Hronika | |||
"Novosti": Lokalni albanski lideri rade na formiranju "Zajednice albanskih opština" na jugu Centralne Srbije |
četvrtak, 01. oktobar 2020. | |
Posle opstanka svealbanske vlasti u Preševu i Bujanovcu, uskoro bi se na listi zahteva Albanaca sa juga centralne Srbije mogao naći još jedan: formiranje tzv. Zajednice albanskih opština, koja bi bila pandan Zajednici srpskih opština na Kosmetu, a koja je dogovorena pre sedam godina - saznaju "Novosti".
Nimalo slučajno, ova ideja se razrađuje baš u momentu kada Beograd insistira da se za briselskim stolom nađe pitanje formiranja ZSO na Kosmetu, a što Priština uporno ignoriše. Narodni poslanik Srpske napredne stranke iz Bujanovca Nenad Mitrović kaže za naš list da se na lokalne albanske lidere "koji po mišljenje idu u Tiranu" vrši pritisak, s obzirom na to da je u Briselu nastavljen dijalog Beograda i Prištine oko postizanja sveobuhvatnog sporazuma. Vid provokacije i pritiska
"Prošle nedelje troje poslanika iz republičkog parlamenta Srbije sa ujedinjene albanske liste ponovo su boravili u Tirani. Sve ukazuje da je ovo vid provokacije i pritiska, a sve češće se spekuliše o formiranju zajednice Albanaca na jugu Srbije. To se još ne plasira kao zvanični zahtev, ali je iz više albanskih izvora potvrđeno da se uveliko o tome dogovara na relaciji Priština - Tirana", kaže Mitrović za "Novosti". Predstavnici Albanaca triju opština na jugu centralne Srbije, podsetimo, pre dve godine su usvojili deklaraciju kojom su od Beograda, Prištine i Brisela zatražili da se u proces pregovora, kao i u finalni sporazumni dokument, uvrste i rešavanje statusa albanske manjine iz opština Preševo, Bujanovac i Medveđa. Pritisak od prištinskih vlasti Inače, vlasti u Prištini su u ponedeljak osnovale Kancelariju za pružanje pomoći građanima Preševske doline, odnosno iz opština Preševo, Bujanovac i Medveđa. Kako je najavljeno, Kancelarija će im se "naći pri ruci" u oblastima obrazovanja, kulture i ekonomije. Formiranje Kancelarije je među političkim predstavnicima Srba u ovim opštinama izazvalo revolt, jer smatraju da je to telo nastalo kao vid dodatnog pritiska na Albance da ne dozvole da Srbi postanu deo vlasti, a ne kako bi se pomoglo Albancima koji žive na ovom području.
"Svaka pomoć za ove tri opštine je dobrodošla. Otvaranje Kancelarije je politička odluka koja u našoj javnosti izaziva različite komentare i doživljava se kao provokacija predstojećim razgovorima u Briselu. Što se mene tiče, očekujem da dodatna pomoć opštinama od strane Kancelarije ispuni očekivanja albanskog stanovništva u realizaciji lokalnih projekata", kaže, za "Novosti", Zoran Stanković, predsednik vladinog Koordinacionog tela za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa. On dodaje da će Koordinaciono telo nastaviti da realizuje projekte iz svih oblasti važnih za boljitak građana ovih opština, kao i da Republika Srbija posebnu pažnju posvećuje pružanju pomoći tim lokalnim samoupravama, i "intenzivno prati političke i druge aktivnosti. Spremna je da u svakom trenutku adekvatno reaguje na sve izazove u interesu građana naše zemlje". "Pomoć" sa "Kosova" - simbolična suma "Naivan je onaj ko veruje da će Kancelarija koju je osnovala Priština konkretno pomoći Albancima na jugu Srbije, jer kada se pogleda koliko se novca u ovaj kraj ulaže iz budžeta Srbije, jasno je da je reč o simboličnim brojkama koje treba da stignu sa 'Kosova'", kaže Mitrović. On tu tvrdnju ilustruje podacima da je Vlada Srbije u prošloj godini samo za infrastrukturne projekte u Bujanovcu, Preševu i Medveđi izdvojila dva miliona evra, što nisu jedina sredstva koja su stigla od države, dok je kao pomoć "Kosova" Albancima na jugu centralne Srbije stiglo 40.000 evra. (Novosti) |