Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

O javnom i tajnom u međunarodnoj politici – slučaj današnje BiH

Komentari (17) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 četvrtak, 14 decembar 2017 13:20
penzioner Cviko
Tajno? Kod nas se kaže "ispod žita". Oni koji ne učestvuju u tome posle se čude, snebivaju, jer su mislili da oni odlučuju. Dok god je radnji "ispod žita", nama nije bezbedno a čuvena "demokratija" je magla i to iznad žita. Zato, samo trezno, realno, bez zaletanja...
Preporuke:
11
15
2 četvrtak, 14 decembar 2017 14:05
Slobodni mislilac
Najveći apsurd srpske politike je što danas zahtjeva i prva inicira razgraničenje sa BiH na Drini da bi ispunila jedan od uslova EU o razgraničenju, umjesto da insistira na nepostojanju granice na Drini.
Drugo, apsurd je i taj što ć ekonomaka prednost ulaska Srbije u Evropsku uniju zbog sveoošte ekonomske bezperspektivnosti i specijalnih odnosa sa Republikom Srpskom "isisati" srpski narod iz Republike Srpske koji će nakon ulaska Republike Srbije u Evropsku uniju 2025 godine masovno emigrirati u Srbiju kao "tranzitnu stanicu" za emigraciju u bogate zemlje Zapada EU (Njemačka, Skandinavija i dr) radi zapošljavanja i egzistencije.Apsurd do apsurda. Vidi se to na primjeru BiH Hrvata, koji su pali za 60 odsto u stanovništvu nakon ulaska Hrvatske u EU.
Preporuke:
23
2
3 četvrtak, 14 decembar 2017 15:03
Slobodni mislilac
Najveća opasnost po srpski narod zapadno od Drine biće upravo ulazak Republike Srbije u Evropsku uniju, koj će "pokrenuti cunami " iseljavanja Srba iz Republike Srpske "u zonu privilegija Evropske unije", kao što je danas već slučaj s Hrvatima, tako da sam " slobodan" da procjenim da će u periodu od 2025 (kao ozvaničenog datuma pristupanja Srbije Evropskoj uniji,) pa u narednih 15 godina, do 2040 godine broj Srba u Republici Srpskoj s sadašnjih 970 hiljada "pasti" na 450 hiljada. To ćebiti veći izazov za srpski narod nego masovni egzodus u vrijeme hrvatskog zločinačkog progona u "Oluji" 1995 godine. Ima li neko da u nerkom tekstu analizira i taj aspekt?
Preporuke:
22
2
4 četvrtak, 14 decembar 2017 15:24
/
'spremnosti da se rizikuje'


treba biti spreman i obavestiti o posledicama rizika, narod,za cije dobro se uvek 'radi'
Preporuke:
7
17
5 četvrtak, 14 decembar 2017 18:59
Jovo
Samo ti sanjaj !
Preporuke:
3
18
6 četvrtak, 14 decembar 2017 20:01
sizif
Njihov politički aktivizam, naime, već duže vreme karakteriše alarmantan višak javnosti u razmatranju načina na koji kao reprezenti političke volje tamošnjih Srba vide razrešenje gotovo dvoipodecenijskog bosansko-hercegovačkog državnostatusnog zapleta.

Ovo o tajnosti možda ima smisla tamo negde. Ovde se pak treba suočiti sa činjenicom da je srpska nacija ometena u razvoju, da je u Beogradu i dalje sve u rukama odrođene elite, da su pod njenim uticajem avnojske granice za dobar deo srpskog naroda oduvek od-boga, da veliki deo srpskog naroda bez nade samo gleda kako da evakuše decu sa Balkana.

Stalno treba imati na umu, da su Srbi bili koliko-toliko zrela nacija monstruozne avnojske granice bi 1945. bilo nemoguće uspostaviti, bile bi potpuno nezamislive. Usred Evrope 20. veka!? To je i danas mnogo važniji aspekt od spoljnopolitičkog.
Preporuke:
10
5
7 petak, 15 decembar 2017 06:58
krle
Ne razume već vekovima zamršeno bosansko klupko. Lako je docirati opštim teorijskim frazama i ono što je uobičajeno proglašavati za opštevažeće, ali dalje od stvarnosti i u udobnoj stolici polubirokratske institucije.
U Bosni je neumesno već samo vođenje politike, a pravila i običaji razumnog su samo paravani koji ništa ne znače, jer stvarnost teče mimo svega, svojim, samo njoj znanim putem. Treba čitati Mešu Selimovića i Ivu Andrića. Tada stvari počinju da postaju začuđujuće jasnije, budući je uglavnom sve nejasno.
Najpametnije je ne mešati se previše, a još manje pametovati. Pustimo te ljude - Srbe, naravno, da sami traže svoje puteve. Oni to najbolje znaju.
Politika Milorada Dodika je dobra. Najbolji pokazatelj je činjenica da islamsko i fundamentalističko političko Sarajevo nema svoje odgovore na nju, kao i cviljenje pred sopstvenim moćnim dušebrižnicima iz belog sveta koji su sve i zakuvali da im reše problem, koji oni ne mogu ni pomisliti sami da rešavaju.
Preporuke:
5
19
8 petak, 15 decembar 2017 12:18
Predrag
Još jedna iscrpna i izvanredna analiza.
Hvala Mirjana.
Preporuke:
12
1
9 petak, 15 decembar 2017 15:11
sizif
@krle
Ne razume već vekovima zamršeno bosansko klupko.

Ta priča "vekovima zamršeno bosansko klupko" je deo mitologije srbo-hrvatske kulturno-prosvetne elite. Poslužila je da se spreči normalno razgraničenje Srba, Hrvata i Bošnjaka, naravno u funkciji hrvatskih nacionalnih interesa.

Da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci normalno razgraničeni, poput ostalih evropskih naroda uz poštovanje kakvog-takvog reciprociteta, već odavno bi normalno živeli. Štajersko vojvodstvo je npr. postojalo u kontinuitetu od 1180. U vreme stvaranja modernih nacionalnih država, 1918. je najnormalnije podeljeno po etničkom principu.

Nemačka mapa, Jugoslavija 1940.
http://bit.ly/1qJhGBm
Preporuke:
16
0
10 petak, 15 decembar 2017 17:50
Slobodni mislilac
Pitanje normalnog razgraničenja u skladu s kartom koju ste ponudili u prilogu?
Opet teritorije rascjepkane, nigdje jasno određene većine i kompaktnosti teritorije, posebno sa srpskog aspekta problem jer je srpska teritorija "presječena" kod Brčkog, zatim istočno teritorije naslonjene na Drinu takođe u skladu s tvojom kartom nisu većinske srpske, te opet dijele srpske teritorije u Hercegovini od ostatka srpskih teritorija. Takođe srpska teritorija u Krajini "odsječena" od ostatka i nema veze sa Drinom i Srbijom, u skladu s tvojom kartom koju si ponudio kao primjer "normalnog razgraničenja" ili si možda na "normalno" mislio u skladu s učešćem u stanovništvu BiH?.
Preporuke:
8
1
11 petak, 15 decembar 2017 17:54
krle
@ Sizif
Ne poznajem tu ''srbo-hrvatsku kulturno-prosvetnu elitu'', a još manje znam kako je ona sprečila razgraničenje, koje valjda svi u Bosni žele. Kakvo razgraničenje? Samorazgraničenje, ili razgraničenje pod snažnim pritiskom autoriteta - ne znam samo kojeg i kakvog? Takav pokušaj je bio 1992. godine. Kutiljero je pokušao, ali su Amerikanci rekli ''ne''. ''Bolje rat'', reče posle i Alija i bi rat, težak i surov, pre svega po civile. Bestijalnost međusobnog ubijanja je nešto što je već više puta viđeno na ovom prostoru. Kako je bilo ranije? Ima, piše. Kako je bilo sada? Opet ima, piše. Dokumentovano. Sve se zna.
Ipak, nije rat u Bosni bio zato što sva tri njena naroda hoće da se razgraniče, a ''kulturno-prosvetna elita'' im to ne da, već zato što su svi, pod uticajem stranaca, ali i sopstvenih frustracija i aspiracija odjednom našli da su oni drugi zašli u njihove interese, želje i '''tisućljetne snove''.
A Štajersko vojvodstvo i Bosna ipak nisu isto. Istorija ih deli.
Preporuke:
2
2
12 petak, 15 decembar 2017 18:14
Slobodni mislilac
Moj Sizife svaka država kao svoje glavne atribute prema teoriji države i prava ima svoje glavne atribute, efektivnu vlast na određenoj teritoriji sa narodom koji prihvata i daje legitimitet toj vlasti. Znači u osnovi je narod i u tome je razlika između srpskog uspjeha u Vojvodini gdje je zbog kvalitete zemlje kolonizacija uspjela i neuspjeha na Kosovu i Metohiji gdje nije uspjela Kosovo i Metohija je pridajedinjeno 1912 a Vojvodina 1918 godine. Takođe i u BiH će biti ključno stanovništvo. Ukoliko teritorije ostanu "puste" bez srpskog stanovništva, usljed iseljavanja kao posljedica naprimjer bježanja u "priveligovani prostor" Evropske unije nakon 2025 godine ili moraliteta, teško da te teritorije neće "naseliti" neki drugi koji budu imali djecu ili stanovnika.
Preporuke:
9
1
13 petak, 15 decembar 2017 18:30
Slobodni mislilac
Možda se upravo u činjenici da je nečiji natalitet do 1992 godine bio enormno visok a nečiji enormno nizak, možda se upravo u tome krije pravi uzrok rata, da se stvori "razgraničenje" i da se onemogući da oni sa enormno visokim natalitetom "djecom i porodom" poklope sve teritorije.Srpska politika o navedenom strateški treba da razmišlja u u pogledu budućih velikih iskušenja nakon 2025 godine, kada Srbija uđe u Evropsku uniju, kako da ograniči iseljavanja srpskog stanovništva zbog ekonomskih razloga, koji su nagonili i Srbe sa Kosova i Metohije da se iseljavaju u centralnu Srbiju i sjever Vojvodinu, jer je Kosovo i Metohija bilo zaostalo ekonomski i bez perspektive za život.
Preporuke:
9
1
14 petak, 15 decembar 2017 19:11
sizif
@Slobodni mislilac
Pitanje normalnog razgraničenja u skladu s kartom koju ste ponudili u prilogu?
Opet teritorije rascjepkane, nigdje jasno određene većine i kompaktnosti teritorije, posebno sa srpskog aspekta problem jer je srpska teritorija...

1945. je rešavano nacionalno pitanje u Jugoslaviji na bazi prava naroda na samoopredeljenje, tako su i govorili. Ostali su to radili još 1918.

Što se tiče teritorija, ništa posebno nema kod srpskih teritorija. To je očigledno mit kojim je Srbima nametana Jugoslavija. Ništa više nisu razuđene srpske od hrvatskih ili bošnjačkih teritorija, postoje manje više isti problemi.

Naravno da bi za zaokruživanje funkcionalnih nacionalnih država bile potrebne razmene teritorija. Kakav-takav reciprocitet pri tome, odavno bi obezbedio normalan život i u ovom delu Evrope. Čak bi i Jugoslaviju, kao federaciju normalnih nacionalnih država, učinio makar teoretski mogućom.
Preporuke:
3
1
15 petak, 15 decembar 2017 21:37
Slobodni mislilac
Sizife šta misliš na "liniju" rijeka Bosna i Neretva, cijelom dužinom toka, do granice gdje Neretva prelazi u Hrvatsku?
Preporuke:
6
1
16 petak, 15 decembar 2017 23:48
sizif
@Slobodni mislilac

Ja bih bio skloniji rešenjima kojima svako zadžava što više svojih teritorija u svojoj državi. Ali to je mnogo manje važno od reciprociteta pri razgraničenju, koji između ostalog nameće i reciprocitet u odnosu prema manjinskom stanovništvu.
Preporuke:
2
0
17 subota, 16 decembar 2017 00:23
Slobodni mislilac
sizif
Najbolje rješenje za Srbe bi bilo da se teritorije naslanjaju što više na Srbiju a to bi se upravo postiglo tom "linijom" a u skladu sa granicom Srbije prema Hrvatskoj na Savi "srpska teritorija nije u poluokruženju Hrvatske i bošnjačkih teritorija a i u skladu je sa ljudskim potencijalom koji efektivno može da zadržava teritorije a uz to ima stratešku "dubinu i zaleđinu" u odnosu na Srbiju pri prisajedinjenju a ne bi bilo ni nekih teritorijalnih pretenzija jer bi se i "pretendenti" namirili približno učešću u stanovništvu a "manjine" bi se mogle i "preseliti" iz neuragične tačaka kao što je "neuralgične jug'.
Preporuke:
8
1

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner