петак, 03. мај 2024.
 Ћирилица | Latinica

Нови број

Тема: Светска економска криза и Србија (II)
Банер

Претходни бројеви

Банер

Пронађите НСПМ на

&

Нове књиге

Банер

Едиција "Политички живот"

Ђорђе Вукадиновић: Од немила до недрага

Банер
Банер
Банер

Часопис НСПМ или појединачне текстове можете купити и у електронској форми na Central and Eastern European Online Library

Банер
Банер
Коме је до морала у политици, нека иде у НСПМ

Након 1989. живимо у банкокрацији

Kоментари (9) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 недеља, 08 новембар 2009 16:23
Žuti ne vole Dejana Jovića
Ako pogledate komentare na blogu B92, gde je ovaj tekst takođe obajvljen, videćete da je glavni oponent g. Jovića - Gordana Čomić!

http://blog.b92.net/text/13320/Nakon%201989.%20%C5%BEivimo%20u%20bankokraciji/
Препоруке:
0
0
2 недеља, 08 новембар 2009 17:09
Bravo
Izvanredno! Jović je moj favorit. Bolji je od Žižeka, koji je ostao slovenački nacionalista i koga uopšte čovek ne može da razume. Lepo je videti hrvatski na ćirilici takođe :)
Препоруке:
0
0
3 недеља, 08 новембар 2009 19:14
Reformista
Reforme nikada nisu popularne ako treba da budu uspešne jer uvek mnogo koštaju. Da biste bili popularni, morate da preuzmete rizik nepopularnosti.
Препоруке:
0
0
4 недеља, 08 новембар 2009 19:43
Bane iz Pančeva
Ja se bojim da D. Jović ne razume da reforme izazivaju strah, bole i da nema te šećerne vodice koja će da ublaži bol. Jer, da naši ljudi ne bi odlazili u svet, potrebno je da svet dovedemo u zemlju, potreban nam je novi socijalni konsenzus, odlaganje svih sporova i sukoba, zavrtanje rukava, uvođenje reda. Prevarenim se može smatrati samo onaj deo naroda koji je verovao da će sa dolaskom političke demokratije automatski doći ekonomsko blagostanje!
Препоруке:
0
0
5 понедељак, 09 новембар 2009 20:33
Petrovic
Srbija je u teskoj poziciji jer je bila izolovana skoro deset godina, potom je usledio haos, nastavilo se bez pravne drzave, vladavina prava se ostvaruje vrlo sporo; jedno su filozofska pitanja slobode i akademske polemike, a drugo su dnevni problemi. U Srbiji se sprovode i reforme ali u isto vreme se odvija zakulisna privatizacija, milioni ljudi imaju ogranicena najosnovnija prava, na stotine hiljada ljudi zivi u nemastini i beznadju, Srbija je podeljena po klanovima, i ima sve probleme koje je imala i pre dvadeset i vise godina, nepotizam, ne efikasnost, negativna selekcija, neznanje ...prema tome ne treba sa parolama, potrebna je odgovornija svest na svim nivoima; mladi odlaze u inostranstvo sto je bilo za ocekivati, ali jedan broj se i vraca. Srbija mora da se vise otvori prema svetu, izgradnja boljeg drustva ne moze preko noci ali moze da se ostvari posle vise godina ako je vecina spremna na odricanje i odgovornost; nasa svest izgleda jos nje na tom nivou.
Препоруке:
0
0
6 понедељак, 09 новембар 2009 20:43
Стева Надрљански
да избори нешто могу промијенити, будите сигурни да би их они који стварно владају већ одавно укинули


Ово се зове дијагноза!
Препоруке:
0
0
7 уторак, 10 новембар 2009 00:10
mp
Izbori se namestaju; cesto gube svaki smisao pogotovu u malim i siromasnim drzavama gde se u izbore aktivno mesaju iz drugih zemalja a nepravilnosti ima mnogo ; odgovornije i svesnije zemlje mogu donekle da uticu na izbor politicara, da pouzdanije mere njihov uspeh; mada i tu ima raznih lutanja.
Препоруке:
0
0
8 уторак, 10 новембар 2009 02:52
ББ један
Поводом 20. годишњице пада берлинског зида, француски Le Monde доноси у on line издању од 9. новембра текст Жака Рупника, политиколога, директора истраживања у престижном Институту за политичке студије у Паризу – под насловом „Источна Европа, двадесет година касније“. Ставови и закључци из тог текста се у великој мери поклапају са анализом Дејана Јовића. Тако се констатује да је „1989. постојала нада да ће ‘откривање демократије‘ на истоку континента удахнути нов елан старим демократијама на западу. Међутим, превладала је ‘демократска имитација’ западног модела и то у тренутку када је и тај модел постао жртва кризе ,демократског представљања’. Симптоми те кризе су смањено учешће грађана, дискредитоване политичке партије, растући јаз између политичких елита и грађана, итд. У новим демократијама Централне Европе ти симптоми су верно репродуковани“. Нешто даље Ж. Рупник наставља : „1989. земље Централне Европе су се логично окренуле ка либералном моделу тржишне економије као супротности етатистичком систему и планирању који су се урушили...... Већ су популистички захтеви најавили прва преиспитивања те економске догме али је светска економска и финансијска криза изазвала прави шок. Најпре зато што ту кризу нико није предвидео - кад излазите из комунизма не можете да замислите да и капитализaм може бити болестан. Али посебно зато што су кризом највише погођене земље које су им служиле као референца: Сједињене Државе и Велика Британија. Имитирани модел више није био модел, држава се вратила да спасава капитализам...“
Препоруке:
0
0
9 уторак, 10 новембар 2009 17:36
MP
Kapitalizam ulazi u krize svakih cetiri do pet godina; neke krize su manje a neke su kao ova poslednja ogromnih razmera zbog neregulisanih finansijskih trzista; Poslednja svetska kriza se ocekivala, oni koji prate trzista znaju kada otprilike mogu da ocekuju dolazak krize; ova poslednja je dobila nevidjene globalne ramere velikim delom zbog prenaduvanih kredita i finansijskih derivata; jos uvek se traze resenja; mislim da su analize gde se zemlje istocne Evrope stavljaju u istu grupu i tako analiziraju nekompletne;Ne samo da su USA i Britanija platile cenu prevelikog poverenja u liberalni kapitalizam vec i svi oni naivni i neuki koji su potrcali da takav model koriste ne znajuci o njemu dovoljno.Najveci zagovornici takvog rezima su izasli iz igre prebogati i za sada sa relativno malom odgovornoscu za sobom ostavljajuci haos. Mislim da je do svake zemlje da dobro prepozna svoje razvojne mogucnosti i da tako razvija svoje resurse i trazi svoje mesto;Negativnost i unutrasnje politicke borbe, losi odnosi, kriminal, kradja i korupcija su put u propast;
Препоруке:
0
0

Анкета

Да ли ће, по вашем мишљењу, „Заједница српских општина“ на КиМ бити формирана до краја 2023. године?
 

Република Српска: Стање и перспективе

Банер
Банер
Банер
Банер
Банер
Банер