snage na Kosovu, rekao da „misli da se u predvidljivoj budućnosti na Kosovu mogu stvoriti takvi uslovi da se Kfor potpuno povuče”, kao i da će smanjenje snaga Kfora uslediti „zbog uspeha na terenu”.

Ministar za KiM, međutim, ni po ovom pitanju ne deli isti stav sa novim čelnikom NATO-a. „Čovek koji je zadužen za bezbednost tog dela Evrope, pa i sveta, ne bi smeo sebi da priušti takvu izjavu, jer se ona kosi sa stanjem na terenu”, kaže Bogdanović negirajući da je postignut takav uspeh da vojnici Kfora mogu da se povlače.

„Apsolutno ne stoji da je takav uspeh postignut, ali ovu izjavu razumem kao alibi da je na KiM sve u redu, koji je potreban onim zemljama koje su priznale Kosovo”, kaže Bogdanović.

I komandant južnog krila NATO-a admiral Mark Ficdžerald prošlog meseca je u Prištini najavio za januar 2010. godine smanjenje međunarodnih vojnika na 10.000, uz mogućnost da Severnoatlantska vojna alijansa na Kosmetu u roku od dve godine broji samo 2.500 vojnika Kfora.

Ficdžerald je takođe izneo procenu da uz poboljšanje bezbednosne situacije na Kosovu Kfor postepeno može da smanjuje trupe. Ministri odbrane zemalja članica NATO-a podržali su ovakav stav, ali da bi se povlačenje i ostvarilo potrebna je saglasnost i Saveta Severnoatlantskog saveza.

Trupe Kfora na teritoriji KiM raspoređene su prema Rezoluciji 1244 SB UN, pa je 1999. godine stiglo 44.000 vojnika iz 39 zemalja. U proteklih deset godina vojnici Kfora bili su raspoređeni u pet zona odgovornosti: pod komandom Francuske je sektor „sever”, „zapad” je pod komandom italijanskih snaga, a nemački kontingent je odgovoran za zonu „jug”, Amerikanci za „istok”, dok su vojnici Velike Britanije bili odgovorni za zonu „centar”. Sada prištinski region „centar” drže Finci. Inače, glavna komanda Kfora je u Prištini, u „Filmskom gradu”, a pet zona je pod komandom italijanskog generala Đuzepa Emilija Gaja, kome mandat ističe u septembru.

Do pre dve godine vojnici Kfora mogli su nesmetano da se kreću samo u svojoj zoni odgovornosti, međutim, posle 17. marta 2004. procenjeno je da oni „po potrebi” mogu da funkcionišu bez obzira na matične zone na celoj teritoriji KiM. Tako su američki vojnici od pre nešto više od dva meseca i u svojoj bazi na severu Kosova, u „Noting hilu”.

Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović je na primedbu da čelnici NATO-a verovatno nameravaju da zadatke koje trenutno obavljaju prenesu na Kosovske bezbednosne snage i Kosovsku policijsku službu odgovorio da to ne dolazi u obzir. „Kosovske bezbednosne snage, kao etnička formacija koju čine samo Albanci, neprihvatljive su za nas. U tim snagama su ljudi koji su učestvovali u OVK i činili zlodela, pa je jasno zašto Srbi ne mogu imati poverenje u takve snage”, kaže Bogdanović.

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner