Početna strana > Hronika > Miloš Šolaja: Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici ima svrhu da proširi odgovornost Republike Srpske i Srbije; Nenad Stevandić: Koliko fali Bošnjaka u Srebrenici, toliko fali Srba u Sarajevu
Hronika

Miloš Šolaja: Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici ima svrhu da proširi odgovornost Republike Srpske i Srbije; Nenad Stevandić: Koliko fali Bošnjaka u Srebrenici, toliko fali Srba u Sarajevu

PDF Štampa El. pošta
utorak, 24. novembar 2020.

Iza namere Valentina Incka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici stoji cilj da se i Republika Srpska i Srbija proglase odgovornima, ne samo za Srebrenicu, već za sve događaje iz poslednjeg rata u BiH.

Zakon bi, prema rečima profesora Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloša Šolaje, verovatno imao svrhu da proširi odgovornost Srpske i Srbije za sve što se događalo u BiH tokom građanskog rata. Šolaja podseća da je sličnu inicijativu u vidu rezolucije pre nekoliko godina podnela Velika Britanija u Savetu bezbednosti UN, ali je ruski veto to sprečio.

Nametanje zakona protiv Srba — o zabrani negiranja genocida

„Incko zakon može da nametne, on na to ima pravo po Bonskim ovlašćenjima. Mada, mislim da bi to u političkom smislu bilo kontraproduktivno, jer visoki predstavnik odavno ne predstavlja neku značajnu i važnu figuru u političkom životu BiH“, navodi naš sagovornik i dodaje da je svaki zakon koji je do sada nametao visoki predstavnik, kasnije usvajala Parlamentarna skupština BiH (PS BiH).

„Sada se može dogoditi da visoki predstavnik nametne zakon koji neće biti potvrđen u PS. To bi, verovatno, izazvalo dosta političkih optužbi protiv Republike Srpske, ali sve dok se taj zakon ne usvoji u institucijama BiH, po ustavnoj proceduri, on ne može da bude zakon“, kaže Šolaja.

Nametanje krivice na sprski narod

Pitanje genocida u BiH trebalo bi, smatra naš sagovornik, ozbiljno razmotriti u istorijskom i političkom smislu — nametanje zakona vodi nametanju krivice na srpski narod, čime bi se prekrilo sve što se događalo u ranijim istorijskim periodima. Na taj način, samo bi Srbi poneli istorijsku krivicu, zaključuje Šolaja.

Institucije RS neće prihvatiti Inckove ultimatume

Za šefa Srpskog kluba u PS BiH Nenada Stevandića, genocid se dogodio u Drugom svetskom ratu. To je, prema njegovim rečima, jedini verifikovan genocid na prostorima BiH i ugaoni kamen kada se o genocidu govori.

Koliko fali Bošnjaka u Srebrenici, toliko fali Srba u Sarajevu. Jednako fale i Srbi u Bratuncu, Kravici i Podrinju

„Ugaoni kamen ne mogu da budu međusobni obračuni i osvetničke akcije koje su se dešavale na svim stranama. Jer, koliko fali Bošnjaka u Srebrenici, toliko fali Srba u Sarajevu. Jednako fale i Srbi u Bratuncu, Kravici i Podrinju. Prema tome, ne može se proglašavanjem genocida jedna suza učiniti važnijom od druge suze i praviti diskriminacija žrtava“, konstatuje on.

Inckovom najavom, dodaje on, samo se podstiču napetosti i vraćaju se bošnjački ciljevi iz 1992. godine.

Incko zna da se pripremaju novi izveštaji o Srebrenici

Genocid, smatra naš sagovornik, ne sme da se upotrebljava i zloupotrebljava zarad postizanja političkih ciljeva i zarad motivisanja jednog od naroda u BiH u njegovim ekstremističkim ambicijama. Prema njegovom mišljenju, iza Inckove najave krije se namera izazivanja nove krize, novo razračunavanje i pokušaj obaranja rukovodstva Republike Srpske.

„Mislim da Incko zna da se pripremaju novi izveštaji o Srebrenici (jer stari je poništen) i izveštaj o Srbima u Sarajevu. Možda je čuo šta u njima piše, pa pokušava da nađe da ih ospori, prebacujući temu“, smatra Stevandić.

Narodna skupština RS neće, dodaje on, prihvatiti nikakav ultimatum visokog predstavnika. Uz to, ni u Savetu za implementaciju mira, zbog angažmana Rusije, više ne vlada jednoglasje povodom optuživanja Srba za sve što je loše u BiH.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da je spreman da on donese zakon o zabrani negiranja genocida, ukoliko to domaće institucije ne urade. On je ranije najavio da će taj zakon u BiH biti usvojen tokom ove godine.

(Nikola Joksimović, Sputnjik) 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner