Početna strana > Rubrike > Politički život > Sporazum sa EU potpisan, Srbija podeljena
Politički život

Sporazum sa EU potpisan, Srbija podeljena

PDF Štampa El. pošta
Politika   
sreda, 30. april 2008.

 Primena tek kada Savet ministara Evropske unije odluči da je Srbija ostvarila punu saradnju s Haškim tribunalom

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić i predsedavajući EU Dimitrij Rupel potpisali su juče u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Beograda i Brisela. Potpisivanju Sporazuma prisustvovali su i predsednik Srbije Boris Tadić, kao i ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić.

Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU sa Srbijom još je jedan korak ka stvaranju Evropske unije onakve kakva je zamišljena u početku, rekao je juče uoči potpisivanja SSP-a predsedavajući Savetu EU Dimitrije Rupel. „Ovo je srećan dan, kako za Evropsku uniju, tako i za Srbiju. Evropa je otvorila svoja vrata za srpske političare i za narod Srbije”, rekao je Rupel i dodao da i „Srbija mora da pokaže spremnost da sarađuje sa EU”.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je juče u Luksemburgu, neposredno pred potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, da će Srbija ulaskom u EU biti jača i biti poštovana. „Samo jaka Srbija, koja se hrabro bori protiv svih nepravdi koje su joj učinjene, biće u stanju da se izbori za sopstvene interese. Ulazeći u Evropsku uniju, bićemo jači. Glas Srbije će se čuti. Srbija će biti poštovana”, rekao je Đelić, naglasivši da Sporazum potpisuje kao „srpski patriota”. On je izrazio uverenje da je „Srbija sposobna i voljna da postane kandidat za članstvo u EU do kraja ove godine”.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana izjavio je juče neposredno pred potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju da je to „veliki dan i za Srbiju i za Evropsku uniju”. Solana je istakao da je veliki deo svoje političke karijere posvetio pokušaju da doprinese stabilnosti Balkana. „Želim da poručim mladima u Srbiji: Ovo je vaša kuća, ovde je vaše mesto”, kazao je Solana.

Evropski komesar za proširenje EU Oli Ren podsetio je na prethodni period tokom kojeg su vođeni naporni pregovori za potpisivanje SSP-a i dodao da je juče poslat jasan signal svim Srbima da imaju evropsku perspektivu. „Ovo je prekretnica u našim odnosima, ovim potpisivanjem otvaraju se vrata za kandidaturu Srbije za članstvo u EU”, podvukao je evropski komesar Ren, čestitajući srpskoj delegaciji na uspehu u pregovorima. „Ovim se pokazalo da Srbija ima volju i kapacitet da dođe do članstva u EU i mislim da će to biti vrlo brzo. Članstvo u EU donelo je mir i prosperitet svim državama članicama Unije, verujem da će tako biti i sa Srbijom”, naglasio je Oli Ren.

Savet ministara EU je potpisivanje SSP-a i Privremenog sporazuma sa Srbijom okarakterisao kao važan korak zemlje na putu ka EU. „Savet podseća na članove 2, 4 i 133 SSP-a i na članove 1 i 54 Privremenog sporazuma i ističe da je puna saradnja s Haškim tribunalom, uključujući sve moguće napore da se uhapse i isporuče optuženici, ključan element ovih sporazuma”, dodaje se u tekstu zaključaka ministarskog Saveta.

U skladu s tim, ministri su se dogovorili da tekst SSP-a pošalju svojim parlamentima na ratifikaciju, a Zajednica je odlučila da primeni Privremeni sporazum čim Savet bude konstatovao da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom, ističe se u zaključcima.

Prema rečima šefa diplomatije Srbije Vuka Jeremića, Sporazum će stupiti na snagu odmah, a njegova potpuna primena zavisiće od rezultata izbora koji se održavaju 11. maja. U Holandiji koja se uz Belgiju sve do poslednjeg trenutka protivila potpisivanju ovog akta sa Srbijom, međutim, kažu da će SSP stupiti na snagu tek kad Srbija izvrši obaveze prema Hagu. Iz ove zemlje je stigla vest da je Savet ministara Evropske unije doneo odluku i da SSP odmah po potpisivanju praktično automatski bude stavljen van snage sve do ispunjenja uslova pune saradnje s Haškim tribunalom. To je za Tanjug potvrdio portparol holandskog ministarstva spoljnih poslova Bart Rijs. „Potpisujemo SSP i prelazni sporazum, ali je Savet upravo doneo odluku da će oba sporazuma biti automatski stavljena van snage”, izjavio je on. Kako je objasnio, ratifikacija i primena sporazuma će početi tek kada Savet bude odlučio da je Srbija ostvarila punu saradnju s Haškim tribunalom.

Prema rečima slovenačkog ministra spoljnih poslova Dimitrija Rupela, ministri zemalja-članica EU odlučili su da Srbiji ponude da potpiše SSP, kao i privremeni sporazum kao prateći dokument, na osnovu kojeg se Srbiji pruža mogućnost da koristi skoro 90 odsto beneficija na osnovu SSP-a i pre nego što ga ratifikuju sve zemlje članice Unije. Implementacija tog pratećeg dokumenta zavisiće, međutim, kako je objasnio slovenački ministar, od ocene Saveta ministara o ispunjenosti saradnje Srbije sa Haškim tribunalom.

Međutim, kako je u izjavi za „Politiku” pre desetak dana rekao Vladimir Todorić, magistar pravnih nauka, upućen u tok pregovora sa EU, Srbija ne može da se obaveže da neće ratifikovati ni primeniti SSP dok ne ostvari potpunu saradnju sa Hagom. Prema njegovim rečima, praksa je da posle potpisivanja SSP-a na snagu stupa prelazni sporazum koji obuhvata oko 70 odsto sadržaja ovog akta, jer ratifikacija SSP-a obično traje od dve do tri godine. Prelazni sporazum upravo zato i postoji, kako se čekanjem ne bi izgubio smisao.

„Ne postoji pravna mogućnost da se obavežete da nećete sprovoditi neki sporazum koji potpisujete upravo zato da biste ga sprovodili. Čak i da je moguće da se ova tehnička vlada na tako nešto obaveže, to ne bi imalo nikakvo obavezujuće dejstvo na neku sledeću vladu. Vlada jeste glavni inicijator ratifikacije, ali to može da zatraži i svaki poslanik, i nijedna vlada ne može da obaveže svakog poslanika da obeća da to neće učiniti. A obećanje nekog zvaničnika u Srbiji da neće primeniti i ratifikovati sporazum nema nikakvu pravnu težinu”, rekao je Todorić.

On takođe napominje da je u parafiranoj verziji SSP-a stajalo kada on stupa na snagu što je zavisilo od datuma potpisivanja, ali nije bilo nikakvog uslova poput onog koji se sada postavlja u vezi sa završetkom saradnje sa Haškim tribunalom.

I pored svih ograničenja, ministar spoljnih poslova Srbije odluku Ministarskog saveta EU okarakterisao je kao faktički konsenzus svih 27 članica Evropske unije kojim je Srbiji praktično ponuđeno punopravno članstvo u Uniji. On je, u izjavi za Tanjug, ukazao da se posle odluke Saveta ministara EU sada čeka mišljenje Srbije, koja će ga dati 11. maja na izborima. „Nakon dugotrajnih pregovora koji su trajali do duboko u noć, uspeli smo da napravimo veliki diplomatski proboj – postignut je konsenzus svih 27 zemalja članica Evropske unije da praktično Srbiji ponude punopravno članstvo u Uniji”, rekao je Jeremić.

Ističući da je ovo izuzetno važan dan za našu zemlju, šef srpske diplomatije je ukazao da se prvi put formalizuje ranije iskazivana politička volja EU i potpisuje ugovor koji će Srbiju staviti na nepovratni put ka punopravnom članstvu u EU. „Potvrdu tog puta građani Srbije treba da daju na referendumu. Taj referendum će se održati 11. maja, kada se u Srbiji održavaju izbori”, rekao je Jeremić.

Tekst Sporazuma, kako je rekao, potpisuje se potpuno nepromenjen u odnosu na tekst koji je ranije parafiran i takvog će ga potpisati i sve članice EU. Podsetimo, ovaj dokument Srbija je parafirala 7. novembra prošle godine, a potpredsednik Vlade Božidar Đelić dobio je ovlašćenje od vlade i da ga potpiše. U međuvremenu, 17. februara Kosovo je jednostrano proglasilo nezavisnost koju je, između ostalih, priznalo i 18 članica Evropske unije. Nakon toga deo Vlade Srbije, koju čine ministri Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije, na čelu sa premijerom Vojislavom Koštunicom oštro se suprotstavio potpisivanju već parafiranog dokumenta pre nego što se u njega unese dodatna klauzula u kojoj bi stajalo da je Kosovo sastavni deo Srbije, jer bi u protivnom Srbija na posredan način priznala nezavisnost Kosova i Metohije.

Funkcioner Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope Goran Svilanović kaže u izjavi za „Politiku” da nisu u pravu ni oni koji tvrde da mnogo gubimo nepotpisivanjem ovog ugovora, ali ni oni koji tvrde da smo na gubitku ako ga potpišemo.

„Između dana potpisivanja SSP-a i dana ratifikacije primenjuje se međusporazum koji smo i mi juče dobili, a koji se uglavnom odnosi na trgovinu. Stupanje na snagu tog međuugovora podleže oceni Saveta ministara o tome da li Srbija sarađuje sa Hagom. Oni će ocenu doneti kada budu saslušali izveštaj glavnog tužioca Tribunala Serža Bramerca. Ono što bismo, međutim, dobili stupanjem na snagu međuugovora jesu trgovinski preferencijali, a mi ih već imamo do 2010. godine. Naime, EU je jednostranom odlukom skinula carine na proizvode koji stižu iz Srbije i to važi do 2010. godine. Mi se već nalazimo u takvom tehničkom odnosu sa EU samo što ovim potpisivanjem SSP-a to postaje pravni odnos”, kaže Svilanović.

On ističe da Srbija već uživa sve te privilegije i da ne govori istinu onaj ko kaže da u Srbiju nakon potpisivanja SSP-a dolazi još novca.

„Nema dodatnih para kao što neki kažu. Kada bi od danas važio međuugovor, za Srbiju bi počeo da teče rok u kome da ona treba da snizi svoje carine na evropske proizvode. Prednost potpisivanja SSP-a je u tome što sada EU ne može jednostrano da nam uskrati preferencijale”, objašnjava Svilanović i dodaje da je Holandija uslovila stupanje na snagu Sporazuma saradnjom sa Hagom isključivo iz unutarpolitičkih razloga zbog straha od reakcija domaće javnosti.

J. Cerovina