Hronika | |||
RSE: Nova metodologija procesa pristupanja EU - moguće zaustavljanje pregovora i vraćanje na početak ukoliko zemlje kandidatkinje ne napreduju u bilo kojem polju |
utorak, 04. februar 2020. | |
Novom metodologijom Evropske komisije omogućuje se zaustavljanje ili povratak na početak u pristupnim pregovorima u slučajevima kada zemlje kandidatkinje ne napreduju u bilo kojem polju koje se obuhvata u pristupnom procesu, navodi se u dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid. Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji predstaviće 5. februara u Briselu revidiranu metodologiju procesa pristupanja EU. Države članice Evropske unije će imati više moći da iniciraju suspenziju pristupnih pregovora. Ova metodologija se neće primenjivati na Srbiju i Crnu Goru, ali ostaje otvorena mogućnost da i te dve države obuhvate novim pristupom, ukoliko se te dve zemlje slože, prenosi RSE. To su ključni elementi nove metodologije EK kojom će se promeniti pristup u pregovorima o članstvu za zemlje koje će tek otpočeti ovaj proces. "Iako napredak u reformama treba podsticati i opipljivije nagrađivati, jednako tako postoji potreba i za odlučnijim merama koje bi proporcionalno sankcionisale svaku ozbiljnu ili dugotrajnu stagnaciju ili čak zaostajanje u provođenju reformi i ispunjavanju zahteva procesa pristupanja", stoji u nacrtu dokumenta. Portparolka komesara za proširenje Ana Pisonero rekla je da je cilj da se proces pregovora učini kredibilnijim. "U sredu ćemo da predložimo kako da proces pregovora učinimo kredibilnijim, da mu damo jači politički podstrek, da bude predvidljiviji i dinamičniji. Naša namera nije da ponovo pravimo politiku proširenja, nećemo predložiti promene u uslovima za pridruživanje EU, ti uslovi su veoma jasni, zapisani su u sporazumima i neće biti menjani. Nećemo predložiti promenu pravila, a u sredu ćete znati detalje", istakla je. Više mogućnosti za učešće država članica u procesu proširenja Po ovom dokumentu, ostavlja se mogućnost i državama članicama EU da doprinesu ovom procesu tako što će Komisiji dojavljivati bilo kakvu stagnaciju ili ozbiljno zaostajanje u procesu reformi. Neke od tih mogućnosti su da mogu da odluče da se pregovori oko određenih oblasti ne održe, da se već zatvorena poglavlja mogu ponovo otvoriti ili resetovati, zatim da se opseg i intenzitet finansiranja iz EU može prilagoditi naniže, sa izuzetkom podrške civilnom društvu, kao i prednosti bliže integracije. Uslovljavanje neće biti nenagrađivano, navodi se u dokumentu. Tako će Evropska komisija insistirati i na jasnim uslove od samog početka. "Ako zemlje dovoljno pređu na reformske prioritete dogovorene u pregovorima, to bi trebalo da dovede do bliže integracije zemlje sa EU, radu na ubrzanoj integraciji i 'postupnom uvođenju' u pojedinačne politike EU, tržišta EU i programe EU, uz obezbeđivanje ravnopravnih uslova", ističe se u nacrtu nove metodologije. Predviđaju se i povećana financijska sredstva i investicije, uključujući instrument pretpristupne podrške, zasnovan na performansama i na reforme za bližu saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se podržala podrška. Pregovaračka poglavlja biće grupisana u tematskim klasterima, ukupno šest njih. Ovi klasteri obuhvataju široke teme kao što su upravljanje, unutrašnje tržište, ekonomska konkurentnost i povezanost. Omogućiće da se utvrde najvažnije i najhitnije reforme po sektorima a pregovori o svakom klasteru biće otvoreni u celini - nakon ispunjavanja početnih merila. Nova metodologija ne važi za Srbiju i Crnu Goru, osim ako se ne saglase Iako se predviđa da se metodologija primeni samo za one zemlje koje će tek otpočeti pristupne pregovore, ostaje otvorena mogućnost da i Srbija i Crna Gora, koje su duboko u ovom procesu, uključe u ovaj način pregovaranja, ali za tu mogućnost je potrebna njihova saglasnost. "Da bi se u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom uneo veći dinamizam, rad na poglavljima može se organizovati i oko klastera, uz poštovanje postojećih pregovaračkih okvira i uz dogovor ovih zemalja", navodi se. U nacrtu nove metodologije se ističe da bi to omogućilo veću političku usredsređenost na ključne sektore i politički zamah u zemljama oko ključnih pitanja koja su neophodna za usklađivanje. Promenu pristupa je inicirala Francuska, koja je ovo uslovljavala otvaranjem pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom. (N1, Radio Slobodna Evropa) |