петак, 19. април 2024.
 Ћирилица | Latinica

Нови број

Тема: Светска економска криза и Србија (II)
Банер

Претходни бројеви

Банер

Пронађите НСПМ на

&

Нове књиге

Банер

Едиција "Политички живот"

Ђорђе Вукадиновић: Од немила до недрага

Банер
Банер
Банер

Часопис НСПМ или појединачне текстове можете купити и у електронској форми na Central and Eastern European Online Library

Банер
Банер
Коме је до морала у политици, нека иде у НСПМ

Неолиберални корени светске економске кризе

Kоментари (87) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 уторак, 19 јануар 2010 23:39
Бошко Мијатовић
Већ прва реченица је катастрофално погрешна. Катић каже: "Данашња економска криза је вероватно највећа коју је свет видео, како по географском обухвату, тако и по дубини". То једноставно није тачно. Криза из 1929. је далеко већа него ова садашња, у којој је ГДП развијеног света опао само за 3-4% у 2009, док је цела група земаља у развоју чак остварила раст од 1-2%. Када неко покаже такво незнање у првој реченици, ја не читам даље.
Препоруке:
0
0
2 среда, 20 јануар 2010 00:29
Кризимир Рецесионовић
Небојша Катић на НСПМ! Капа доле!
Препоруке:
0
0
3 среда, 20 јануар 2010 01:02
Шарло Акробата
Садржајно и јасно.
Препоруке:
0
0
4 среда, 20 јануар 2010 01:24
Darth Vader
"Тешко је наћи идеју која у судару са стварношћу увек губи, и која се упркос томе, непрекидно одржава и изнова појављује у некој новој инкарнацији."

-Komunizam maskiran u razne druge idologije poput socijalne demokratije i slicnih zabluda koje citaocima propagirate.

"Утицај ове академске институције је без преседана и превазилази моћ било које сличне светске институције."

-Pa naravno...imaju najbolje ekonomiste na svjetu...zasto ne bi i dobili najvise Nobelovih Nagrada...Sto se tice uticaja na ekonomsku politiku...navedite mi jednog ekonomistu sa Cikaga koji je imao uticajnu poziciju prije...Austana Goolsbija, jednog od rjetkih Kejnzijanaca sa Cikaga!!!


"По ергодичном аксиому, статистички узорци из прошлости морају бити идентични статистичким узорцима из будућности."
Ovo pokazuje da se vi jednostavno ne govorite o Racionalnim Ocekivanjima. Znate li za Lukasovu Kritiku (znate, od Profesora na Cukagu Roberta Lukasa...tvorca Teorije Racionalnih Ocekivanja). Lukasova Kritika postulira da se statisticke korelacije iz proslosti ne mogu koristiti za predvidjanje buducnosti, jer svako mjenjanje ekonomske politike na osnovu proslosti mjenja i same parametre koje pokusavate izmjeriti. Ako vas interesuje pogledajte (Lucas, Robert (1976). "Econometric Policy Evaluation: A Critique". Carnegie-Rochester Conference Series on Public Policy 1: 19–46)

Mjesate Preskotovu teoriju realnih Biznis Ciklusa i Racionalnih Ocekivanja. Lukasov Model Ostrva, na kojem je nastala njegova teorija, objasnjava zasto je novac neutralan na duzi period, iliti, zasto printanje novca od strane centralne banke ne moze proizvesti ekonomski rast na duzi period. Preskot potpuno eliminise ulogu monetarne politike i objasnjava sve tehnoloskim sokovima. Postoji razlika.
Препоруке:
0
0
5 среда, 20 јануар 2010 01:39
Darth Vader
"Цене су одраз свих, и свима доступних тржишних информација и то објашњава због чега су цене управо онакве какве треба да буду."

Ovo jednostavno nije tacno...Postoje tri verzije ove teorije. Imate Random Walk Hypothesis, ili "slabu", koja jednostavno kaze da se cjene finansijskih instrumenata ne mogu predvidjeti i da tehnicka analiza ne pomaze tu. Imate druge dvije verzije. Polu-jaka, kaze da se cjene automatski mjenjaju da odraze nove informacije. I onu "jaku" koju Eugene Fama ne podrzava a koju vi predstavljate kao teoriju koja je svojstvena Cikagu a nije...Ta verzija kaze da cjene odrazuju i informacije koje znaju svi, pa i insajderi i vlasnici finansijskih instrumenata.

"Тржишни ризици увек постоје, али се они могу израчунати на исти начин на који се израчунавају и ризици од поплава, саобраћајних несрећа или смрти."

...Glavna teza same teorije je da se cjene NE MOGU predvidjeti. Uzmite skoro svaki Famin papir pa ce te vidjeti da vec na prvoj strani objasnjava Random Walk Hypothesis.


"Отуда и став да нема потребе за било каквим уплитањем државе – финансијско тржиште има развијене механизме и ефикасне инструменте самозаштите и нема потребе за старатељем."

..Navedite mi i jedan primjer gdje profesor sa Cikaga kaze da ne trebaju postojati minimalne rezerve, knjigovodjstvena pravila i kontrole rada banaka itd.

" У методолошком смислу, економија очајнички покушава да себе представи као егзактну науку и тај напор је можда највидљивији код припадника неокласичне школе."

Vidim citali ste Krugmana...To sto su Lucas i kompanija vrsni matematicari i sto su formalizovali dosta teorije nije nista lose. Oni u svakom slucaju shvataju ogranicenja matematike.
Препоруке:
0
0
6 среда, 20 јануар 2010 01:47
Darth Vader
"Када држава повећава буџетско трошење да би се подстакао привредни раст, тржишни актери ће закључити да их сутра чекају високи порези како би се покрио буџетски дефицит који се данас прави. То ће их навести да мање троше, чувајући новац за такву будућност. Раст потрошње изазван повећаним буџетским трошењем државе, биће неутралисан падом приватне потрошње грађана.[7]"

Naravno...Ako drzava trosi pare ili ih dobije iz printanja novca ili iz posudjivanja ili iz oporezivanja. Ako nema printanja, onda ce morati da ga dobije ili od svojih drzavljana kroz poreze i drzavne obveznice ili kroz pozajmljivanje od iz inostranstva, koje ce kasnije morati biti placeno. Ako se ne printa, novac se uzima iz privatne ekonomije sto znaci da privatna ekonomija trosi manje. Robert Barro (iz Harvarda...molim ljepo) je ovo i teorijski (da matematicki) i empirijski dokazao.

"У емпиријској равни, неолиберална вера у моћ тржишта је морала одавно бити упокојена. Ако су искуства Велике светске економске кризе била заборављена, свежа искуства са неолибералним експериментом у државама у развоју током деведесетих морала би још бити жива. Упркос искуству, упркос трагичном посрнућу држава источне Европе на пример, инсистирање на дерегулацији и свеопштој либерализацији је и даље снажно. У корак са тим, па чак и испред тога, наставило се све агресивније потискивање државе и редефинисање њене улоге."

najbrze su rasle one drzave koje su se najbrze liberalizovale...balticke Drzave, Ceska, Poljska i Madjarska prije nego sto su je preuzeli razni socijalisticki nastrojeni tipovi. O uspjehu SAD da i ne govorim...valjda bi to trebao biti najbolji pokazatelj, medjutim vidim da ste daleko vise impresionirani uspjehom onih koji su cekali sa liberalizacijom...Milosevic, Lukasenko...'cu i Caveza da ubacim?

"У коначном исходу, оваква политика би требало да смањи стопу незапослености."

Sto je i uradila...dok je u Americi nezaposlenost bila oko 4% u Evropi je prosjek bio 8-15%.
Препоруке:
0
0
7 среда, 20 јануар 2010 02:03
Darth Vader
"Подаци се разликују од земље до земље, али је у свим великим економијама стопа незапослености много већа од 1980. године до данас, но што је била у претходно поменутом периоду[9]."

Naravno...uzecemo SAD i onda je spojiti sa onima koji su isli u suprotnom smjeru (Italija, Francuska, Njemacka) i sa Rusijom koja je bila pred kolapsom zbog propasti Komunizma, i dobiti prosjek koji prija sljedbenicima druga Marksa. Medjutim ako pogledate malo pazljivije, vidjecete da je u Americi prosjek bio 4-5% a u Francuskoj...10tak, Njemackoj...8-10...Svedskoj...8-10. I to sve uz cinjenicu da je Amerika razvijenija od njih sviju!!!


"У Америци, у епицентру данашње економске кризе, плате запослених у последњих четрдесетак година стагнирају, упркос великом расту продуктивности."

Ta tvrdnja se oslanja na studije Saeza koji poredi razlicite tacke poslovnog ciklusa...Ta studija izostavlja i cinjenicu da plate ne uzimaju u obzir 401k penzione fondove niti uzimaju u obzir zdravstveno osiguranje koje poslodavci placaju radnicima...To su sve vidovi kompenzacije i kada se i to uvrsti onda je realni rast oko 8%. Alan Reynolds je radio studije o tome.

"Капитални токови су либерализовани, али су државе у региону, упркос одговорној буџетској политици, изгубиле контролу над својим финансијским системима и једна за другом улазиле у валутну и финансијску кризу."

Naravno...a svi smo mi glupi pa niko nije obratio paznju na to da Kina, najveca ekonomija u regionu, jos uvjek drzi fiksni kurs i na silu odrzava slabu sopstvenu valutu da bi povecala izvoz...toliko o "liberalizaciji" kapitalnih tokova.


"Даје се и пример земаља које су се најпре концентрисале на супституцију увозне робе да би се тек у следећем кораку окренуле инотржиштима."

A ja vam mogu dati primjere onih koji su se skoncentrisali na substituciju izvoza...Koreja, Tajvan, Kina, Vijetnam, Singapur, Japan...sve uspjeh do uspjeha.
Препоруке:
0
0
8 среда, 20 јануар 2010 02:21
Darth Vader
Sto se tice substitucije uvoza...a Duznicka Kriza Juznoamerickih ekonomija iz 80-ih...Argentina, Brazil, Paragvaj, Meksiko, Bolivija itd.

"Светска криза је тиме званично почела[16], а постулати неолиберализма су дошли под удар у њеним најјачим центрима, у САД и Великој Британији."

Greenspan sprovodio monetarnu politiku Novih Kejnzijanaca a drzava je subvencionisala 40% trzista nekretninama...

"Све што се догодило, догодило се у оквиру приватног сектора."

Ignorisete cinjenicu da su najveci finansijeri trzista nekretninama bili Fannie Mae i Freddie Mac, kompanije pod mokriljem drzave. To su dvije firme najodgovornije za krizu.

"За њих ниједан ризик није превелик, ако се може превалити на државу. Као и много пута до сада, показало се да они сјајно познају унутрашњу логику система и да ће губици финансијског сектора бити социјализовани и преваљени на буџете и пореске обвезнике."

A mora da je Milton Fridman kriv i za cinjenicu da je drzava implicitno garantovala vecinu finansijskih transakcija...i 40% trzista nekretninama...bila je najveci finansijer trzista losim nekretninama i losim finansijskim instrumentima...
Препоруке:
0
0
9 среда, 20 јануар 2010 02:55
Dr.Gonzo
Ekonomska kriza - unosna porodicna tradicija nekih mocnih ljudi ...
Препоруке:
0
0
10 среда, 20 јануар 2010 05:24
млађа
Хвала г. Вадер на исцрпној анализи од пет наставака. Нисам читао додуше, мало сам уморан од чланка, али верујем да је изузетно. Пошто је ово вероватно најдужи коментар који сам видео на НСМП, можда сте уместо њега требали написати одговор - овај сајт је познат по томе да воли аргументовану дискусију међу стручним људима. Али понављам,аргументовану и стручним.
Препоруке:
0
0
11 среда, 20 јануар 2010 07:54
ББ један
Шта је закључак овог текста? Какву економску политику препоручује господин Катић? Повратак на кејнзијанизам, неокејнзијанизам, марксизам,...?
Препоруке:
0
0
12 среда, 20 јануар 2010 12:42
Лара
Зa Darth Vader
Па драги господине, објасните зашто је онда дошло до кризе, очигледно да ви заиста мислите да живимо у најбољем од свих светова.Ваша одбрана неолиберала је свакако дирљива и уз то потпуни промашај.Није довољно само разбацивати се познавањем теорије и звучних имена, реците нешто конкретно, ко је по вама крив, можда је Стаљин још жив.
Препоруке:
0
0
13 среда, 20 јануар 2010 12:47
Небојша Катић
За Бошка Мијатовића - Наравно да је пад БДП био много већи 1929. године него данас, али 1929. године моћ државе да интервенише је била много мања него данас. Државе су данас катастрофалну кризу само пренеле на године које долазе, смањиле дубину кризе, али су је развукле у времену. Коначно, како рекох, ми немамо завршни рачун данашње кризе, док су 1929, године цифре коначне. Ствари су мало сложеније него што пад БДП-а показује.

Стопа незапослености је данас много већа него што статистика то показује, због креативне интерпретације стопе незапослености, по којој постоје они који су запослени, они који су незапослени, и занимљиво, они који су ван процеса рада. Постоје процене да је ефективна стопа незапослености у САД, на пример, сада око 17-18%, а не око 10% како статистика показује. (Као и што искуство Србије показује, статистика запослености се полако претвара у фарсу).

Криза 1929, године је била углавном криза Западног света,(СССР нпр. није био у кризи) а ово је глобална криза. Свако добро.
Препоруке:
0
0
14 среда, 20 јануар 2010 12:53
Небојша Катић
За Darth Vadera - Шта рећи, у праву сте. Погрешио сам (са Гринспеном заједно), ово је тријумф неолиберализма и за све је крива држава. Свако добро.
Препоруке:
0
0
15 среда, 20 јануар 2010 12:56
Petrovic
Finansijska kriza u SAD je pocela 2007-e godine u jesen jer su tada pocele da padaju cene na finansijskim trzistima i nastupile su korekcije u svim drugim domenima ekonomije, gomilanje zaliha, otpustanja ... a zahvatila je veliki deo sveta 2008-e godine; SAD su kao najvece i najrazvijenije trziste bile zgodan prostor za neoliberalni eksperiment koji nije uspeo, a sadasnja slika SAD i njeno fiskalno i monetarno stanje jasno govori o tom neuspehu; Jeste profitirali su najbogatiji i najuspesniji ali po cenu snizavanja standarda vecine; to nije uspeh to je ekonomski i socijalni neuspeh. Propast Lehman borthers desila se u septembru 2008; ali finansijske kuce na Vol Stritu su pocele da propadaju pocetkom 2008; imena kao Bear Sterns i Merrill Lynch vise ne postoje; U Americi je do sada propalo ili zatvoreno na desetine banaka, osiguranja i brokerskih kuca. Bear Sterns bankrotstvo se dogodilo u martu 2008-e. Problem sa teorijom racionalnih ocekivanja je sto nikada nije mogla da obuhvati psiholoski faktor i neracionalno ponasanje ljudi; Teorija da svi imaju pristup informacijama i mogu da donose racnionalno odluke je takodje neodrziva to u praksi nije tacno. Neoliberalizam je otvorio put globalizmu ali i najjacima pa je u trzista uveo zakon dzungle gde samo najjaci opstaju ...nema ravnopravnih ucesnika ili je postojanje konkurencije u vecem broju slucajeva prava retkost; Primena neoliberlanih ideja u istocnoj Evropi gde pre pada berlinskog zida uglavnom nije bilo trzista je bila cist salto mortale sto su te ekonomije pokazale posle perioda od 10 i vise godina; Vecina istocno evropskih zemalja je prezaduzena i ima veliku hronicnu nezaposlenost a to su samo neki od problema; bilo je ziasta glupo i naivno kopirati neoliberalizam u nerazvijenim zemljama sto je pokazala praksa;
Препоруке:
0
0
16 среда, 20 јануар 2010 13:20
Petrovic
@darth vader; Fannie Mae and Freddy Mac nisu i ne mogu biti najodgovornije za finansijsku krizu vec upravo pogresne ideje neoliberala, ubedjenost u mogucnost trzista da se samo regulise a da pritom niko nije obracao paznju na rast trzista finansijskih derivata i na hiljade tajnih ugovora u oblasti finansijskih derivata; prenaduvano trziste nekretnina u SAD; i izdavanje hartija od vrednosti koje su u osnovi imale takozvane "junk loans ili subprimes" su bile nevidjeni zamajac krize; neoliberalna ideja o visokoj potrosnji sa malom stopom stednje je bila dodatni problem; mozda vam nije poznato dug koji amerikanci imaju samo na kreditnim karticama je 900 milijardi dolara; smanjio se sa 971 koliko je bio pocetkom 2008-e; Sto se tice porasta realnih zarada od 8% to je malo verovatno; u proseku zarade u USA su rasle oko 3-4% godisnje do poslednje krize; a 401K i klimavo katastroflano osiguranje koje ima vecina zaposlenih u Americi se ne mogu uvrstiti u kalkulacije; vecina zaposlenih je u dugovima, moraju da izvlace novac sa 401K cije se vrednost sa poslednjim krizom smanjila za oko 30%; zaista situacija u SAD ne moze biti gora; ekonomske studije ce sadasnje stanje SAD ekonomije analizirati tek za deset godina a trilioni dolara koji su nestali u propalim matematickim modelima tamo gde nismo mogli da u model ugradimo pohlepu i samoljublje ajkula sa vol strita su tuzni svedok propalog neoliberalizma; na zalost cenu sopstvenih zabluda nije platio arogantni Greenspen ili Larry Summers, Rubin ili Tim Geitner vec obicni amerikanci koji sami bez finansijskog savetnika ne mogu da organizuju svoje kucne finansije; propast Americkih finansija zbog neoliberalizma ostace teret za vise novih generacija Amerikanaca; ovakav model neuspeha ne treba Evropi i to odlicno razumeju u EU;
Препоруке:
0
0
17 среда, 20 јануар 2010 13:26
stojan nenadović
Neoliberalni teorijski koncept je u suštin statičan, kao i svi dosadašnji poznati koncepti, osim mog.
Svi polaze od pretpostavke da se može izvršiti izjednačavanje ponude i tražnje. Moj koncept kaže da se ne može i da ponuda uvek mora biti veća od tražnje. Ako su ponuda i tražnja jednake,tj. u ravnoteži, nikakva promena nije moguća i nikakav novi novac nije potreban u opticaju. To je potpuna stagnacija. Da bi se društvo razvijalo, potrebno je da ponuda bude veća od tražnje. Višak ponude nad tražnjom podeljen sa tražnjom daje procenat po kojem treba da se povećava količina novca u opticaju. Taj novac treba da se u opticaj dodaje kao poklon, tj. nekreditni novac, i neće biti ni inflacije, ni deflacije, ni ekonomske krize. Tada će dobro fnkcionisati svaki sistem. I demkratija i diktatura, i liberalizam i monopolni kapitalizam. To matematički izgleda: dM = kM ;
k = (ponuda - tražnja)/tražnja ;
Pokušajte to da shvatite. Svi, i gospodin Katić i oni koji ne misle kao on. To je suština.
Препоруке:
0
0
18 среда, 20 јануар 2010 13:53
Даг
Извештај из срца таме. Све честитке Небојши Катићу, посебно за поглед у будућност.

Пишите нам опет!
Препоруке:
0
0
19 среда, 20 јануар 2010 13:56
mikan
@Bosko Mijatovic,mudri Amerikanci kazu "damn lies and statistics" ili "proklete lazi i statistike".zasto to kazu?jer,sve je relativno!
kad se bavis statistikama- uzmi u obzir i razlicite populacije iz razlicitih era i njihovih standarda.
ova danasnja kriza je u mnogo cemu gora-zato sto se iste greske ponavljaju u vrlo kratkom periodu.ova danasnj kriza nagradjuje ekonomske sarlatane umesto da ih kazni a,oni (srednja klasa) koja placa ceh-ostane bez icega kao,sto je slucaj u Ameriku.sirotinja iz proslih era je i onako bila siromasna-dok, danasnja sirotinja je imala sve i izgubila ga bez nade da ga povrati.
steta sto ti arogancija nedozvoljava da citas dalje ali,mozda si nasao (relativnu) srecu u tvojim statistikama?
Препоруке:
0
0
20 среда, 20 јануар 2010 13:59
звездарац
Пре свега желим добродошлицу господину Катићу на НСПМ који редовно пратим (за разлику од Политике). Уједно изражавам и наду да сарадња неће бити једнократна. Поздрав и аутору и уредништву.

Што се текста тиче, мени је доста тежи за читање него пређашњи текстови господина Катића, али вероватно тако и треба да буде - мора да постоји разлика између озбиљног стручног текста и новинског чланка.

Текст је садржајан и поучан, али ми се чини да је аутор поновио свој обичај да направи добру и аргументовану анализу, и да закаже са давањем закључка или савета. Наиме, изнет закључак како ће неолиберализам наставити да се одржава уз удаљавање кризе је потпуно супротан са уводом текста у коме стоји да је криза дубока, трајна, и да грчки сценарио тек предстоји другим земљама. Мени се чини да би прави закључак требало да буде онај део текста у коме се говори о економски најуспешнијим државама и њиховим храбрим владама.

А неолиберализму предвиђам релативно скори крај. Мада наравно не искључујем његово ново појављивање у будућности. Али, као што је претходни економски систем коришћен на западу послужио својој сврси 50-их и 60-их година прошлог века, па почео да пропада 70-их, тако ће се и неолиберализам, успешан 80-их и 90-их година, све лошији у 21. веку, ускоро завршити. Један систем је добро послужио да се друштва обнављају у послератним временима, други је послужио да се сломе непријатељи и спроведе глобализација, сад треба очекивати долазак неког трећег. Кад тачно и на који начин, видећемо.
Препоруке:
0
0
21 среда, 20 јануар 2010 14:40
Nikola Turajlić
Na jednoj strani Katić, uporni antineoliberalni borac bez mane i straha, sa autorskim tekstom u kojem tuče neoliberale iz svih orudja i oružja, a na drugoj strani kao komentator posustali neoliberalni prvoborac Mijatović, koji zadaje iz poslednje snage Katiću ranu (ogrebotinu) na neoprezno otkrivenom mestu.
Da parada bude veća, ukazao se i kosmički neoliberalni podmladak, koji svojim laserskim oružjem tuče masivno po Katiću (izraženo vojničkom terminologijom ovaj se nalazi pod unakrsnom vatrom).
Kada (ako uopšte) se oporavim od šoka, pokušat ću uspostaviti ravnotežu snaga na bojnom polju, ali se može desiti da dodje i do "prijateljske vatre", jer su moje nišanske sprave neprecizne, pa se stoga unapred izvinjavam.
Препоруке:
0
0
22 среда, 20 јануар 2010 15:04
Vladimir Dž
Da, čekao sam da neko odgovori Vaderu, misleći da ili ljudi nerazumeju šta je čovek napisao (što je i razumljivo kako je arogantno pisao) ili su pak složni sa njegovim stavovima (opet čudnovato za NSPM). Lep komentar od strane Lare. U svojim komentarima piše:

“Ignorisete cinjenicu da su najveci finansijeri trzista nekretninama bili Fannie Mae i Freddie Mac, kompanije pod okriljem drzave”.

Tačno je da su obe firme pod snažnim uticajem države, ali onda Vader potpuno ignoriše činjenicu da je ta ista država pod okriljem krupnog kapitala, bolje reći finansijskog sektora. Navešću samo neke citate iz nekoliko etapa američke istorije.

“Finansijski moćnici podrivaju naciju u doba mira i kuju zavere za nesrećna doba. Oni su veći tirani od monarha, drskiji su od autokrata, sebičniji od birokrata" – Ubijeni Predsednik Linkoln.

“Ko god da kontroliše obim novca u bilo kojoj zemlji apsolutni je gospodar cele industrije i trgovine. I kad shvatiš da se ceo sistem veoma lako kontroliše, od strane par moćnika na vrhu, neće ti trebati niko da kaže kako nastaju periodi inflacije i depresije" – Ubijeni Predsednik Garfild.

"Ovi međunarodni bankari i Rockefellerov Standard Oil kontrolišu veći deo štampe i čine sve da pokore ili oteraju zvaničnike vlasti koji odbijaju naredbe moćnih podmićenih klika koji čine nevidljivu Vladu."- Theodore Roosevelt.

"Ovo nije bila slučajnost. Ovo je bio prižljivo smišljen događaj. Međunarodni bankari su tražili način da nas dovedu u poziciju očajanja kako bi se onda oni pojavili kao gospodari svih nas"- Louis McFadden, ubijeni predsednik Komiteta za Bankarstvo i Monetarnu Politiku,1929 godina.

"Većina Amerikanaca nema predstave o operacijama međunarodnih bankara. Računi Saveznih rezervi nikad nisu bili pregledani. Oni operišu izvan kontrole Kongresa i manipulišu Američkim kreditima"-Senator Barry Goldwater.

"Da bi proizveli visoke cene, sve što Savezne Rezerve treba da urade je da smanje eskontnu stopu.
Препоруке:
0
0
23 среда, 20 јануар 2010 15:15
Aleksandar
"Уместо рационалних и одговорних тржишних учесника, систем је открио неодговорне кредиторе и милионе неодговорних и наивних дужника. Све што се догодило, догодило се у оквиру приватног сектора. Уместо ефикасних финансијских тржишта, дерегулација је створила моралне хазардере аморалног кова. За њих ниједан ризик није превелик, ако се може превалити на државу. Као и много пута до сада, показало се да они сјајно познају унутрашњу логику система и да ће губици финансијског сектора бити социјализовани и преваљени на буџете и пореске обвезнике."

Problem i jeste bio u tome što se MOGLO prevaliti na državu. Dakle, država to nije smela da dozvoli. Uplela se tamo gde joj nije mesto.
Препоруке:
0
0
24 среда, 20 јануар 2010 17:07
Davor (Osijek)
Tzv. "slobodno" tržište nikad i nije postojalo. Tzv. "slobodno tržište" je uvijek i svugdje bilo neslobodno i kontrolirano - od strane krupnog kapitala (uz kapitalističkim državama) ili pak od strane države (u socijalističkim državama). Umjesto da se bavimo iluzijom može li tržište biti slobodno treba sa baviti pitanjem za čiji interes treba kontrolirati tržište. U kapitalističkim državama gdje najkrupniji kapital i 100 najvećih obitelji kontroliraju tržište i čitave države ta se kontrola tržišta odvija za interese kapitala a protiv interesa većine. Kad su kapitalisti kritizirali tzv. "plansku ekonomiju" socijalističkih država to nisu radili zato jer je njima planiranje strano već zato jer u socijalizmu nema mjesta za kapitaliste. Ali u kapitalizmu najkrupniji kapital itekako planira, i svojim petogodišnjim ili desetogodišnjim planovima udaraju temelje svih gospodarskih aktivnosti na cijelom tržištu. Ako je netko mali i sićušan (bilo radnik bilo sitni kapitalisti) i kada nema mogućnosti utjecaja na tržište tada mu ono djeluje "slobodno" makar to zapravo nije. U kapitalizmu kapitalisti planiraju i kontroliraju tržište za interes kapitala, a u socijalizmu vlada koja zastupa interese radnog naroda planira i kontrolira tržište za interes naroda. Pa vi birajte. A kad vlada prestane zastupati interse naroda narod treba oružjem u ruci vratiti svoju slobodu i kontrolu u svoje ruke.
Препоруке:
0
0
25 среда, 20 јануар 2010 18:08
Vladimir Dž
II deo - Ovo dovodi do ekspanzije kredita i tržišta, i onda kad se ljudi naviknu na ovakve uslove u sred započetih poslova se proizvoljno povećaju kamate. Oni isto tako mogu da tržišno klatno pomeraju nežno – malim promenama eskontnih kamata, ili pak mogu da vrše veće promene povećanjem kamate. U oba slučaja oni poseduju informacije o stanju finansija unapred. Sistem je u privatnim rukama, vođen radi ostvarivanja najvećeg mogućeg profita uz pomoć tuđih para. Oni znaju unapred kad da prave paniku radi svoje koristi. Znaju kad će panika i da stane. Inflacija i deflacija jednako dobro radi za njih."-Kongresmen Lindbergh.

Dalje on piše

“najbrze su rasle one drzave koje su se najbrze liberalizovale...balticke Drzave, Ceska, Poljska i Madjarska prije nego sto su je preuzeli razni socijalisticki nastrojeni tipovi. O uspjehu SAD da i ne govorim...”

Ja nevidim nikakav uspeh tih zemalja u celosti, bolje reći svaka se posebno mora razmotriti. Možda misli da to što su neke zemlje zapljusnute špekulativnim novcem koji je uložen u neproduktivne sektore i onda se tako lažno prikaže GDP, da je to neki uspeh? Naravno kod takvih zemalja imamo najveći sunovrat, jer ipak postoji minimum ekonomskih zakonitosti i u manipulisanim ekonomijama. Posebno je ineteresantan Island, gde su isto tako arogantno tamošnji bankari govorili pre nekog vremena da su oni uspešni. A o Americi ćemo još videti. Njen kolaps je pred nama. Države koje su iole nešto odvojile strane pare u proizvodnju su najbolje prošle od svih, tako da je njegova generalna konstatacija totalno deplasirana.

“Greenspan sprovodio monetarnu politiku Novih Kejnzijanaca...”

Kako može Guverner jedne tako značajne demokratske države da bude pod bilo kakvim uticajem? Eeej Amerike! Pa valjda je on nezavisan? U nekoliko intervjua je i sam to priznao. Ili je pak slagao. Po mnogim izjavama zvaničnika biće ovo drugo.
Gosp. Katiću – svaka čast na tekstu i na još boljem odgovoru Vaderu. Vidi se da ste intelektualac i gospodin.
Препоруке:
0
0
26 среда, 20 јануар 2010 18:12
СвакиМаркоРадиНаопако
Господина Катића изузетно ценим. Редовно пратим његове колумне у Политици. Али, ако ме сећање не вара, ово је први пут да коментаришем неки његов текст. Једноставно, овај пут сам толико одушевљен и текстом господина Катића, и коментарима читалаца, и одлуком уредништва НСПМ да омогући господину Катићу да на довољно простора аргументује своје виђење, тако да не могу а да се не огласим и кажем: СВЕ ЧЕСТИТКЕ !!! (И господину Катићу, и свим читаоцима који су дали своје коментаре, и уредништву НСПМ!)
Препоруке:
0
0
27 среда, 20 јануар 2010 18:13
Небојша Катић
За Александра – Држава се септембра 2009. године уплела „тамо где јој није место“ јер није имала избора. Финансијски систем је био пред пропашћу и свако ко је имао непосредног искуства са финансијским тржиштем је то јасно виде и пратио са страхом и ужасом. Тржишног решења није било и да државе нису интервенисале настао би економски, социјални и политички хаос. Државе су могле да бирају - или ће интервенисати националном гардом, војском и полицијом, или новцем. Држим да је ово друго боље.

Коначно, Фридман, не неко други, је критиковао америчку централну банку, што током Велике економске кризе није интервенисала креирањем новца. Сада, претпостављам симпатизери Фридмана и неолибералне мисли критикују државу зато што је интервенисала. Да није интервенисала, опет би била критикована, и то фридмановски, још жешће. У неолибералном универзуму, „држава је увек на губитку“, шта год да уради. То ме још више уверава да су претпоставке из последњег дела мог текста, нажалост тачне.

Данас, а вероватно ни сутра нећу моћи да одговарам на критике читалаца. Хвала свима на коментарима. И критике и похвале ми помажу и драгоцене су, свака на свој начин. Свако добро свима.
Препоруке:
0
0
28 среда, 20 јануар 2010 20:51
Pavle/D
@ Darth Vader

Vreme kad su neoliberali oformili grupu "strucnajka" koje je izmisljala lazi, sa kojima se onda ozbiljno diskutovalo je proslo. Sada znamo da su sve to bili placenici kapitala.
..................
Stoga ne bih imao nameru mnogo o tome sto ste nasklapali komentarisati. Samo vasu "statistiku"
- Zaista mora biti bedno, kada tvrdite o rastu realnih najamnina 8%, sada kada vec osim onih najzatucanijih vec svi priznaju, da reali standard vecina amerikanaca decenijama skoro da se nije povisio. Sad se nalazi u slobodnom padu
- A o navodnoj nezaposlenosti 4% u USA? Stvar je u tome sto se neprestano menjala statistika (1 cas nedeljno i vec je neko vazio kao "zaposlen", itd.), inace bi stanje bile 2-3 puta gore.
.....................
Neoliberalizam je socijalni genocid.
Препоруке:
0
0
29 среда, 20 јануар 2010 20:53
Darth Vader
Gospodjo Lara,

Ja nigdje nisam rekao da zivimo u najboljem od mogucih svjetova...Naprotiv, uplitanje drzave u ekonomiju je raslo jos od vremena Regana. Bush je bio neoliberal samo na papiru i osim smanjenja poreza bogatima nista dobro nije uradio. Pod njegovim vodjstvom Amerika je dozivjela veliku ekspanziju drzavne potrosnje, subvencioniranja trzista nekretninama i ekspanzije drzavnog sistema zdravstvene njege...cinjenica koju ljevicari obavezno zaborave.

Ja licno mislim da postoje tri glavna uzroka krize. Drzavno subvencioniranje trzista nekretninama. Grinspanova ekspanionisticka monetarna politika. I nekoliko problema u samom privatnom sektoru koje se mogu staviti na teret ne-efikasnosti trzista. Medjutim ja, a i ostali neoliberali, cemo uvjek priznati kad se sve ne desi onako kako smo predvidjeli. Priznacemo da trziste nije uvjek efikasno itd. Medjutim ja vam necu ponuditi pristrasnu sliku svega kao sto je to uradio Gospodin Katic ignorisuci mnoge cinjenice koje ne vuku za njegovu stranu. Ja u svom objasnjenju necu ignorisati cinjenicu da su zahtjevane rezerve bile preniske, medjutim Gospodin Katic je veoma rad da ignorise ulogu ciljanog drzavnog subvencionisanja posudjivanja novca onima koji to ne mogu vratiti. Ja cu napomenuti da su informacione asimetrije izmedju primarnog i sekundarnog trzista postale ogromne izazivajuci neefikasnost trzista i sahtjevajuci regulaciju. Gospodin Katic ce veoma selektivno birati ulogu Grinspana i spomenuti samo onu njegovu neoliberalnu stranu...medjutim ne i cinjenicu da je Grinspan vodio Kejnzijansku monetarnu politiku koja je kumovala ovoj krizi jer je bila glavni razlog za naduvavanje ovog zadnjeg balona. Ja cu vam reci onako kako jeste a ne onako kako odgovara mojoj idoloskoj poziciji, koja je daleko od savrsene. Gospodin Katic vam je ovde ponudio jednu sarenu lazu koja se veoma lako upija u anti-Americki raspolozenim Srbima, koji nisu u stanju da odvoje potrebu za ekonomskom efikasnoscu od politicke istorije 90-ih.
Препоруке:
0
0
30 среда, 20 јануар 2010 20:56
Goran
Gospodine Katicu vi ste majstor. Pisete o ekonomskim temama tako jednostavno, a tako duboko. U najboljem maniru tzv. beogradske skole.Seme koje ste sejali i sejete nije otislo u vetar. Plodovi polako pristizu mada vi toga mozda niste ni svesni. Stotite ako ne i hiljade nas sa nestrpljenjem ceka svaku vasu kolumnu, svaki vas tekst. Drago nam je da ste poceli da pisete i na sajtu NSPM.
Препоруке:
0
0
31 среда, 20 јануар 2010 21:09
Бојан
Хвала за чланак, требаће ми још неко вријеме да га анализирам, као и ове коментаре :). До тада имам питање за г. Катића - поменут је сајт GrowthCommision, на њему се поред цитираног извјештаја налазе и други материјали.. вриједи ли те материјале читати или се ради о некаквој пропаганди?
Препоруке:
0
0
32 среда, 20 јануар 2010 21:12
Кризимир Рецесионовић
@Бошко Мијатовић

Када неко не прочита оно што следи иза прве реченице, можда би требало да се уздржи од коментарисања.

@Небојша Катић

Пишите о проблему статистике запослености, ако узмогнете. То је баш занимљива тема, сећам се Вашег текста "Добродошли у 19. век".
Препоруке:
0
0
33 среда, 20 јануар 2010 21:34
Misa
Drzava je morala da intervenise, ali je morala i da nacionalizuje banke i postavi svoj menadzment i tako zastiti narodne pare koje je ulozila, takodje bi kontrolom banaka mogla mnogo bolje intervenisati i u drugim sektorima. Takodje amerika bi trebala da reformise zdravstveno osiguranje, tako sto bi osnovala drzavnu zdravstvenu zastitu, time bi bankrotirale privatni osiguravajuci fondovi, ali bi se i troskovi zdravstvene zastite spustili sa sadasnjih 17% BDP na evropskih 7%, to bi gradjanima ostavilo mnogo novca za kupovinu robe ili vracanje dugova. Neki sektori privrede moraju da budu u drzavnom vlasnistvu i neprofitabilni.
Препоруке:
0
0
34 среда, 20 јануар 2010 21:52
Pavle/D
@ Darth Vader
Pa to je neverovatno, rekao bih
Gospodin Katic vam je ovde ponudio jednu sarenu lazu koja se veoma lako upija u anti-Americki raspolozenim Srbima, koji nisu u stanju da ...

da, rekao bih, kada vec odavno nisam neoliberale prociatao. Ali to vide sad mnogi. (Sad udaraju po neoliberalizmu i u svim nemackim ekonomskim casopisima - sto je pre nekoliko godina bilo nezamislivo.)
Neoliberalizam je naveca podvala svetskog kapitala posle drugog svetskog rata. Poznati americki ekonomista Thurow je rekao:
Kapitalisti su objavili radnickoj klasi rat i u medjuvremenu su ga i dobili.

Neoliberalizam je povracaj kapitalizma u 19. vek. Nakon sto je komunizam propao, kapitalizam nema cega da se boji, pa se pretvara tacno u to cudoviste, koje je Marx opisao u svom kapitalu.
Препоруке:
0
0
35 четвртак, 21 јануар 2010 02:42
Darth Vader
Za Pavla/D (Druga??),

Kapitalizam se nije pretvorio niukakvo cudoviste vec je jednostavno triumfovao nad Marksistickim dogmama o klasnoj borbi i kolektivizmu. Kapitalizam nije tirumfovao snagom oruzja vec neefikasnoscu komunistickog sistema. Komunizam se sam na sebe urusio...Kao defektivan organizam izdahnuo je u snu. Propao je zbog toga sto su logicke posljedice takvog sistema duge linije za sve, od hljeba do automobila. Kao sto Milton Fridman rece: "Kad bi drzava preuzela kontrolu nad Saharom, za pet godina bi postojala nestasica pjeska." U onim drzavama gdje su Marksa malo bukvalnije shvatili posljedice su bile masovna glad i milioni izgladnjelih na smrt. I sada se kapitalistcke ekonomije ne urusavaju zbog kapitalistickih elemenata vec zbog onih djelova u kojima je drzava imala najvise kontrole. Nije Google u nevolji vec trziste nekretninama. Recesija se ne moze pripisati bankama jer je pocela prije kraha finansijskog sistema a poslje pada trzista nekretninama, u kojem je drzava bila najveci ulagac i garantor. Trziste nekretninama je za sobom povuklo i banke i ostatak ekonomije, medjutim za krizu u tom trzistu su najkrivlji oni koji su zagovarali smanjenje kamatnih stopa u ranim 2000-im i oni koji su se zalagali za omogucavanje kreditiranja onima koji to ne mogu da vrate. To je bila eksplicitna naredba drzave...Ukoliko zelite nase garancije morate kreditirati siromasne (one koji ne mogu taj novac vratiti)...Ko je osmislio Mortgage Backed Securities (MBS) finansijski instrument najkrivlji za ovu krizu? DRZAVA! U 70-im je to bio nacin da drzava implicitno finansira trziste nekretninama jer je kupovala finansijske instrumente koji su bili vezani za nekretnine na sekundarnom trzistu. Sve su ovo stvari koje ljevicari veoma lako ignorisu, konstantno mlateci praznu slamu o Miltonu Fridmanu i zloj neoliberalnoj zavjeri da preuzme svjet. Veoma selektivno i neiskreno...ali sta ocekivati od ljudi koji su nam podarili takve bisere poput Staljina, Lenjina i naravno Tita.
Препоруке:
0
0
36 четвртак, 21 јануар 2010 05:37
Srboljub Savic
Clanak g. Katica je njegov doprinos strucnjaka
sirem krugu citalaca, koji ne moraju biti vrhunski
strucnjaci u ekonomiji. Kao i niz njegovih clanaka
i ovaj je pruzio osnovu za razumevanje zbivanja,
koje pogadjaju i nas.Nazalost, izgleda da clanke
g. Katica ne citaju ni nasi ministry, njihovi drzav
ni sekretari i savetnici (a placeni) a jos gore- ni
privrednici (pogotovo ne, “privatnici”).
G. Mijatovic je svojim "komentarom" otkrio svoju
strucnost i sta se krije ispod etikete institucije,
gde zaradjuje.
G. Darth Wader-ov pokusaj strucnog suprotsta-
ljanja, sam komentator je obezverdio etiketiranjem
clanka i pokusajem “deklasiranja” g. Katica.
U svakom slucaju, strucna rasprava nije na odmet,
pogotovo sto ni clanak ne pretenduje da nam au-
tora predstavi kao “svu pamet ovoga sveta”.
Etikete “Marksizam”, “komunizam” su se dobro
Prodavale u vreme euforije I medija koji su vero-
Vali da se tako najbolje dodvoruje I naplacuje.
Sto se tice SAD I svih, koje pominje g. Katic I drugi,ne sme se izgubiti iz vida, da se tamo dobro zna ko je stariji – “kokoska ili jaje”.
Vlada SAD je izvrsna vlast, gde se licnosti
biraju prema tome kako najbolje mogu da obave
zadatak (gde je I demagogija deo zadatka-marke-
tinga). Zato, nikoga ne treba da cudi “intervenci-
ja administracije u spasavanju banaka”.
Drugi institucionalni sloj za ekonomiju, su cuve-
ni Univerziteti i profesori, koji teorijama terba da pripreme, potkrepe, podrze, …strategije I akcije
krupnog kapitala (nema sumnje da je finasijski
capital, za sada vrhunac kapitalizma).
G. Katic s pravom, napominje da ce “neoliberalizam"
(ili izmenjenom “etiketom”) nastaviti da dela (zivi) [ kao i kapitalizam, odnosno ono sto je
stvarno ispod pojma-etikete].
Sa velikim zaljenjem, mozemo da vidimo kako danas, kao i pre, “vodeci” ljudi i institucije barataju opstim pojmovima (i etiketama), kao stvarnim struk-
turama i procesima. Njima g. Katic nije dovoljan (a oni smatraju, ni potreban).
S. Savic
Препоруке:
0
0
37 четвртак, 21 јануар 2010 07:45
Sidarta
Dragi Anakine,
Pred kraj zivota ces svoju "nesavrsenu" ideologiju(imperiju) videti kako ti "ubija sina" pa ces ipak progledati.Ili se Dzedaji nikada nece vratiti.Ja bih voleo...Ova Imperija je previse ljudi odnela sa sobom.
Kad pricate o tome kako je to upravo greska drzave (oko nekretnina i kredita),ja vas pitam:Ko u Americi od njenog nastanka kontrolise ekonomiju-bogati kapitalisti ili "drzava"?
Pri tome,ti sluzbenici te drzave "uopste" nemoraju da budu skolovani na ekskluzivnim(ponegde cak i sektaskim) univerzitetima tipa Jejl-na koje upravo deca bogatih i idu...Ili mislite da je moguce otici na pomenuti Jejl samo ako imate sve A u osnovnoj i srednjoj skoli?!?!
Tako dolazimo do jasnije slike od one mutne(..."DRZAVA reaguje"...)...
Bogati su drzava i obratno.
Препоруке:
0
0
38 четвртак, 21 јануар 2010 09:22
Jasna Simonovic
Ovaj tekst se zasniva dosta teorijskih podataka, a malo realnih događanja u praksi...
Lepo bi bilo kada bi se ekonomska kriza mogla pripisati samo nekom preovlađujućem sistemu ekonomskog ponašanja, ali svetski problem nastao je zbog nepoštovanjabilo kog ekonomskog sistema..Kradje i pljacke su razorile zdravo ekonomsko sistemsko tkivo i ne mogu se tek tako "zaboraviti"...Pa, evo, da "iskoristim" i nsajnoviji "apel" B. Obame da svaki peni mora da se vrati, pa da pozovem "prevrastnike" da se dozovu pameti...U tom smislu samo se u Vladi Srbije nalaze spiskovi "mojih" a time i "drzavnih" dužnika.....
Препоруке:
0
0
39 четвртак, 21 јануар 2010 11:50
Pavle/D
@ Darth Vader
Prvo samo uzgred o „Drugu Pavlu“. Fale argumenti - jeli? Sad, nakon sto znamo sta nas ceka posle komunizma, drug je moralno puno casnija oznaka nego duhovna prostitutka kapitala. Uostalom toliko nesrece i zlocina, koliko je prouzrokovao kapitalizam, komunizam nije nikada moga postici. Komunizam je bio ekonomski neefikasan, slazemo se, ale ne djavolski zao. To je kapitalizam. Ali o tome sa takvima kao ti ne vredi diskutovati.

Nisi se izvinio, sto si nas tvojim “statistikama” o navodnom rastu dohodaka i o nezaposlenosti bestidno obmanjivao - ili tvojim recnikom lagao.

I sad nas lazes o takozvanim drzavnim bankama koje su prisiljavali ljude da kupuju kuce. To vec davno nisu bile drzavne banke. A zbog cega Bush nije tim “drzavnim” bankama zabranio da ljudima "poklanaju" kredite. Vidis kakve logicke besmislice govoris. Ali cak i da je sve to bilo tacno, ne treba biti puno pametan, pa da lako utvrdi, kako jeftine kuce nisu mogle biti nikakav uzrok kriza. Kad izracunas sumu kredita koju su dobili kucegraditelji "na poklon" i nisu mogli isplacivati, ova suma je sitnica u poredjenu sa time sto je kapitalisticka drzava napumpala bankama. Pa zbog cega to sad? Samo u Nemackoj je injekcija vredna skoro pola bilijona eura. Koliko kuca se moze sagraditi, tacnije receno finansirati za taj novac. Ali u nemackoj nema takvih “poklonjenih” kuca. Tvoje neoliberalne dosetke o uzroku kriza su cista besmislica. Ali kad nema drugog - da, to je razumljivo. Goebbels je rakao: Lazite sto neuverljivije - brze ce vam poverovati.

Nastavak o tzv jeftinom novcu sledi
Препоруке:
0
0
40 четвртак, 21 јануар 2010 12:06
Pavle/D
@ Darth Vader

Buduci da sam u ekonomskoj teoriji kao kod kuce (ili cak i malo vise), nesto o finansijskoj politici FEDa.

Zbog cega se stampao novac? Iz sasvim jednostavnih razloga. Ako se robe proizvode, one se moraju i kupovati, jer ce proizvodnja stati. Ali ko ce tolke robe uopste kupovati?

Bogati koji vec sve imaju nece. A radnici, kojima decenijama nije rastao realni dohodak, premda je produktivnost rasla, nisu mogli. Dakle stampajmo novac, da se kapitalizam ne sruci i kireditirajmo sve i svasta - sto nam padne napamet (recimo rat zvezda / Reagan).

Tako se dobilo vise godina na vremenu, ali kapitalizam, kakav ga zahtevaju neolbierali - taj iz 19. veka - nije sposoban da postoji bez periodicnih kriza. Stampanje novca mu je produzilo zivot samo za izvesno vreme. Ujesen 2008 je prispeo racun: sistem je kolabirao.

I sad nesto o komunizmu. Da, kao sto rekoh, tu se slazemo, da komunizam nije ekonommski efikasan. Kod njega nema kriza ali je nesposoban povecavati produktivnost. Te je propao. Ali zbog cega je uopste nastao?

Komunizam kao i fasizam je nastao, jer je kapitalizam (bez drzave) nesposoban da funktionise bez ciklicnih kriza. On stalno proizvodi krize, kada velika vecina gradjana sve gubi sta ima i najnizi slojevi pocnu gladovati. Tako su ljudi iz ocajanja trazili druga resenja, komunizam i fasizam, koja nisu bila bolja od kapitalizma.

Sta nas dakle u narednim gorinama ceka? Po svemu sudeci nove ekstremisticke ideologije, ako se kriza kapitalizma produzi - na sta sve nagovestava.
Препоруке:
0
0
41 четвртак, 21 јануар 2010 15:40
stojan nenadović
Rekao sam Vam i opet ponavljam. Ponuda mora biti veća pd tražje. Višak ponude nad tražnjom realizuje se (prodaje) nekreditnim novcem koji se daje kao poklon. Razmišljajte o tome. Ravnoteža je nemoguća. Neće biti inflacije, ni deflacije, ni ekonomske krize. Ako se potreban novac daje kao poklon.
Препоруке:
0
0
42 четвртак, 21 јануар 2010 18:16
Nikola Turajlić
Autor u ovom tekstu, koji se može nazvati i kratkom studijom, označuje neoliberalizam kao uzrok (korene) globalne ekonomske krize, razobličava njegovu teoretsku neutemeljenost i prognozira njegov dalji razvoj.
S autorom se ne slažem, da je neoliberalizam osnovni uzrok SEK-e, već samo njen katalizator i akcelerator, time što je stvorio globalizaciju i uzrokovao svetsku finansijsku krizu i počinio druge manje važne grehe.
Osnovni uzrok SEK-e je anticipirao stari dobri Karl sa strukturnom greškom kapitalizma, koja se sastoji u nemogućnosti neograničenog održavanja ravnoteže izmedju proizvodnje i potrošnje. Ova ravnoteža je održavana kreditima do momenta nastupanja sveopšte prezaduženosti (država, firmi i stanovništva) i rodjenja SEK-e. Pozivam autora da (sada kada je prešao Rubikon i odbacio kožu političke korektnosti) prizna ove činjenice jer ih je (uveren sam) svestan.
Analiza neolibalne teorije i efekata njene primene je besprekorna, pa istoj nema što dodati ili odbiti.
Autor me je iznenadio sa svojim neoborivim zaključkom o neuništivosti neoliberalizma, jer nisam do sada uopšte ni pomišljao o njegovoj daljoj sudbini.
Dozvolit ću si pokušati čitaocima (koji nisu u ekonomskoj sferi kod kuće), slikovito prikazati suštinu neoliberalizma i njegovih posledica.
Ovo možemo uporediti sa gradjevinom koja je decenijama gradjena na temeljima bezobzirne i neograničene pohlepe. Po okončanju "gradjevinskih" radova (u kojima su učestvovale korumpirane vlasti, mediji, naučnici i ostala elita) dobili smo blistavu zgradu, s kojom su svi bili fascinirani, dok se nije ista počela urušavati pod teretom globalne finansijske krize, a potom i SEK-e.
Sada se digla sveopšta halabuka na investitore i izvodjače zbog nesolidne gradnje, ali će ovi nistu podupreti i sprečiti rušenje, do verovatnog potresa.
Препоруке:
0
0
43 четвртак, 21 јануар 2010 20:19
Darth Vader
Za Druga Pavla,

"Sad, nakon sto znamo sta nas ceka posle komunizma, drug je moralno puno casnija oznaka nego duhovna prostitutka kapitala. Uostalom toliko nesrece i zlocina, koliko je prouzrokovao kapitalizam, komunizam nije nikada moga postici. Komunizam je bio ekonomski neefikasan, slazemo se, ale ne djavolski zao. To je kapitalizam. Ali o tome sa takvima kao ti ne vredi diskutovati."

-Bojim se da se desetine miliona izgladnjelih na smrt u Sovjetskom Savezu i Kini ne bi slozili sa ovom konstatacijom. Kad mi nadjete primjer gdje je kapitalizam doveo do toliko patnje i smrti vratite se. Naprotiv, danas prosjecan Kinez i prosjecan Rus i pored siromastva idu kuci punog stomaka. Sto se tice prostituisanja...ne znam jesul' se zene sa Zapada prodavale Istoku ili obratno...toliko o moralnoj vrjednosti komunizma. Kad god vidite Ruskinje kako se prodavaju za obecanje normalnog zivota znajte da je to rezultat komunizma.
Препоруке:
0
0
44 четвртак, 21 јануар 2010 20:24
Darth Vader
"I sad nas lazes o takozvanim drzavnim bankama koje su prisiljavali ljude da kupuju kuce. To vec davno nisu bile drzavne banke. A zbog cega Bush nije tim “drzavnim” bankama zabranio da ljudima "poklanaju" kredite. Vidis kakve logicke besmislice govoris. Ali cak i da je sve to bilo tacno, ne treba biti puno pametan, pa da lako utvrdi, kako jeftine kuce nisu mogle biti nikakav uzrok kriza. Kad izracunas sumu kredita koju su dobili kucegraditelji "na poklon" i nisu mogli isplacivati, ova suma je sitnica u poredjenu sa time sto je kapitalisticka drzava napumpala bankama."

-Zato sto im je mandat bio da daju takve kredite...te institucije su imale drzavni mandat i USLOV za drzavne garancije, da kreditiraju siromasne koji ne mogu da plate svoje kuce.

-Niko ni ne kaze da su jeftine kuce dovele do toga...Kuce su bile skupe (znate...balon?) i skuplje od njihove stvarne vrjednosti. Kad je ta vrjednost vracena na stvarni nivo morala se vratiti i vrjednost finansijskih instrumenata koji su bili garantovani kreditima za te kuce, a koje su banke posjedovale. Bankarski sistem je dozivio kolaps zbog pada vrjednosti kuca koje su dovele do pada vrjednosti finansijskih instrumenata. Problem je bio u tome sto se vrjednost bankarskog duga nije mogla korigovati sto je dovelo do nelikvidnosti, jer su banke veoma brzo dosle u situaciju dgej posjeduju daleko manje nego sto duguju.

-Kao sto je Gospodin Katic vec objasnio, drzava nije imala drugog izlaza osim da poveca kolicinu novca...ili bi vi radje da se ponovi deflacija iz Velike Depresije? Problem nije toliko u velicini "poklona" vec u cinjenici da niko ne zna koji instrumenti su garantovani tim losim kreditima, sto je dovelo do panike i smanjenja vrijednosti svih instrumenata. Ako znam da ima sansa od 0.1 da je ovaj instrument los i ne vrijedi nista onda je njegova nova vrijednost 0.9 od stare vrijednosti.
Препоруке:
0
0
45 четвртак, 21 јануар 2010 20:34
Darth Vader
"Zbog cega se stampao novac? Iz sasvim jednostavnih razloga. Ako se robe proizvode, one se moraju i kupovati, jer ce proizvodnja stati. Ali ko ce tolke robe uopste kupovati?

Bogati koji vec sve imaju nece. A radnici, kojima decenijama nije rastao realni dohodak, premda je produktivnost rasla, nisu mogli. Dakle stampajmo novac, da se kapitalizam ne sruci i kireditirajmo sve i svasta - sto nam padne napamet (recimo rat zvezda / Reagan)."

-Znaci Grinspan je 2001-2002 finansirao Reganov Rat Zvijezda??? Nije ni vama lako, druze Pavle!!!

"Tako se dobilo vise godina na vremenu, ali kapitalizam, kakav ga zahtevaju neolbierali - taj iz 19. veka - nije sposoban da postoji bez periodicnih kriza. Stampanje novca mu je produzilo zivot samo za izvesno vreme. Ujesen 2008 je prispeo racun: sistem je kolabirao."

Pa nije bas...To je bila kejnizajsnak monetarna politika...Fridman je zagovarao politiku koja bi bila zasnovana na pravilima a ne diskreciji da se mjenja kolicina novca kad se hoce.

"Komunizam kao i fasizam je nastao, jer je kapitalizam (bez drzave) nesposoban da funktionise bez ciklicnih kriza."

Naravno da kapitalizam ne moze da postoji bez drzave...Ja ovde ne zagovaram anarhiju vec slobodno trziste koje se zasniva na principima klasicnih liberala. Drzava je tu da odrzava vladavinu zakona i odrzava sigurnost od bilo kakve prijetnje iz vana. Moze jos dosta toga da radi, medjutim mjesati se u ekonomske transakcije raznim subvencijama, zabranama, visokim porezima, egalitaristickim politikama pre-raspodjele bogatstva itd. je u ogromnoj vecini slucajeva stetno.
Препоруке:
0
0
46 четвртак, 21 јануар 2010 21:45
Misa
@ Nikola Turajlic

Ja vec odavno tvrdim da je Marks u pravu da je kapitaklizam autodestruktiva i samim tim mora propasti.
Postoji jos jedan proces koji niko ne navodi, a mislim da je veoma bitan, a to je pad nataliteta u bogatim drzavama. Cela evropa i Japan imaju negativan prirastaj, a i amerika je na tom putu, kako siriti trziste, ako broj stanovnika opada, tu nema sirenja samo preraspodele. Uzmi Srbiju kao primer svake godine 30.000 potrosaca manje plus veliko osiromasenje i pad kupovne moci vecine stanovnika, kako ulagati u takvu drzavu i kome prodavati?
Препоруке:
0
0
47 четвртак, 21 јануар 2010 21:47
Vladimir Dž
Gosp. Katiću – Vaš tekst je dobar ali ima stvari oko kojih se ipak neslažem. Vi kažete u komentaru da su države morale da intervenišu. Pa dokle će to da rade (sad već gledajući iz istorijske perspektive) i da samo spašavaju bankare. Ako pogledate monetarnu istoriju videćete gomilu kriza koje su uvek završavale povoljno za bankare i ogromnim transferom bogatstva iz ruku običnih ljudi u njihove. Ni ova nije ništa različta. Moje mišljenje, kao i velikog dela nezavisnih ekonomista i anti-globalista, je da je trebalo pustiti da ceo sistem padne. Samo u takvoj teškoj situaciji bi se narod širom sveta probudio i shvatio da smo svi robovi njihovih prevara. Ovako su samo prolongirali neizbežni kolaps i učinili da udar bude još veći i dramatičniji. Nepostoji nikakav matematički model koji bi im pomogao da se dug koji ekpsoncijalno raste vrati. Ponajmanje dolivanjemn novog duga na stari a da niste ništa uradili da popravite proizvodni sektor, čak šta više su ga još više urušili. Sami znate da je Fractional Reserve System (bankarstvo sa delimičnom rezervom) u biti Ponzijeva Shema i da je njen reset jedino moguć uz pomoć hiperinflacije ili pak globalnog rata. Nema druge. Neznam zašto želite da im se pomogne, osim što možda imate nadu da kolaps može da se odgodi nakon vašeg života ili pak duboko verujete u sistem pa po starom socijalističkom običaju treba pomoć šire društvene zajednice. Ovako smo dovedeni da nas dave ko zmija žabu godinama pa i decenijama. Njihovog oporavka nema, sami znate da na leto sledi novi talas udara opet iz hipotekarnog sektora, porast potrebnih novih radnih mesta nikad neće ostvariti, outsourcing se ubrzava, dramatično povećavaju Vlade samim time i dug, nove kontigente vojnika spremaju...Bolje je bilo da su pali, sledio bi mučan ali zato brz oporavak. Ovako imaćemo depresiju koja će trajati decenijama i verovatno će završiti globalnim ratom.
Vader – Samo da znaš da su sve vidove kolektivizma osnovali i finansirali globalisti. Te koje ti simpatišeš.
Препоруке:
0
0
48 четвртак, 21 јануар 2010 23:36
Vladmir Dž
Malu digresiju molim. Veoma je intersantna i tiče se osobe koju mnogi ovde spominju – Karl Marx. Za sve ljubitelje i protivnike Marx-a daću vam jedan podatak kako je Marx gledao na nas Srbe. Ovo je isečak iz jednog globalističkog i anti-ruskog filma: The Soviet Story (Sovjetska Priča). Sponzori filma (Evropski Parlament) cinično i otvoreno govore koji je bio cilj kolektivizma, naravno izostavili su da kažu da su i oni i svi ostali kolektivizmi sponzorisani iz iste kuhinje. Govori Prof George Watson of Cambridge University. Prevešću prvih 2 minuta. (http://www.youtube.com/watch?v=40GT0AuGHEI; The Soviet Story - Marx, Engels, Shaw part)


“Mislim da mali broj ljudi zna da su samo socijalisti javno zastupali genocid u 19 i 20 veku. To je malo poznata činjenica. Ovo šokira ljude kad im to spomenem, držao sam predavanja o tome ovde i na drugima univerzitetima, ovo je uvek šokiralo ljude.

Prvi put se spominje Januara 1848 godine, u Marx-ovom časopisu Neue Rheinische Zeitung. Engels piše o klasnim borbama marksističkim jezikom. Govori o tome, kad dođe do socijalističke revolucije, kad izbiju klasne borbe, postojaće primitivne zajednice u Evropi koje će biti dve generacije (stepena) u zaostatku. One još nisu ni kapitalističke. Imao je na umu Baskijce, Bretonce, Škotske Gorštake i na Srbe. Zvao ih je „rasni otpad” – Völkerabfälle. Rasni Otpad. Oni su se morali uništiti, jer kad ste dve etape iza u istorijskoj borbi, nemoguće ih je uzdići do tačke kad ste revolucionarni.

Govorio je tome kako su vulgarni i prljavi Slovenski narodi. Naprimer, on misli da Poljska uopšte nema smisla da postoji.

Klase i rase koje su slabe da se nauče novim uslovima života, moraju da odumru. One moraju da izčeznu u revolucionarnom holokaustu – Karl Marx.“

Da li smo mi i dalje 2 etape iza kad je u pitanje globalistički projekat zvani EU?
Препоруке:
0
0
49 петак, 22 јануар 2010 00:10
Nikola Turajlić
@ Boško Mijatović
Pre nego odgovorim na komentar, a radi razumevanja, neupućenim čitaocima ću objasniti tko je komentator.
Mijatović je direktorom Ekonomskih studija u Centru za liberalno demokratske studije (CLDS) i pripada "udarnoj" trojci neoliberalnih teoretičara (uz Popovićevu i Begovića), koji su pored neoliberalne propagande (medju ostalim i kao kolumnisti u Politici) doprineli kreiranju bezumničke ekspertske ekonomske politike srpskih vlada.
Ovim neoliberalnim prvoborcima "kost u grlu" je Katić, koji analitičkim tekstovima "rastura" ekonomsku politiku postoktobarskih vlada, a posebno u kolumnama objavljenim u njihovom "kućnom" listu Politici. Njihove reakcije se ne svode na argumentovano osporavanje stavova, već na jadne pokušaje diskvalifikacije neistomišljenika, kao neznalice, sa kojim se nema što polemizirati.
Mislim da je ovim objašnjena "burna reakcija" Mijatovića, da zbog neznanja Katića pokazanog u prvoj rečenici, on to ne čita dalje.
Katić je u toj prvoj rečenici izrekao da je sadašnja SEK-a verovatno najveća koju je svet video, kako po geografskom obuhvatu tako i po dubini.
Ja mu prigovoram da je neprimeren izraz "verovatno", već da je odgovarajući "sigurno" i da je izostavio bitan izraz "kao i trajanju".
Statistički podaci o padu BDP (na koje se poziva Mijatović) ne pokazuju stvarno stanje (statistika je tačan zbir nerealnih podataka), jer se vrednost obračunava u cenama iz 2007 godine (kada su ove za većinu proizvoda skočile do neba). Srpski poljoprivrednici plaču da su cene pale za 40% u dinarima prema prologodišnjim, a statističari govore o rastu BDP u poljoprivredi za 2%. Volio bih saznati koliki je to rast izražen u EUR-ima.
Treba navesti i to da su u prošloj godini CLDS-ovci okolišali oko ekonomskih tema kao kiša oko Kragujevca.
Okladio bih se da je Mijatović (koji iz potaje prati Katića) pročitao u celosti tekst i da je "okuražen" zaključkom o neuništivosti neoliberalizma "kao junak" proglasio ovog za neznalicu.
Препоруке:
0
0
50 петак, 22 јануар 2010 00:31
Sidarta
Jos nesto,mnogo to miluje usi:"Komunizam se urusio sam od sebe.."
a onih nekoliko stotina miliona ljudi koji su bili protiv njega nisu imali nikakav uticaj na to?
One silne obavestajne sluzbe?
Hocete da mi kazete da je Gorbacov bio ruski covek?
Ma dajte molim vas...
Mislim da je stvar mnogo dublja od "komunisti jedu decu" argumenata...znate,ako je argument da su Ruskinje kurve zbog komunizma a ne zbog situacije koju su stvorili zapadni kapitalisti unistavajuci im sve sto su imali od privrede,onda ja mogu reci da je kapitalizam kriv sto jedino u Americi na svakih mesec,dva nekome "pukne film" pa pobije par djaka(obicno svojih drugova iz skole) u sred skole.
Sto ne mora da bude ali moze da bude tacno.
Uostalom ako je vama liberalizam dobar,a svu onu moralnu deponiju koju stvara smatrate "normalnim" ili pozeljnim,onda mi ovde imamo problem percepcije nekih temelja civilizacije.
Jer,valjda je pohlepa greh u ovoj civilizaciji.Ili je bar bila do pojave ovih i ovakvih ideja
Препоруке:
0
0
51 петак, 22 јануар 2010 00:34
Misa
Mozda i Ajnstrajn nije voleo Srbe, ali to ne znaci da teorija relativiteta ne vazi i u Srbiji.

Engels je vec druga prica, strucnjak za sve i skoro u svemu je pogresio. Recenica gde Marx poziva na Holkaust jednostavno nije tacna, gde je to objavljeno?
Препоруке:
0
0
52 петак, 22 јануар 2010 00:46
Nikola Turajlić
@ Misa
Moram priznati da si me okuražio da priznam da sam marksista, ali samo zbog korištenja njegove dialektičke metode i analize kapitalizma.
Medjutim komunizam (socijalizam) je propao (kao što će biti i s kapitalizmom), zbog ljudske pohlepe i njegova reanimacija nije moguća, po urušavanju kapitalizma.
Tvoja tvrdnja da je negativni natalitet u razvijenim zapadnim zemljama uzrok pada potrošnje je teoretski ispravna, ali s praktične strane ne stoji.
U vreme tehnološkog progresa pozitivni natalitet ne stvara radnike i potrošače, već nezaposlene, koji mogu postati potrošači samo kao kriminalci.
U modernom društvu ljudski vek se produžava (ljudi žive kao gavrani) pa penzioneri postaju veliki teret.
Optimalno rešenje bi bilo, sa stanovišta neoliberalne teorije, penzionere eutanazirati ili umoriti gladju kao u Srbiji.
Препоруке:
0
0
53 петак, 22 јануар 2010 01:21
Misa
@ Nikola Turajlic

Zaboravili ste i TV zvezdu Prokopijevica.
Препоруке:
0
0
54 петак, 22 јануар 2010 01:38
Nikola Turajlić
@ Miša
Boriš se kao lav za čast našeg mentora Karla (Čojić ti nije ravan). Argumentacija ti je neoboriva, a pokazuješ već i samouverenost koja ti je nedostajala. Imam osećaj, da ćeš za nekoliko meseci, kao moj učenik, preuzeti moju ulogu na NSPM, a mene poslati u zapećak da se odmaram.

@ Sidarta
Broj nas marksista se povećava (geometrijskom progresijom) i neka nas se čuvaju.

@ Vladimir Dž
Ne mogu se izjasniti o tvojim tvrdnjama, jer o tome do sada nisam čitao, pa ne isključujem da si u pravu.
Primetio bih samo da se interpretaciji historijskih dogadjanja od strane modernih zapadnih naučnika ne bi trebalo preterano verovati, jer se u velikom broju slučajeva radi o jadnoj propagandi.
Medjutim što se ti obračunavaš s Karlom, koji ovde nema kvalifikovane branioce, kada imaš u Srbiji stotine drugosrbijanaca koji tvrde da su Srbi obična gamad, koju treba zgaziti, pa ti predlažem da s njima povedeš rat.
No šalu na stranu, Marksovo učenje je neoborivo, a što je iz njega proizašlo je drugo pitanje. Postoji izreka da je put do pakla posut dobrim namerama (idejama).
Препоруке:
0
0
55 петак, 22 јануар 2010 02:17
Petrovic
@ Darth Vader; ne znam na osnovu cega tvrdite sledece:
1. Glavni krivac za poslednji housing bubble je drzava jer je terala bankare da daju ljudima kredite koje ne mogu da otplate; Da li znate o kojoj vrednosti se radi? koliko je bilo trziste subprime u USA? izvor?
2. da li znate koliko je bilo trziste hartija od vrednosti koje su se izdavale na osnovu subprime mortgages?
3. Zasto bi americka drzava (moja sadasnja zemlja) gurala i sebe i svoj narod u to? Koji su bili motivi? da nisu mozda neoliberalna ubedjenja?
4. Na osnovu cega tvrdite da je Greenspan Keynzijanac? Koliko je poznato on i njegova klika tzv "old boys club" su do poslednjeg zagovarali deregulaciju finansijskih trzista
5. Ne pominjete derivate kao vazni zamajac poslednje krize; da li vam je uopste poznato sta je trziste finansijskih derivata? na primer interest rate swaps; reci cu vam za jedan takav ugovor koji je zakljucila jedna opstina u Pensilvaniji sa jednom brokerskom kucom u NY; oni su se kladili da ce interesene stope da idu gore u kom slucaju njihov ugovor im obezbedjuje profit, u to su ulozili pare svojih poreskih obveznika; desilo se suprotno ko je
uzeo u ovom slucaju 6 miliona? bankarska kuca; ovo je stetan ugovor; bilo ih je na desetine hiljada a exposure u derivatima sadasnjih igraca na ovom trzistu se meri desetinama triliona dolara ...danas 21.01 2010;
6. Tvrdite da su troskovi medicare opterecenje za budzet; a koliki su troskovi vojnog kompleksa i ratova koje je vodio Bush i koje je nasledio Obama? da li znate?
Ne svidja mi se vas komentar na Srbi ne mogu da razdvoje istorijske dogadjaje devedesetih od ekonomske efikasnosti? na stranu vredjanje; gledate ocima kapitaliste iz onoga sto danas zovemo new guilded age; ali vas komentar o Srbima nije akademski naprotiv; a mi smo Srbi narod izuzetno milostiv prema svima .... U mojim ocima vi ste port parol bogatih, mozda ste u pravu ali samo gledano ocima krupnog kapitala i njihovih interesa da prevare, ukradu; maximizacija profita;
Препоруке:
0
0
56 петак, 22 јануар 2010 03:14
angelina
Profesor Dzordz Votson svakako nije u pravu kada citirajuci Marksa navodi Holokaust, ali sto se tice Marksovih nazora sasvim je u pravu. Da ne prepricavam, dosta sam davno citala, a kao sto vidimo i profesori imaju sklonost da ideologijom boje cinjenice, radije bih vas uputila na izvor na srpskom jeziku. Kako mi taj broj Kulturnog radnika (casopisa Sveza kulturno-prosvetnih zajednica Hrvatske, urednik Rade Kalanj) nije pri ruci, sigurna sam da je rec o broju 4, najverovatnije za 1984. godinu. Nadam se da ima mojih ispisnika, pa ce se setiti da me isprave ukoliko je to godina pre, ili godina posle. Proverila sam u katalogu NBS, imaju godista koja su u pitanju, a broj signature je 1047/п.

Ukratko, rec je o tekstovima uslovno nazvanim „O nacionalnom pitanju“. Nekoliko godina ranije, cini mi se 1977, Arif Tanovic je objavio zbornik Marksovih radova na tu temu, u Sarajevu. Medjutim, tekst o kome govori prof. Votson nije usao u hrestomatiju. Ispravku je napravio Rade Kalanj, objavivsi ovaj tekst koji je tih godina izazvao buru kako medju nomenkalturom, tako i u siroj javnosti. Moglo bi se reci da uz niz drugih, egzaknijih okolnosti, objavljivanje tog teksta predstavlja jednu od prekretnica u preispitivanju dogme. Svakako vredi pogledati i periodiku iz tog vremena, veliki broj imena koje danas vidimo u intelektualnoj javnosti oglasio se tada, ne verujem da se danas ponose svojim radom. Vredi pogledati i dnevnu stampu, ako ni zbog cega drugog, a ono da danasnje perjanice demokratije upoznamo jos u jednom svetlu.

Bilo bi mi draze da ima vise karaktera, ali, da li je moguce da se sav razgovor povodom temeljnog teksta g. Katica moze svesti na raspravu o liku i njegovom odrazu u ogledalu? Da li je moguce da se ovaj izvanredan i provokativan tekst ne moze da kresne neku varnicu vise od suceljavanja dve, kako zivimo/smo proziveli, neuspesne ideologije?
Препоруке:
0
0
57 петак, 22 јануар 2010 14:36
stojan nenadović
Ponavljam ponovo. Ponuda mora biti veća od tražnje. Višak ponude nad tražnjom realizuje se, tj. kupuje emisijom nekreditnog novca koji se daje kao poklon. Tog novca nema. Sve je kredit. I zato je tako kako jeste. Novac kao poklon promeniće istoriju sveta. Ljudi neće više biti samo gramzivi i pohlepn. Biće humani i plemeniti. Zato što više neće biti borbe za novac. jer će biti dovoljno novca u opticaju. Kod nas je nastala kriza, kad je kod nas nestala trećina novca iz opticaja. Novca nema dovoljno, ni za proizvođače, ni za potrošače. Dakle, za sve. Dobro nismo počeli da jedemo jedni druge. A Vi pričate neke svoje priče. Svi ste vi u nečemu u pravu, ali sve to predstavlja manje važnu stvar. Najvažnija stvar je ono što Vam ja kažem. Bilo ko od Vas da dođe na vlast ne može uraditi ništa bolje od ovih koji su sada na vlasti. Prvo mora uzeti nekreditni novac, ako misli da se nešto promeni.
Препоруке:
0
0
58 петак, 22 јануар 2010 14:37
Небојша Катић
Да ли је данас на сцени кензијанска политика?

Да би економска политика могла добити атрибут кензијанске, није довољно да држава интервенише. Логика кензијанизма је да подиже тражњу директно, а не индиректно кроз раст новчане масе. Потребно је да држава буџетска средства усмерава ДИРЕКТНО у пројекте, најчешће инфраструктурне, а не да их даје банкама. То је основна линија разграничења између кензијанске и неокласичне економије. О овом базном принципу се не може полемисати. Јапански модел борбе са рецесијом током деведесетих је кензијански и држава је кроз огромне пројекте јавних радова покушала да се са рецесијом избори.

Начин на који САД данас интервенишу је класичан фридмановски модел. Да је Кејнс жив, не би му промакло да новац који држава данас даје банкама поново завршава у шпекулативним операцијама свих врста (злато је најзанимљивији пример), а да је ефекат за привреду још увек мали.
Препоруке:
0
0
59 петак, 22 јануар 2010 15:02
Небојша Катић
Да ли су корени кризе у неолибералном моделу или су ближе Марксовој анализи?

Држим да је Марксова анализа, иако није савршена, и даље актуелна, и да је најбоља анализа логике капиталистичког система. То можда и више говори о ниском квалитету политичке економије данас и јуче, но што говори о самој Марксовој анализи.

Са проблемима које је Маркс сјајно идентификовао, капитализам је научио да се носи у периоду социјалдемократских држава, и кроз модел државе благостања. Корени данашње кризе, њене карактетике, манифестације и дубина, мислим да су од неолибералне врсте. Разумни, прећутни споразум капитала и радне снаге је неразумно нарушен, и свет је, бојим се, ушао у период опасне глобалне нестабилности. То свакако није једини узрок нестабилности, али јесте један од најважнијих ингредијената и то иде на рабош неолиберала.

Нисам имао довољно времена да стилизујем своје коментаре и извињавам се ако некоме они зазавуче као надобудно арбитрирање у полемици.Заиста нисам писао са том намером. Још једном хвала свима за интересантну расправу.
Препоруке:
0
0
60 петак, 22 јануар 2010 15:35
Vladimir Dž
@Misa – Tako je, u pravu ste. Namerno sam ostavio sve opcije otvorene, ne potvrđujući istinitost iskaza. Reč Holokaust je termin novijeg datuma, pojavljuje se tokom II svetskog rata. Ostaje pitanje zašto su globalisti sve ovo izmislili, stime da su i nas spomenuli. Nego da se vratim na Marx-a i njegovom delu.

Marx je shvatio suštinu i moć novca. U “Ekonomski-Filozofski rukopisi“ iz 1844 godine u delu pod nazivom „Moć Novca”, on je napisao (sve dalje je moj prevod):

“Ako je novac okov (spona) koji me vezuje za život, koji me vezuje za društvo, povezuje sa prirodom i ostalim ljudima, zar novac nije okov svih okova? Zar nije on taj koji može da raskine i poveže sve veze? Iz svega, zar nije on takođe i univerzalno sredstvo koje radvaja? Novac je taj koji stvarno razdvaja ali isto tako je i vezivno sredstvo.

U Kapitalu (III deo, V odeljak) je napisao ko je zapravo pravi nosioc ultimativne moći.

"Kreditni sistem koji ima svoj temelj u navodno nacionalnim bankama i velikim bankama i lihvarima koji ih okružuju, predstavlja ogromnu centralizaciju i daje ovoj klasi parazita neverovatnu moć ne samo da periodično desetkuju industrijske kapitaliste već i da se sami mešaju u stvarnoj proizvodnji na najpogubniji način – a ova družina ništa nezna o proizvodnji i nemaju ništa zajedničkog snjom."

Zato je u Komunističkom Manifestu, 1848 godina, predložio 10 mera koje proleterijat treba da sprovede kad preuzme vlast. Osim centralizacije celokupne proizvodnje, on je u tački 5 predložio

“centralizovati kreditni sistem u državnim bankama, posredstvom nacionalne banke i državnog kapitala i dati im eksluzivni monopol”

Istu ovu recepturu su revolucionari implementirali u svoj kolektivistički Matrix koji je bio u potpunosti kontrolisan od svog najvećeg neprijatelja putem stalne kreditne linije. U kongresnoj arhihivi SAD-a, zabeležen je govor koji dosta otkriva: Kongresman Louis T. McFadden, Predsednik Komiteta za Bankarstvo i Monetarni sistem tokom 20 i 30-ih. I deo
Препоруке:
0
0
61 петак, 22 јануар 2010 15:38
Vladimir Dž
II deo "Na kurs Ruske istorije u velikoj meri su uticale operacije medjunarodnih bankara. Sovjetskoj Vladi su date pare od strane Ministarstva Finansije iz Federalnih Rezervi. Pare su išle preko Chase Banke. Engleska je pozajmila pare od Saveznih Rezervi te ih pozajmila Sovjetskoj Vladi sa mnogo većom kamatom. Dnjeparska Brana je sagradjena od para koje su nezakonito uzete od Ministarstva Finansije preko nečasnih i korumpiranih Saveznih Rezervi"

Kolektivistički ekpseriment zvani Komunizam, održavan od strane finansijske elite zapada najbolje tumači istraživač Gary Allen:

"Ako neko razume da Socijalizam nije program podele društvenog bogatstva, već je u stvarnosti metoda grupisanja i kontrole moći, onda ovaj očigledni paradoks da super-bogati ljudi promovišu Socijalizam nije uopšte paradoks. Ustvari ovo je sasvim logično, čak šta više ovo je savršeno orudje za megalomane koji traže moć. Komunizam, ili još tačnije Socijalizam, nije pokret ugnjetavanih masa već ekonomske elite".

W. Cleon Skowsen je to ovako napisao u svojoj knjizi iz 1970 godine - Ogoljeni Kapitalista:

"Moć iz bilo kog izvora uvek teži da stvori dodatnu moć. Neminovno je bilo da će super-bogati jednog dana hteti da kontrolišu ne samo svoje bogatstvo već i celog sveta. Da bi postigli ovo, oni su hranili ambicije političkih zaverinika željnih moći koji su bili odani ideji da zbace sve postojeće Vlade i da ustanove globalnu diktaturu."

Globalna diktatura nije do sada uspostavljena iz vrlo prostog razloga što se sovjetski tip nije pokazao kao stabilna forma apsolutne vlasti, te su je sponzori počeli polako gasiti sužavanjem novih kreditnih linija. Stime da su ipak ostavili Kinu. David Rockefeller:

“Kina je vrlo važan eksperiment”

Postavlja se onda suštinsko pitanje: da li stratezi koji razvijaju jedinstveno globalno carstvo, neznaju da seku granu na kojoj sede prebacivanjem celokupnih industrijskih kapaciteta u zemlju koja je navodno ekonomski suverena? Možda ovo sve i ima smisla?
Препоруке:
0
0
62 петак, 22 јануар 2010 16:17
Petrovic
Gospodine Katicu, moram da dodam jos jedan komentar na vas tekst. Zbog brzine nisam te komentare korigovala da budu jasniji; Mislim da treba jos raditi na vasem tekstu pogotovu skupljati podatke vezane za posledice politike neoliberalizma u Americi koje su naravno mnogo drugacije od posledica primena neoliberalizma u nekim malim zemljama istocne Evrope koje se ni na koji nacin ne mogu porediti sa velikim I razvijenim ekonomija mada se ta nemoguca poredjenja stalno vrse. Kazete: Уместо рационалних и одговорних тржишних учесника, систем је открио неодговорне кредиторе и милионе неодговорних и наивних дужника: Sistem NIJE otkrio neodgovorne kreditore, monetarna i fiskalna politika znaci sprega izmedju drzave I interesa krupnih igraca pre svega u finansijskom sektoru su stvorile uslove da se zaduzuje bez kontrole. politika jeftinog novca i povecanog limita za zaduzivanje su omogucili besmisleno zaduzivanje ne samo za kredite za kuce, vec tzv “home equity loans” zaduzivanje za mnoge druge potrebe.; Neoliberalna mantra jeftin novac I neograniceno zaduzivanjeI brza zarada na kreditnim troskovima uz neodgovornost kod kreditora su stimulisali model zaduzivanja van realnosti (kreditori se ne bave time da li ce krediti biti otplaceni jer su krediti dalje bili upakovani u hartije od vrednosti i prodavani investitorima). Neoliberalizam je ucenje za bogate i velike I u prvo vreme daje neke rezultate ali na dugi rok moze da dovede drzavu do ogromnog javnog duga uz more nezaposlenosti I socijalnih problema sto je danas slucaj u SAD, Britaniji i svuda gde se primenjuje. SAD su bogata imperija koja ce moci da se transformise shodno uslovima u svetu I kod kuce; mada moramo reci da I danas mnogo Amerikanaca ne shvata sta se u stvari desilo kao sto ne zna sta se dogadja u velikom delu sveta jer zive u relativnoj informaticnoj izolacijii I ljute se na predsednika Obamu sto nije resio “krizu” u prvoj godini svog mandata; Mislim da treba da preradite deo gde govorite o krizi u SAD.
Препоруке:
0
0
63 петак, 22 јануар 2010 17:44
Petrovic
takodje da dodamo za Gospodina Katica, Obama iz ucinjenog cini napore da ispravi greske prethodnih administracija jer nema kud a i on kao pravnik koji se najvise bavio problemima siromasnih do ulaska u politiku najvise zavisi od njegovih savetnika za pitanja makro ekonomske politike; medjutim javnost sve vise raspravlja o problemima izmedju Vol Strita i nas obicnih ljudi tj Main Streeta; Obamu sve vise savetuje Paul Valker a sve manje neoliberali; ako se neoliberali potisnu dovoljno ima neke sanse za ozbiljne promene koje su vise iznudjene strasnom krizom nego sto su rezultat ozbiljnih strateskih prilagodjavanja; NIko ne voli visoku nezaposlenost kod sebe jer to znaci gubitak izbora i moci sto se i dogodilo 2008-e vecina Amerike nije verovala da su ovakve promene moguce; Nezavisno novinarstvo odlicno zna sta se desilo i sada se gura bankarska reforma ali ta reforma mora biti objasnjena na najsirim osnovama jer u protivnom opet ce biti povratak na staro sto je lose resenje za vecinu dok je naravno bogatima odlicno. Juce se cuo jedan komentar na uglednom pbs-u da Kina mora da napusti svoju politiku depresirane valute i da se ponasa odgovorno na svetskoj sceni; Kine treba da se cuvaju i mali i veliki; oni forsiraju politiku koja ce im doneti moc na svetskoj sceni i gde je njihovo glavno oruzje jeftina radna snaga; onda je za ocekivati da ce se svet udruzivati u neke nove globlane oblike na drugoj strani da bi se stitio od Kine jer mora stititi zaposlenost u svojim zemljama.Stoga cemo u SAD mnogo slusati o novim radnim mestima celu 2010; ostaje da se vidi.
Препоруке:
0
0
64 петак, 22 јануар 2010 20:21
Misa
@Vladimir Dz

Slazem se sa vasim navodima socijalizam bez demokratije nije ostvariv, brzo se pretvara u svoju suprotnost.
Kina je za razliku od istocne evrope uspela da dovede do uspesnih smena rukovodstva na svakih 8 do 10 godina. Videcemo u buducnosti kakvi ce rezultati biti.
Препоруке:
0
0
65 петак, 22 јануар 2010 21:24
Darth Vader
Логика кензијанизма је да подиже тражњу директно, а не индиректно кроз раст новчане масе.
Јапански модел борбе са рецесијом током деведесетих је кензијански и држава је кроз огромне пројекте јавних радова покушала да се са рецесијом избори.

Начин на који САД данас интервенишу је класичан фридмановски модел. Да је Кејнс жив, не би му промакло да новац који држава данас даје банкама поново завршава у шпекулативним операцијама свих врста (злато је најзанимљивији пример), а да је ефекат за привреду још увек мали.

1. Kejnzijanska politika je jos od ranog vremena Kejnzijanske Revolucija nalagala koordinaciju izmedju monetarne politike i fiskalne politike. Matematicke formulacije Kejnzijanizma od strane Hiksa, Samuelsona i Filipsa su se kriticki oslanjale na kratkorocnu ne-neutralnost novca (Filipsova Kriva). Kasnije je to dovelo do stagflacije kao sto je to Frdiman i predvidio. Kejns je vjerovao da monetarna politika nije uspjela sprijeciti Veliku Depresiju a Fridman je pokazao da je deflacija koju je izazvala pasivnost FED-a dovela do depresije.

2. Da i taj model se pokazao kao katastrofa, jer je drzava na kraju zavrsila sa ogromnim javnim dugom bez nekog osjetljivijeg napretka u rastu BDP-a.

3. Centralna banka nije imala izbora osim da preplavi trziste novcem. Panika je dovela do pomjeranja u preferencama za likvidnost jer je svako zelio da promjeni obveznice i razne finansijske instrumente u novac, sto je dovelo do pritiska na vrijednost novca koja je rasla usljed povecane potraznje...Dakle postojala je velika opasnost od deflacije. I drzava sada trosi stotine milijardi dolara na javne projekte i jos stotine na kratkorocno vracanje poreza u direktnoj kontradikciji Fridmanove hipoteze permanentnog dohotka...Fridmanovski, nema sta!
Препоруке:
0
0
66 субота, 23 јануар 2010 00:39
Небојша Катић
За Дарт Вадера – Жао ми је што морам да полемишем на овај начин, али ми не остављате другу могућност:

1.У полемици, пуко набрајања имена и теорија не помаже увек. То може звучати учено, може и понеког лаика импресионирати, али на крају неће ојачати закључке. Драма неолиберализма се не одвија на терену формула и теорија, већ на терену суморне економске реалности. На том терену је неолиберализам доживео дебакл. Управо зато, мудрији неолиберали ћуте, а понеки, попут Лукаса (кога радо помињете) се у октобру 2008. питају, да ли смо сви данас кензијанци у лисичијој рупи.
2.Лично нисам кензијанац, и не верујем у универзалне економске теорије, и свака врста догматизма ми је интелектуално неподношљива. У економској науци, неолиберализам је постао догма.
3.„a Fridman je pokazao da je deflacija koju je izazvala pasivnost FED-a dovela do depresije“ ' Фридман то није показао, Фридман је о томе спекулисао неколико деценија пошто је криза окончана, када је за њу нашао спасоносно решења. Драма и јесте у томе што се Фридманове спекулације и мождане олује у неолибералном универзуму узимају као коначне истине. То није кривица Фридмана, већ његових верника. За такав приступ се марксисти увек радо, жестоко и поспрдно критикују.
4.Што се Јапана деведесетих тиче, ја нисам коментарисао успешност те политике, само сам констатовао да се радило о кензијанској политици управљања кризом.
5.„ I drzava sada trosi stotine milijardi dolara na javne projekte i jos stotine na kratkorocno vracanje poreza u direktnoj kontradikciji Fridmanove hipoteze permanentnog dohotka...Fridmanovski, nema sta!“ Био бих Вам захвалан ако би навели која то држава ДАНАС троши стотине милијарди долара на јавне пројекте, колика је тачно та цифра и још више, колико је то у односу на вредност монетарних интервенција. Из тога би се дало закључити о каквој се политици изласка из кризе заправо ради. Желим да верујем да се нисте „фрљали“ цифрама и да ћете у навођењу тих цифара цитирати и извор.
Препоруке:
0
0
67 субота, 23 јануар 2010 02:02
Nikola Turajlić
@ Petrovic, Vladimir Dž, Pavle D
Kao novim komentatorima (bar vas ja tako registriram) treba objasniti neke stvari.
Na saitu NSPM okupljamo se mi marginalci koji, kroz polemiku, ventiliraju svoje frustracije stečene od tekovina modernog doba.
Medjutim pored nas se na saitu povremeno pojavljuju i padobranci, koji svojim ponavljanjem drugosrbijanskih ili neoliberalnih mantri i nebuloza, te "uvredljivima provokacijama", izazivaju reakciju čitalaca, koji ih ne poznaju, pa nastaje dugotrajna "polemika" koja pregrejava kompjutere i zamara ostale učesnike.
Poseban fenomen je vasionski strelac koji je hermafrodit (neoliberalni drugosrbijanac) i valja takove besmislice od kojih normalnom čoveku zastaje pamet, kao napr. za Grinspena (neoliberalnu majku) da je poluliberal a polukejzijanac.
Tvrdnja da je Katić ponudio "šarenu lažu, koja se veoma lako upija u anti-Američki raspoloženim Srbima, koji nisu u stanju da odvoje potrebu za ekonomskom efikasnošću od političke istorije 90-ih" može kod neupućenog izazvati "zaplet mozga".
Suvereno istupanje s pozicije "rektora Čikaškog univerziteta" je samo kompilacija floskula sa kojekakvih neoliberalnih saitova (Katalaksija i dr.).
Stoga Vas na kolenima molim da njega i slične ne provocirate da istresaju smeće na NSPM sait i time ga onečišćuju.

@ Misa
Ti si postao zvezda zimskog prelaznog roka, jer te izgleda Vladimir Dž. vrbuje u svoj tim. Ako me već budeš izdao, moraš se dobro unovčiti (tržišni komunizam).
Препоруке:
0
0
68 субота, 23 јануар 2010 03:31
Darth Vader
1. Lukasa pominjem zato sto ste vi kritikovali teoriju racionalnih ocekivanja i pogotovo Cikago skolu. Lukas kao jedan od osnivaca te teorije i najznacajniji sa Cikaga je samim tim bio meta vase kritike. Vi jednostavno razbacujete veoma jake optuzbe i tvrdnje na racun neoliberalizma. Generalne tvrdnje o deregulaciji i sljepom vjerovanju u moc trzista ne pomazu nam da dodjemo do nekih preciznijih zakljucaka. Na primjer, zasto nam niste naveli neke konkretnije primjere zakona koji su ukinuti i koji su doveli do krize? Zasto nam niste opisali neke od mehanizama koji su doveli do krize a koje su Fridman i kompanija odbijali da prihvate kao validna upozorenja? Veoma selektivno ste odabrali jednu studiju koja kaze da je moguce uz jaku ulogu drzave postici ekonomski rast, a ignorisali mnoge druge koje ukazuju da stvari kao visoko oporezivanje, rigidno trziste rada, glomazna socijalna mreza itd. usporavaju ekonomski rast.Vi ste citaocima ponudili samo najekstremniju verziju teorije o efikasnim finansijskim trzistima i jednostavno ste ignorisali Lukasovu kritiku.

2. Naravno da je Fridman to pokazao...Malo ko se protivi toj njegovoj analizi i mnoge analize poslje njegove su pokazale da je deflacija dovela do Velike Depresije a da su je kasnije rigidnosti koje je drzava uvela u trziste pomogle da se depresija nastavi.
Препоруке:
0
0
69 субота, 23 јануар 2010 03:36
Darth Vader
3. Amerika trosi...Mozda ne danas stotine milijardi medjutim American Recovery and Reinvestment Act je u sustini injekcija od nekih 550 milijardi dolara. Od toga oko 150 milijardi ide u direktne infratsrukturne i energetske projekte koji bi trebali da budu direktan stimulus privredi. Ima jos jedno 150 milijardi koje idu u direktnu pomoc saveznim drzavama...dio od toga isto tako zavrsi u infrastrukturi. To naravno jeste manje od monetarnog stimulusa, medjutim, kao sto ste vec naveli, tu drzava nije imala izbora osim da sprijeci deflaciju, onako kako bi i Fridman i vecina neoliberala zagovarala da se uradi. Problem je u tome da kriza nije toliko bila u likvidnosti koliko solventnosti, ali FED je uradio ono sto je mogao.

http://appropriations.house.gov/pdf/PressSummary02-13-09.pdf
Препоруке:
0
0
70 субота, 23 јануар 2010 04:53
Petrovic
@ N. Turajlic; govorim za sebe, poslednje sto imam na umu je da na sajtu "istresam svoje frustracije modernog doba" dragi Boze kako Vi pogresno shvatate ljudsku potrebu da se iznese misljenje ili ukaze na nesto sto nije tacno; nemam nikakvih frustracija a i racunar mi je hvala Bogu u stanju da radi mnogo vise od pisanja na sajtu; komentarisem iz svog ugla, ako smem; nije dobro ako se zakljuci o sadasnjoj situaciji u SAD stvaraju na povrsnim ili netacnim podacima; U Katicevom tekstu ima nejasnoca vezanih za SAD na koje sam zelela da ukazem; Sto se tice lika iz rata zvezda on takodje luta u podatcima vezanim za sadasnju drzavnu intervenciju radi izlaska iz krize u SAD ...zao mi je ako ste moje komentarisanje ocenili tako "sa visine" sebe takodje ne smatram marginalcem ...mislim da ste preostri sto je tipicno za nas narod; sto se tice lika iz rata zvezda on nije drugo srbijanac, mislim da je iz Zagrebackog miljea ...neki ovde u SAD kazu mogu da se ne slazem sa vama ali cu do kraja braniti vase pravo da kazete vase razlicito misljenje; nazalost mi kao narod na Balkanu jos nismo stigli do tog nivoa svesti; ako dozivim da vidim boljitak u suocavanju raznih misljenja i prihvatanju produktivne kritike na nasim prostorima koje Katic naziva nedodjijom a ja mislim SAD je novi svet a Balkan stara zemlja ..., bicu izuzetno zadovoljna; pozdrav iz NY
Препоруке:
0
0
71 субота, 23 јануар 2010 12:11
Удружење маргиналаца
Турајлића за модератора! Али транспарентно, са пуним радним временом. Доста нам је мејнстрима, живела маргина!
Препоруке:
0
0
72 субота, 23 јануар 2010 13:03
Pavle/D
Veoma postovani gospodine Katiću

Vasi tekstovi govore mi iz srca ili sadrzajno bolje receno: iz glave. Vi ste pravi doprinos za citaoce koji zele nesto shvatiti iz ekonomske teorije. Ali sad Vam „jako zameram“ na primedbi, da Vam je „zao“, polemisati sa neolbieralima „na taj nacin“. (Salim se. Znate, ja tretiram sajtkomentare kao „Stammtisch“, mada ih danas vise ni ti najprominentniji - „najseriozniji“ - ne mogu zaobici.) Vi sigurno citate puno toga na engleskom ("lingua franca"), meni je nemacko podrucje ne samo tekstualno nego i politicki najblize. Naravno da su na zapadu neoliberalni ekonomisti „kejnzijanci u lisicjoj rupi“, jedino kad dodju u treci svet, gde se puno toga ne vidi i gde se polazi od neobavestene publike, mogu lupetati totalne besmislice i svesno lagati - da ne moze biti groznije. Ko ce se recimo danas u Nemackoj usuditi i reci, da je Friedman u necemu imao pravo a o njegovom naucnom doprinosu i da ne govorimo? Kojekakvi Lukasi nisu vredni ni pomena.

Kazete, „нисам кензијанац, и не верујем у универзалне економске теорије“. Sta tu znaci univerzalne? Je li njutnova ili ajnstajnova teorija univerzala? U najmanju ruku su to bile grandiozne teorije. Prave naucne teorije! Ja sam ubedjen da je i Kejnz pruzio pravu naucnu teoriju, te se o sebi izjasnajvam, i to bez ustrucavanja, da, cak i s ponosom i prkosom (ali potonje vec u zadnje vreme jedva da je moguce), da sam kejnzijanac. Tacnije receno, ja sam ponudno orijentisani ekonomista, sto je vec za malenkost nesto drugacije. Ubedejn sam da ponudna teorija zahteva drugaciji model, nego taj od Kejnza zasnovan isklucivo na novcu.

Produzetak sledi
Препоруке:
0
0
73 субота, 23 јануар 2010 13:05
Pavle/D
Nastavak

Da, moja je namera da statuiram „realnu“ potraznu teoriju, kako je ja nazivam, za razliku od dosadasnjih „monataristickih potraznih teorija“. (Radi se o jednom mathematickom modelu kruznog toka, koji je dopunjen „distributivnim“ koeficijentima - dosadasni kruzni modeli imali su, kao sto znamo, samo tehnicke koeficijente.) Osnove toga sam vec izneo u jednoj svojoj (nazalost nesto obimnijoj) knjizi

Šimek Pavle, Ekonomska misao na raskršćima i stanputicama, ekonomika, Beograd, 1997.

(Izdavac je propao, doslo bombardiranje, tako da sve „otislo u Honduras“, ali sve matice u Srbiji - koliko sam upoznat - su odredjeni broj primeraka dobile. Dakle u bibliotekama bi se morala naci - ukoliko bi to nekog interesovalo. Sad spremam nesto na nemackom.)

Inace moj beskompromisni „rat protiv neoliberalnih ludosti“ - na nemackom naravno - vodim na mom sajtu: forum-systemfrage.de

Srdacan pozdrav
Препоруке:
0
0
74 субота, 23 јануар 2010 14:06
jasna
Neoliberalna mantra je "plati ih sto manje a zaduzi ih sto vise".DA bi se obicnoj raji sa Main street-a,odrzala kupovna moc,dozvoljeno im je da se preterano i neograniceno zaduzuju.Dakle zaduzivanjem ,a ne zaradama,odrzavala se kupovna moc stanovnistva,"kajmak"su skidali ovi sa Wall Street-a,i svima lepo,samo mana takvog sistema je sto ne moze vecno da traje,i jednom je morao doci kraj.
Препоруке:
0
0
75 субота, 23 јануар 2010 14:33
Nikola Turajlić
@ Petrovic

Žao mi je što si (zbog životnog veka uzimam si pravo na tikanje) moj komentar o marginalcima na NSPM pogrešno shvatila kao (samo)potcenjivanje.
Pre svega mislim da pojam marginalca izjednačavaš neispravno s manje vrednim ili neuspešnim ljudima. Za mene su to oni koji su izvan tokova društvenog odlučivanja i time prevladjujućeg medijskog interesovanja.
Jedan moralni (ako ne i intelektualni) gigant kao što je Noam Čomski je za mene "pojam" marginalca, pa bi se stoga nemala osećati uvredjenom kada sam te svrstao u njegovo društvo.
Dozvolit ću si slobodu da ocenim tvoju profesionalnu (poslovnu) karijeru kao ne ekstra uspešnu, jer takovi ne dangube na saitovima, već se rekreiraju ili odmaraju u slobodno vreme radi prikupljanja energije.
Nakon ponovnog čitanja tvojih komentara stekao sam dojam da ti nisi operisana od američkih vrednosti, već si samo kivna na neoliberale koji su pokvarili američki san.
Kako se ti s izvesnim (NY)podcenjivanjem odnosiš prema stilu balkanskih "intelektualnih producenata", to ti predlažem da pročitaš intervju s Džeraldom Selenteom na NSPM , rubrika Ekonomska politika od 6.3.09.
Bio bih ti jako zahvalan kada bi si pročitala nekoliko mojih autorskih tekstova na NSPM i dokazala (iz visina svetskog pupka) da iz balkanske kaljuže ne može izrasti nešto ispravno.
Pogrešno si me shvatila i što se tiče "polemike" sa nebeskim strelcom (komentar se odnosio pre svega na ovo) tj. da sa takovima ne treba polemisati, jer im to u njihovim očima pridaje osećaj značaja, te snagu za uporno valjanje raznih varijanti istih besmislica.
U koliko sam ponovno dirnuo u tvoje suptilne emocije, ne uzimaj mi to za zlo, već isto shvati kao generacijsku (da ne kažem očinsku) surevnjivost.
Препоруке:
0
0
76 субота, 23 јануар 2010 15:34
stojan nenadović
Ponavljam još jednom: Višak ponude nad tražnjom podeljen sa tražnjom daje stopu po kojoj treba sa se ubacuje novac uopticaj u vidu poklona. Garantovano nema krize, nema inflacije i nema deflacije. Šta tu nije jasno? To što sam rekao da ponuda mora biti veća od tražnje, da proizvodnja mora biti veća od potrošnje? Da bi se pokupovala sva proizvodnja mora da se doda novac kao poklon. Mora dapostoji nekreditni novac. Biagi Bossone je predložio grupi G-20: "We propose a noncredit money system, where money creation is separated from lending". Naslov tog članka glsi: "To solve this crisis, let's think out of the box".
Препоруке:
0
0
77 субота, 23 јануар 2010 15:53
jasna
Naravno,ceo taj neoliberalni koncept je zamisljen da bi bogati postali jos bogatiji,a siromasni jos siromasniji.A tu su i placeni eksperti,novinari,politicari,da objasne,kako je to najbolji svet od svih svetova i da boljeg nema.Kad su se bogati malo zaigrali i preigrali(jer pohlepa je cudo,a osim toga na pohlepi i pociva ne samo neoliberalni koncept ,vec i kapitalizam uopste,u SAD vazi pravilo "greed is good"),tu je drzava da popravi stanje,stampanjem novca,(jer bi bilo jos gore da to ne uradi,tj nastao bi haos)i tako do sledece prilike tj do sledece krize.
Препоруке:
0
0
78 субота, 23 јануар 2010 16:35
Nikola Turajlić
@ Jasna

Ja sam šokiran jer si sve moje "priče" o uzrocima, trajanju i posledicama SEK-e, te doprinosu neoliberala njenom nastanku, sublimirala u par rečenica.
Kako si uz to samo jedna "nejaka" žena (oprostićeš mi moj muški šovinizam zbog životnog veka) doživio sam dvostruki šok.
Ne mogu ti oprostiti ni to što si destruirala moj celokupni vrednosni sustav i prisilila na njegovu rekonstrukciju, jer sam bio pogrešnog uverenja da nosioci hlača, uz brzo trčanje poseduju i brzo mišljenje.
Pozivam te, ukoliko imaš muzičkih sklonosti, da komponuješ muziku na moj tekst beskonačnog kriznog kola, a koji glasi: Pada kredit, pada potrošnja, pada proizvodnja, pada zaposlenost, opa cupa! Idemo iznova: Pada....
Nadam se da ovo nećeš shvatiti kao ironiju na tvoj račun, već kao sprdnju na mene samoga i mudrih kriznih teoretičara, a na kraju i na celi svet.
Препоруке:
0
0
79 субота, 23 јануар 2010 17:31
jasna
N.Turlajic,Vas komentar nikako ne shvatam kao ironiju,vec kao kompliment i na istom zahvaljujem(posebno sto dolazi od tako,obrazovane,elokventne i zanimljive osobe kao sto ste Vi).
Препоруке:
0
0
80 субота, 23 јануар 2010 19:05
Petrovic
Gospodine Turajlic, Hvala za Vase pojasnjenje sto mislim da je dobro ali ne smatram da je dobro nikoga podcenjivati, sto se cesto u Srbiji radi, niti zuriti sa ostrim ocenama; sto se tice moje poslovne karijere ona je uspesna, ali karijera pogotovu u zivotu zene je samo jedan deo. Moji komentari su brzi I u prolazu nazalost, jer nemam vremena da ih stilizujem; a makro ekonomska politika me zanima I pratim u hodu; Mislim da je polemika sa neistomisljenicima izuzetno vazna u ovom slucaju na zalost puka potreba da ukazem na propuste u autorskom tekstu kada je u pitanju SAD. Nemam puno vremena ali kada se sa necim ne slazem smatram da je neophodno reci. Uopste se ne odnosim sa podcenjivanjem prema nasim balkanskim zabludama I arogancijama vec ukazujem da moraju da se prevazidju sto je svima u interesu. U teoriji I zivotu se stalno pokusava da se ucenja I iskustva velikih I razvijenih
I dobra I pogresna bukvalno presadjuju malim nedoraslim zemljama I onda imamo prazan hod, nazadovanje.;
Znaci tema je izuzetno vazna jer je Srbija u izuzetno teskoj situaciji o cemu se pise I cuje, nazaduje jednim delom I zbog neoliberalnih zabluda u drzavnoj I intelektualnoj vrhusci. Ali nije dovoljno moramo I dokazati da su vrhuske u zabludi; Takodje me brine I uporno pitam ko se strucno bavi I daje preporuke u oblasti srpske socijalne politike? Ko brine o nasim ljudima, o obespravljenima, o ljudima koji su preko 50 I nemaju posao, o nasim starima, o deci ? nemam odgovor. O socijali niko ne pise, nije zanimljivo. Socijalom se vise bavi Crkva sto je jedna od njenih duznosti, a drzava se nada da ce neko drugi da resi sve te probleme …oni se bave velikim “poslovima”. To sto u Srbiji tokove novca kontrolise maltene jedan covek nije ni neoliberalizam vec plemensko drustvo; Ne verujem u Americki san niti u prodavnicu snova Hollywood … ali verujem u Boga; moj san je prosvecena bogata I bericetna zemlja svuda gde zive nasi ljudi. S postovanjem.
Препоруке:
0
0
81 субота, 23 јануар 2010 19:49
stojan nenadović
Od tolikih komentatora, pa da se niko ne osvrne na mene. Pa Van ponavljam: NEKREDITNI NOVAC je potrebna dodatna količina novca u oticaju (dM) kao procenat (k) od postojeće količine novca u opticaju (M).
dM = kM ; k = (ponuda - tražnja)/tražnja ;
Ako se tako radi biće dobri i komunizam i kapitalizam, liberalni kapitalizam i monopolni kapitalizam, diktatura i demokratija. Ovo što ja kažem je jedino bitno i o tome treba zauzeti stav. Sve ostalo može biti tačno ali je manje važno.
Препоруке:
0
0
82 субота, 23 јануар 2010 23:38
Nikola Turajlić
@ Stojan Nenadović
Moj Stojane imam osećaj da je sa nama dvojicom kao sa svim neshvaćenim umetnicima.
Na moju tezu o uzrocima SEK-e nitko se ne osvrće, možda i zato što je katastrofična.
Tvoj nekreditni novac (i kada je teoretski osnovan i podložen tvojom formulom) se shvaća kao čisto štampanje novca (izaziva asocijaciju na Miloševićeve milijardove novčanice).
Što se ti buniš jer nemaš pažnju? To si i zaslužio, napr. i zbog toga što se nisi uopšte osvrnuo na moju tezu, a ja sam ti na drugoj strani skoro priznao da si u pravu.
Verovatno nisi primetio, da sam u poslednje vreme promenio taktiku, u toliko da zloupotrebljavam majčinski, zaštitnički instinkt ženskih učesnika saita, ističući svoj visoki životni vek i sl. i time izazivam njihovu samilost.
@ Jasna
Nas dvoje smo počeli kao Crnogorci: "Ja tebi vojvodo, a ti meni serdaru, a znamo kakva smo ....
Ovo shvati samo kao moj pokušaj da budem duhovit, po svaku cenu.
Inače želim ti , kao i ostalim učesnicima na saitu koji čitaju moje autorske tekstove i komentare, objasniti moj pristup ovom "poslu".
Život, pogotovo u mojem veku, nije radost (izreka jedne česke glumice, sada pokojne, da je starost gnusan način okončanja života-opet mudra žena-imam ružan osećaj da ću postati feminista), pa ga stoga nastojim učiniti interesantnijim i time podnošljivijim tako što sam provokativan, "duhovit" (sprdanje sa sobom i okolinom), zajedljiv i kada sam isprovociran čak uvredljiv (sve bez namere da nekoga povredim), s upotrebom jakih reči itd.
Tako pokušavam sait učiniti življim, interesantnijim i zabavnijim, što mi baš ne polazi za rukom medju smrtno ozbiljnim učesnicima.
@ Petrovic
Oprosti mi što sam te provocirao, iako sam bio svestan da si seriozna ličnost, premda premotivna, što ti neće naročito koristiti u životu.
Inače imam takav slučaj u porodici, što me ne ispunjava sa radošću.
U vremenu nastupajućeg socijalnog darvinizma neće vam biti lako podnositi masovnu bedu oko sebe.
Препоруке:
0
0
83 недеља, 24 јануар 2010 02:58
Petrovic
Gospodine Turajlicu, Sloveni su uglavnom emotivan narod i tu se razlikujemo od anglosaksonaca; nismo preemotivni samo Vam se cini; ali vazno je da nismo pesimisti; oslobodite se tih tamnih misli; Svako dobro.
Препоруке:
0
0
84 недеља, 24 јануар 2010 11:45
jasna
N.Turajlicu,da nastavim u stilu Vojvode Serdaru,ili obrnuto, svejedno,meni se bas dopada Vas provokativno duhoviti nacin pisanja.Pozdrav i sve najbolje!
Препоруке:
0
0
85 недеља, 24 јануар 2010 12:34
Petrovic
Odlican tekst!
Radi dopune / vrlo korisno:

http://www.aikb.net
Препоруке:
0
0
86 недеља, 24 јануар 2010 14:13
Nikola Turajlić
@ Petrović i Jasna

Moj kolega (advokat od kojeg sam svojevremeno preuzeo kancelariju) je za mene tvrdio da sam kvarilac mladeži (njegovog sina). Da zadovoljim vašu znatiželju navodim da se sada bavim veletrgovinom u Slovačkoj.
Ovim vas upozoravam da vršim negativan uticaj na omladinu (u koju u svakom slučaju u odnosu na mene pripadate).
Postoji neuporedivo veći rizik da ja vas inficiram svojim destruktivizmom, nego vi mene vašim optimizmom.
No, da predjem na ozbiljnije stvari.
Pripremam jedan potencijalno interesantan projekt, koji pretpostavlja poznavanje engleskog jezika, interesa za ekonomsku problematiku i prema mogućnostima inteletualni angažman.
Dajem svoju e-mail adresu: Ова адреса ел.поште заштићена је од спам напада, треба омогућити ЈаваСкрипт да бисте је видели , da mi se javite (u slučaju interesa ili pak zbog znatiželje) da bih vas mogao informirati o njegovom sadržaju.

Ovaj poziv vredi i za ostale učesnike na NSPM saitu, ukoliko se ne zadovoljavaju samo sa "mlaćenjem prazne slame" na NSPM (u čemu sam priznajem udarnik).
Препоруке:
0
0
87 недеља, 24 јануар 2010 14:43
stojan nenadović
Gospodine Turajiću, hvala Vam mnogo na rečima koje mi mnogo znače. Zapazio sam Vaše komentare i znao sam da smo Mi vrlo bliski u mišljenju. Ako želite da uspostavite kontakt sa mnom, pišite mi na e-mail Ова адреса ел.поште заштићена је од спам напада, треба омогућити ЈаваСкрипт да бисте је видели Mnogo ste me obradovali i ne osećam se više tako usamljen. Zašto niko, osim Vas, nije odgovorio na moje apele? Da li zato što kažem da ponuda mora biti veća od tražnje, a svi misle da su ponuda i tražnja, po definiciji, jednake. Ako misle da se novac poklanja toliko da to vodi u Miloševićevu inflacija, neka provere formulu.
Prema formuli daje se toliko novca, da je inflacija jednaka nuli. Želeo bih da se upoznam sa Vama.
Препоруке:
0
0

Анкета

Да ли ће, по вашем мишљењу, „Заједница српских општина“ на КиМ бити формирана до краја 2023. године?
 

Република Српска: Стање и перспективе

Банер
Банер
Банер
Банер
Банер
Банер