Izvestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula: Politika proširenja EU trenutno nije prioritet, nema prijema novih članica dok se EU ne konsoliduje

 EU se danas suočava sa brojnim problemima, čini de da politika proširenja nije prioritet, a neke od članica EU jasno govore kako sada nije vrijeme za priču o proširenju, ostavljajući tako prostora da se pomisli kako je moguće da ni ta famozna 2025. ne bude toliko očekivana godina punopravnog članstva.

Novoizabrani izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula, u razgovoru za portal CdM tvrdi da politika proširenja trenutno nije prioritet. Napominje i kako neke članice EU smatraju da u ovom trenutku nema govora o primanju novih članica dok se Unija ne konsoliduje, navodeći Francusku, Holandiju, Dansku…

“Niko glasno u ovom trenutku neće glasno reći da je protiv proširenja, to je dio politilke igre, ali postoji front odbijanja unutar zamalja članica EU da se proširenje ne desi prije nego se napravi nova preraspodjela moći unutar same Unije i dogovore neki novi modeli koji će EU učiniti, prije svega, komeptentnijom na globalnoj sceni ali i otpornijom na eksterne udare kojima je bikla izložena. Protivljenje daljoj politici prošpirenja, najasnije je artikulisao francuski predsjednik Emanuel Makron, koji smatra da proširenje u ovom trenutku ne bi donijelo ništa dobro Uniji dok se ona ne konsoliduje oko novih rješenja. Ali, tu su i neke druge zemlje, kao što su Holandija, donekle i Danska, ali isto tako i njemački Bundestag, iako je dao podršku da Sjeverna Makedonija i Albanija otvore pregovore sa EU, ima jednu jaku skupinu koja zazire od daljeg proširenja. Naravno, grupa koje se protive proširenju možete naći svuda”, jasan je Picula.

Napominje kako je politika proširenja doživjela svoj vrhunac kada je 2004. primljeno deset članica, pa onda 2007. godine prijemom Bugarska i Rumunija.

Hrvatska je 2013. sama ušla u EU, što se nije dogodilo još od kada je Grčka postala članica EU 1981.

“Politika proširenja u ovom trenutku nije sigurno prioritet EU jer je došlo do potrebe da se evropski projekat konsoliduje unutar sebe. Izbijanjem velike finansijske krize, koja se pokazala socijalnom i političkom, koja je tresla EU negdje do 2014. otvorila se jedna vrsta unutrašje rasprave kako obnoviti evropski projekat. Izbjeglička kriza 2015. samo je pojačala dojam da je EU odličan projekat kada je sve u redu u mirnodbskim okolnostima. Dešavanja su pokazala da EU ne nalazi brze i zajedničke odgovore na nagle vanjske šokove. To je otvorilo skepsu prema politici proširenja, pogotovo u starijim zemljama članicama. Ipak, treba ovdje nešto apostrofirati, a to je – politika proširenja izgubla je onaj raniji zamah, ali nije nestala”, napominje sagovornik CdM-a.

Objašnjavajući kakva je situacija u EU, Picula kaže da danas nije lako ući u EU, ali nije lako ni izaći. Velika Britanija već tri godine hoće izaći iz EU.

“Stisnuta između potrebe da se konsoliduje i potrebe da zadrži svoj globalni uticaj, EU će sljedećih pet godina morati da završi raspravu o tome kako će ona izgledfati 60 godina nakon sopstvenog formiranja. Rješenja iz druge polovine 20 vijeka jasno je da nijesu primjenjiva u prvoj polovini 21. vijeka. To je jedan od razloga zašto će se političari u narednim godinama na različitim nivoima morati opredijeliti za sada pet modela kako bi EU morala funkcionisati”, smatra Picula.

Političko pitanje

Govoreći o pristupnim oregovorima, Picula navodi kako je to kompeksna materija koja traži jednu vrstu tehničke pripremljenosti, osposobljenosti institucija da pregovaraju.

“Proširenje i pristupanje kao njegov finalni dio je prije svega političko pitanje. Tome svjedoči i primjer zemalja koje su prije Crne Gore krenule na taj put. Teško je predvideti političke okolnosti u momentu kada Crna Gora zaključi pregovore o pristupanju. Da li će protivnici proširenja imati neki dodatni argument da to zakoče ili će situacija biti povoljnija nego sad, to ovog trenutka nije lako vidjeti”, tvrdi izvjestilac za Crnu Goru u razgovoru za CdM.

Jasno ističe kako Crna Gora jeste zemlja koja je nadalje odmakla, ali upozorava da, kako se približava kraj pregovaračkom procesu, određeni problemi štrče, i treba im pokloniti ozbiljnu pažnju kako bi se oni otkloniti.

“Poseban fokus je svakako na vladavini prava, nezavisnom sudstvu, postojanju temljenih prava, slobode medija. Treba raditi na jačanju ekonomske konkurentnosti crnogorske privrede. Sve ono šo je EK stavila u Izvještaju o napretku treba ozbiljno shvatiti”, naglašava Picula.

Govorio je Picula za CdM i o problemu sa kojim se Hrvatska suočila nakon članstva, a koju je u potrazi za boljim uslovima života napustilo oko 400.000 građana.

Veliki problem – radna snaga

Upozorava da bi i Crna Gora ozbiljno morala da razmisli o ovom problemu.

“Dobro bi bilo kada bi svi koji odlučuju o procesima u Crnoj Gori, ozbiljno razmotrili činjenicu koja opetrećuje i koja je proizvela mnogo političkih, a ne samo ekonomskih posljedica u mnogim zemljama članicama EU, od Baltka do Jadrana i Crnog mora. U tom trouglu, u posljednjih 25 godna, adrese je promijenilo više od 23 miliona ljudi. Hrvatska je ostala bez 400.000 građana koji su privremeno ili stalno, u potrazi za boljim uslovima života, otišli na Zapad. Ali, Crna Gora se i bez čanstva u EU, sada već suočava sa nedostatkom radne snage posebno u turističkom sektoru. Lani sam bio u Crnoj Gori, u Boki Kotorskoj, a gotovo na svakoj suvenirnici, kafiću, radnji, vidio sam nalijepljen papir na kojem je pisalo da traže radnike. Ti trendovi će vladati sve dok domaća ekonomija ne ojača do te mjere da može pružiti ako ne iste, onda makar približne plate ili uslove rada kakve oni očekuju ili misle da će imati u zemljama EU. Crna Gora se može pripremiti da joj se ne dogodi taj scenario u ozbiljnim razmjerama”, kazao je Picula za portal CdM.

(IN4S)