Početna strana > Rubrike > Politički život > Koštunica ne može da „opere“ Šešelja
Politički život

Koštunica ne može da „opere“ Šešelja

PDF Štampa El. pošta
Boris Tadić   
ponedeljak, 02. jun 2008.

Autor: Nikola M. Jovanović - Blic

- U skoro svim zemljama Evrope postizborni dogovori potraju i to je jednostavna činjenica koje ni mi ne možemo biti pošteđeni. Radikali i DSS su suočeni sa rezultatom koji je svakako bio lošiji od očekivanog, pokušali su da brzo naprave matematičku većinu i da time prikriju svoj izborni neuspeh. Međutim, to ne ide - kaže u razgovoru za „Blic“ predsednik Srbije i lider DS Boris Tadić.

Trenutno nijedan blok nema većinu za vladu, a Tadić tvrdi da se koplja lome oko odnosa prema Evropi.
- Dramatična razlika u stavovima između onih koji traže poništavanje SSP, blokiranje naših evropskih integracija i zaustavljanje ekonomskog rasta srpske privrede otrežnjujući su faktor za trećeg učesnika u pregovorima, listu SPS-PUPS-JS.

Ko je bliži vladi - demokrate ili narodnjaci i radikali?
- Nekoherentnost te tzv. nacionalne, a u stvari antinacionalne vlade, kao i činjenica da ona ne samo da ne bi mogla da reši nijedan od naših problema već bi i sama bila veliki problem na leđima građana, okreću nas ka jedino mogućem i pozitivnom ishodu - formiranju jedne stabilne socijalno odgovorne vlade koja će umesto sukoba i praznih, kvazipatriotskih priča zaista poboljšati položaj Srbije i standard građana. I predsednički i parlamentarni izbori jasno su pokazali raspoloženje građana, politika koja bi se takvoj narodnoj volji suprotstavila sabiranjem rogova u vreći samo da bi se isterao nekakav stranački inat i zadržala šaka vlasti nema nikakvu perspektivu.

Kako vidite pomirenje i saradnju DS i SPS - onih koji su vlast bili do 2000. godine i onih koji su vodili vlast posle 5. oktobra? Za deo članova SPS to je velika prepreka?
- Mi smo mali narod velikih podela kroz celu svoju istoriju. Mnoge od njih prisutne su i dan-danas. Neki drugi, takođe mali narodi, lakše su nalazili modus prevazilaženja svojih istorijskih podela i time su se bolje štitili na ovoj vetrometini zvanoj Balkan. Zbog toga je svaka mogućnost da zaključimo neki sukob među sobom i okrenemo novu stranicu zajedničkog rada na ispunjenju nekog nacionalnog cilja i blagotvorna i veoma korisna za sve. Vidite, pomenuo sam da bi saradnja DS i SPS imala elemente nacionalnog pomirenja. Nekima se dopalo, neki su pomislili da je to prejaka formulacija. Neka se to i ne zove pomirenje, neka bude strateški dogovor, neka svako i dalje veruje u ono u što veruje, ali hajde da se okupimo oko zajedničkog cilja, a cilj je odbrana integriteta zemlje i članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Da ne pominjem da su obema strankama zajedničke ideje Socijalističke internacionale i da je to nešto što može partnerski odnos zaista učiniti funkcionalnim. SPS je voljom građana bio autentični predstavnik Srbije devedesetih, DS u periodu posle 2000. I jedna i druga stranka platile su cenu svog angažmana. Sad je trenutak da okrenemo novu stranicu istorije i uradimo posao zajedničkim snagama, a zadatak koji je pred nama veliki je i istorijski - i ukoliko ga mi ne ostvarimo, niko neće. A eventualni neuspeh imao bi katastrofalnih posledica na ovu i generacije koje dolaze. Zato neuspeh ne dolazi u obzir.

I DSS govori o SRS kao stranci koja prihvata demokratska načela igre?
- U javnosti se protura teza po kojoj bi ulazak radikala u vlast bio nekakav njihov izlazak iz stanja aparthejda i da oni imaju pravo da budu stranka sa kojom saradnja nije ništa nenormalno. Evo zašto to nije tačno. Ne može Koštunica da radikale učini prihvatljivim. On koalicijom s njima samo može neprihvatljivim da učini sebe. Jedini koji radikale može da promeni jesu radikali. I to tako što će se odreći šešeljizma. A to znači odricanje od politike sukoba, nasilnog menjanja granica, šovinizma i populističke demagogije koju neguju danas.

Da li će uopšte biti zvaničnih kontakata sa SPS?
- Da, biće. Nadam se vrlo brzo.

Kakve su šanse da SPS dobije mesto premijera ili predsednika skupštine?
- Nijedna se vlada još nije formirala u medijima. Razumljiva je znatiželja javnosti, o tome će svakako biti različitih nagađanja, ali pregovori o vladi ne bi smeli da se pretvore u trgovinu ministarstvima. Ovako bih postavio stvari: svaka je stranka, ili lista, na izborima zastupala određenu politiku. Pri formiranju vlade svako od partnera treba da dobije mogućnost da svoja ključna predizborna obećanja ispuni i time doprinese kvalitetu rada vlade. Normalno bi bilo da stranka koja ima većinu u vladi ovoga puta da i premijera.

Mandatar zavisi od sastava vlade 

Da li ste odredili mandatara iz redova DS? Da li je to Bojan Pajtić?
- Pitanje imena mandatara, osim što je novinarima zanimljivo, nije suštinski važno ako se formira vlada koja će sprovoditi politiku za koju je glasala većinska Srbija i koja je korisna za sve građane. Zato ću njegovo ime saopštiti kada budem tačno znao kakav će biti sastav buduće proevropske i socijalno odgovorne vlade. Mandatar mora da bude u stanju da poveže sve stranke koje bi bile u toj vladi. O njegovom imenu svakako ću razgovarati sa svim koalicionim partnerima. Imam nekoliko kandidata, ali želim da to pitanje bude funkcionalno postavljeno, a ne personalno.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner