Početna strana > Hronika > Očekuje se pad cene nafte ispod 60 dolara
Hronika

Očekuje se pad cene nafte ispod 60 dolara

PDF Štampa El. pošta
utorak, 14. jul 2009.

Cene sirove nafte pale su na manje od šezdeset dolara po barelu u jeku strahovanja o slabim šansama za skori oporavak svetske ekonomije.

Američka vlada je u međuvremenu prvi put morala da pozajmi više od hiljadu milijardi dolara u samo jednoj godini, kako bi finansirala sve dublji budžetski deficit.

U trenutku kada je sve više Amerikanaca bez posla, prihodi od poreza opadaju, ali rastu troškovi pomoći nezaposlenima.

Analitičari kažu da oštar pad cena nafte u poslednje dve sedmice - sada više nego upola jeftinije nego pre godinu dana, kada je cena dostigla rekord - odražava zabrinutost zbog malo znakova popuštanja globalne recesije.

Iako su skoro mogli čuti optimistični tonovi međunarodnih stručnjaka, poput prognoze Organizacije za evropsku saradnju i razvoj, još su prisutni brojni kontradiktorni signali o stanju globalne ekonomije i izgledima za dugoročan oporavak.

Pad cena nafte za više od deset odsto poslednjih dana pojačava ovu nesigurnost.

U periodu od marta do juna cena barela nafte skočila je na 73 dolara, što je objašnjavano očekivanjima o jačanju potražnje i slabim dolarom, koji je naftu učinilo jeftinijom u drugim valutama.

Analitičari sada predviđaju da će cena barela pasti na 55 dolara i da će ostati na tom nivou sve dok se ne pojave jasniji znaci o oporavku globalne ekonomije.

Takvi znaci za sada ne stižu iz Sjedinjenih država. Novi podaci Ministarstva finansija za mesec jun pokazuju da je obim pozajmica za tekuću finansijku godinu premašio hiljadu milijardi dolara.

BBC-jev ekonomski stručnjak Endru Voker kaže da su recesija i nastojanja da bude suzbijena uvalile američku vladu u još dublji deficit.

Uz manje poreske prihode zbog rastuće nezaposlenosti i veće izdatke za pomoć onima koji su ostali bez posla, vlada trenutno sprovodi i skupe programe stimulisanja ekonomije i spasavanja finansijskog sektora - iako se očekuje da većina tog novca bude vraćena.

Visok nivo državnog zaduživanja jača strahovanja od mogućeg povećanja kamatnih stopa, što bi vodilo daljem rastu inflacije, kaže BBC-jev ekonomski stručnjak.

(BBC)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner