Početna strana > Hronika > Milo Đukanović u Briselu: Crna Gora ne želi da se vraća u model srednjovekovne, srpske države kojom će upravljati SPC; Vlada želi da razvija građansku državu koja će biti sastavni deo evroatlanske zajednice
Hronika

Milo Đukanović u Briselu: Crna Gora ne želi da se vraća u model srednjovekovne, srpske države kojom će upravljati SPC; Vlada želi da razvija građansku državu koja će biti sastavni deo evroatlanske zajednice

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 17. februar 2020.

Crna Gora je zemlja koja je u stanju da rešava aktuelne teme u najboljoj demokratskoj praksi, poštujući ono što je pravna tekovina EU, sa čijim pravnim sistemom se usaglašava, istakao je večeras u Briselu predsednik Crne Gore Milo Đukanović.

Upitan kakva je bila večerašnja komunikacija između njega i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, rekao je da je na radnoj večeri bila tema odnosa na relaciji EU-Zapadni Balkan, i da se svako od lidera regiona potrudio da pitanja koja se tiču unutrašnjih prilika ne iznosi u prvi plan.

Zapadni Balkan mora da se izbori sa svim izazovima prošlosti, kako bi napredovao ka Evropskoj uniji, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Briselu, nakon neformalne večere koju je za lidere država Zapadnog Balkana priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel.

Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

"Danas se još uvijek u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku", naglasio je Đukanović. 

Crna Gora je u stanju da probleme sa drugim zemljama riješava u najboljem duhu evropske prakse i tekovina EU, kazao je Đukanović, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

"Jasno je potpuno da što se više približavamo Evropskoj uniji, posljednji restlovi onog naslijeđa koje je u suštini duboko antievropsko, onog zbog čega je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, sada to isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse", rekao je Đukanović u Briselu.

Naglasio je da je Crna Gora svojim ukupnim iskustvom, od devedesetih godina, pokazala da je to u stanju.

"To danas vidimo i u Crnoj Gori. Naspram onog što mi kao Vlada zastupamo da i dalje razvijamo građansku državu, multietničko društvo koje će biti sastavni dio evropske, evroatlanske zajednice, mi imamo predlog da se Crna Gora vrati u status nacionalne, preciznije srpske države, da se vrati u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva, dakle da se vrati u model srednovjekovne države", ocijenio je Đukanović.

Izabrati između te dvije opcije nije teško bilo kom razboritom, a kamoli odgovornoj državnoj politici, uvjeren je predsjednik.

"Ali naravno ne smijemo potcijeniti da u dubini svakog od naših društava, kao posljedica zaostajanja imamo još uvijek naslage te svijesti i da se sa njima moramo nositi na jedan odgovoran i pažljiv način i moramo obezbijediti jedan mukotrpan, dugoročni proces emancipacije naših društava koje će obezbijediti svima da vremenom zaista postanemo korisnici benefita koje donosi Evropa", poručio je Đukanović.

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

Evropski zvaničnici najavili da će pokušati da definišu strateški pristup, kako bi poručili da su vrata EU za region otvorena, a povjerenje u proces proširenja osnažen.

Đukanović je večeras u Briselu učestvovao na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana, koju je organizovao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske - predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je večeras, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvornenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i parterstvo sa EU.

"Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Fon der Lajen je podvukla važnost sjutrašnje konferencije za pomoć Albaniji u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa.

"Krećemo se ka paketu investicija za Balkan"

Evropska unija (EU) se kreće ka predlogu paketa o jačanju investicija na Zapadnom Balkanu, boljem povezivanju i svemu onome što treba da doprinese privrednom rastu zemalja tog područja, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Premijer predsjedavajuće države EU to je rekao uoči susreta u Briselu, uz ocenu da do susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu treba, pored paketa ulaganja, očekivati i povoljne odluke o datumu pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Plenković je istakao da je cilj večerašnjeg susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.

(RTCG, Sputnjik)