Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Teze o tržišnoj civilizaciji

Komentari (23) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 petak, 19 avgust 2011 10:07
neko
Ha,ha,ha...Pisac teksta nije propustio sansu da pohvali neoliberalni trzisni mehanizam, nije propustio sansu da pljuje po socijalizmu, napredak u drzavama BRIK-a nas pisac teksta vidi zbog uvodjenja "trzisnog mehanizma" i promovisanja "dobrog kapitalizma'...Cak i u kapitalistickim drzavama kao sto je Indija nas pisac teksta kaze da to nije bilo trziste nego je danas trziste u Indiji,ha,ha,ha...Onda nam nas bajni pisac teksta objasnjava kako je u Brazilu tek skoro uvedeno pravo trziste, a ono ranije , pa to i nije bilo trziste,ha,ha,ha...Upravo suprotno, Brazil je poceo napredovati kada su sprovedene socijalisticke metode, a nas pisac teksta kaze suprotno. Tek sa obracunavanjem naroda Juzne Amerika sa medjunarodnim finansijskim institucijama i multinacionalnim kompanijama poceo je progres. Isto tako zestok obracun je bio i sa domacim latifundistima,krupnim kapitalistima i tajkunima. Onda prica o Kini, a ne zna,da u Kini postoji centralni planski organ koji alocira investicije.
Preporuke:
22
4
2 petak, 19 avgust 2011 10:22
opet
Gluposti, upravo najveci rast realne privrede(poljoprivreda, industrija i gradjevinarstvo)na svetu imaju komunisticke drzave Kina i Vijetnam.Glavni trzisni mehanizam u alociranju investicione aktivnosti u Kini, pa i u Vijetnamu su centralni planski organi i lokalni planski organi tih drzava. Odmah posle njih najveci rast realne privrede imaju drzave koje sve manje trzisne, odnosno sve vise socijalisticke,a to su vecina drzava Juzne Amerike gde se uvodi drzavni kapitalizam. Indija je pocela ubrzano da se razvija onog trenutka klada je znacajan deo investicione aktivnosti i planiranje investicija preslo iz preduzetnickog u drzavni sektor. Indija je kapitalisticka drzava u pravom smislu te reci, ali sa jacanjem drzavnog sektora poceo je rast Indije, znaci sa jacanjem socijalistickih metoda pocelo je i jacanje privrede Indije. Mogao bi ovako beskonacno, jer skoro na svaki pasus ovog teksta imam primedbu, ali nemam vremena da nekome objasnjavam da je mleko belo a ne crno.
Preporuke:
24
3
3 petak, 19 avgust 2011 10:36
Lazar
Pravo osveženje u moru stereotipskih tekstova na svakodnevne životne "teme".Ovo je 21.vek i traži od normalnih ljudi da ovako opišu to što oni vide kao normalan svakodnevni život.Bez ikakve ideologizacije i uvlačenja u suvišne "ideološke" rasprave,jasno rečeno šta je naša svakodnevnica i ko tu na kraju pobeđuje.A pobeđuje Priroda i njena osnovna zakonitost o vrstama koje najbolje reše problem sve većeg razmnožavanja.
Preporuke:
4
20
4 petak, 19 avgust 2011 10:51
uh uh
Analiza je potpuna tacna i artikulisana, jednostavna, bez sirenja price na detalje, kao sto su i uzroci i posledice u principu jednostavni i jasni. Odlicno!
Preporuke:
6
17
5 petak, 19 avgust 2011 11:13
thinking maize
Dobra analiza, mada suviše EVRO-CENTRIČNA, tačnije VESTERNO-CENTRIČNA! Ne bih se složio da nije bilo tržišta pre Zapadne civilizacije. Bilo ga je, bar od kad je izmišljen novac i način efikasnog prenošenja informacija (npr. na principu fonetskog alfabeta), radi uvećanja efikasnosti tržišnog privređivanja (tj. bar od Feničana). Sve tzv. istočnjačke despotije su poznavale i priznavale važnost trgovine i tržišta, samo su je ograničavale: administrativnim zabranama ili dirigovanom privredom. Zapadu se može priznati POVEZIVANjE tržišnog privređivanja sa tehnološkim pronalascima, pri čemu je tom sinergijom došla do vladavine nad planetom Zemljom i čovečanstvom! To je precizno dijagnostifikovao Arnold Tojnbi u "Istraživanju istorije", gde piše da je Zapad POTISNUO osam preostalih ŽIVUĆIH CIVILIZACIJA i predvideo njihovo utapanje u Zapad! Ali je ukazao i na SLABOSTI Zapada, koje su sada HRONIČNE! Zato stvari treba posmatrati i sa stanovišta NEZAPADNOG IZAZOVA, bar po Tojnbiju! A i zbog FAKTICITETA!
Preporuke:
9
1
6 petak, 19 avgust 2011 11:18
Milorad Stanojlović
U poplavi tekstova i stavova u smislu – «nazad u AVNOJ», ovaj rad je pravo osveženje i duh realnosti. Šta znamo o svetu u kome živimo, u kome smo pre 70 godina živeli i u kome ćemo verovatno još dugo živeti? Odgovor je porazan: ništa.
Kada danas i ovde nekome govorite o tome kako je Kraljevina Jugoslavija bila država koja je zastupala ideologiju i politiku liberalne demokratije i liberalnog kapitalizma, imaćete teškoće da vas sagovornik sasluša. Nije spreman.
Svaka pohvala za tekst, suviše obiman da bi se u par rečenica hvalio ili kritikovao.
Izvrstan je deo analize problema nataliteta. Na primer, stav: «...Da uzrok demografskog propadanja Srba i Rusa nije samo (samo) u lošem standardu, dokazuje činjenica da ni Zapadnjaci sa dohotkom od dvadesetak hiljada evra godišnje po stavnovniku ne prave decu. Problem nije ekonomske, niti sociološke, već pre svega moralne i duhovne prirode».
Prosto rečeno, reč je o «ljubavi prema životu»...
S poštovanjem i uvažavanjem,
SRPSKI LIBERALNI SAVET
Preporuke:
6
17
7 petak, 19 avgust 2011 12:32
Dragan Đorđević
Autor je obimnošću teksta pokušao da prikrije površnost analize i puno ogrešenja o činjenice. Ukratko, još jedan pamflet za zapadni tip kapitalizma.
Preporuke:
16
2
8 petak, 19 avgust 2011 12:49
skordisk
Autor minimizira dostignuća socijalističke privrede i tvrdi da se planska privreda i sl. - više neće nikad uzdići, obzirom na neke tamo uzroke, koji po meni to nisu, nego su prednosti. Kako on to može da zna? Ako se samo vratim na primer dostignuća socijalističke privrede, ne moram ih vaditi iz povesti, nego je dovoljno navesti primere naprednih država kao što su npr. Norveška i Švedska, gde je vidno da ravnomernija raspodela društvenog bogatstva i opšteg standarda, vidno jača položaj svakoga.
A zna li autor zašto je Kuba pre nekih 10-ak godina sišla sa spiska nerazvijenih zemalja, barem po kriterijumima UN? Nije ništa smešno. Kuba ima visok društveni standard, zar to nije neko dostignuće?
Preporuke:
15
4
9 petak, 19 avgust 2011 16:26
Dag
Svojina je postojala i pre tržišta. Tržište nije staro hiljadu godina, već najviše 500. Tržište je nastalo u protestantskim zemljama (Holandiji, Engleskoj) i rezultat je vrlo skučenog, antihrišćanskog i primitivnog (retrogradnog) poimanja "prirode čoveka", tj. njegovog "prirodnog stanja".

Tržište će nestati sa istorijske scene tako što će samo sebe uništiti. Kako - iscrpljivanjem svih resursa i nestankom pripadnika tržišne civilizacije (depopulacijom). Ko će ostati? Oni ljudi i njihove kulture koji se nalaze izvan te civilizacije. Kultura je jača od tržišta.

Utopija tržišne budućnosti čovečanstva je još jedna pogubna ideologija čovečanstva, poput komunizma i fašizma. Ne postoje prečice ka budućnosti, pa ni tržišna! Tržište samo ubrzava kraj jednog koncepta ljudske sreće koji se sastoji u zadovoljenju svih želja. To je već istorijski isprobana i neuspela ideja.

Istorija je, na sreću, još uvek učiteljica života, a ne tržište!
Preporuke:
7
2
10 petak, 19 avgust 2011 17:20
Fristajlo
Bio bi to super članak, samo da je jasno, decidno rekao da je krah zapadne "civilizacije" izazvan nekontrolisanom gramzivošću pojedinaca, popuštanjem državne kontrole nad društvenim pitanjima od prioriteta i klasičnim primerima dekadencije i moralne konfuzije.
Preporuke:
7
0
11 petak, 19 avgust 2011 17:53
Kuvar Brodski
Citat 1: "Uz konstantno uništavanje prirodnih resursa i zagađenja prirodne okoline, možemo reći da je priroda kapitalizma danas takva da sigurno biološki uništava i čoveka i prirodnu okolinu u kojoj je on nastao i obitava."

Citat 2: "A recept za uspeh i opstanak među ostalim državama u doba tržišne civilizacije je „jednostavan“: mora se proizvoditi industrijska i visokotehnološka roba i izvoziti, od toga se postiže standard i može da se izgrade vojska i ostale institucije države. To sa druge strane znači da vremenom dolazi do pada nataliteta koji se kompenzuje uvozom radne snage, ali .... Sve drugo vodi u poraz, i to povesni, a nacije i države koje pritom održe (ili zaustave pad) ili povećaju natalitet će biti pobednici."

Možda sam glup ali zaključujem da će "pobednici" slaviti pobedu prekriveni krastama i nafilovani raznim otrovima i kancerima.

Ne opravdavajte sistem prirodom čoveka jer ona ne postoji. Čovek je 90% proizvod okruženja u kome odrasta!
Preporuke:
10
0
12 petak, 19 avgust 2011 18:07
Zoran Đorđević
Obiman tekst da bi se objasnilo da u osnovi svega leži pohlepa.
Preporuke:
5
0
13 petak, 19 avgust 2011 18:11
Kuvar Brodski
nastavak

Laž je da sadašnji sistem podstiče razvoj novih tehnologija, on ih koči sve dok stare tehnologije donose profit.

Sistem se bazira na potrošnji koja je ograničena kategorija, kao i resursi kojima globalno raspolažemo. To su PROVALIJE u konceptu!!!

Bilo bi zanimljivo saznati šta se krije iza "ali..." u rečenici o padu nataliteta.
Preporuke:
11
2
14 petak, 19 avgust 2011 18:11
Joviša vidić od Rudina
@skordisk
Kraljevina Švedska i Kraljevina Norveška, nemaju, niti su imale socijalistički način privređivanja, već dijametralno suprotan socijalističkom. Politička vođstva pomenutih parlamentarnih monarhija su gaile klimu u kojoj se odvijao dijalog i razvijala pozitivna klima između vlasnika kapitala i sredstava za proizvodnju a sa uposlenima (arbetstagare) radnicima. Porediti razvijeni kapitalizam sa kapitalizmom koji uvode u Srbiju bivši marksisti komunisti je neprimerno.
Preporuke:
6
5
15 subota, 20 avgust 2011 03:49
Darth Vader
Pitam se gdje su bili ovi partijci i njihovi idoloski preci dok je Tito dijelio srpske zemlje Hrvatima i Albancima, dok je u ime Srba oprastao ratnu odstetu Bugarima, dok je stvarao Crnogorsku naciju ili dok je selio srpsku industriju u Hrvatsku i Sloveniju? Vjerovatno su bili zauzeti otimacinom vila po Beogradu...

Inace mozda ovaj ideoloski podanak njemackog slavofoba, Karla Marksa, moze da nam objasni za koji sistem ekonomske organizacije se oni zalazu? Ako vam smeta postojanje novca, decentralizovanog trzista za razmijenu robe i usluga i privatne svojine, sta je vasa alternativa?
Preporuke:
6
4
16 ponedeljak, 22 avgust 2011 17:36
Grešnik
Od Rudina svakako jesi. U tvom slučaju nije se lepo ni predstavljati jer tvom kraju ne služi na čast, Jovo.
Preporuke:
0
0
17 sreda, 24 avgust 2011 12:54
Rajko Bukvić
Za neke ljude je malo reći da su autistični. Oni prosto neće da pogledaju stvarnost. Rusija je, kao što sam više puta pisao, između ostalog i ovde, uostalom kao i većina tzv. bivših socijalističkih zemalja, prilikom prelaska na "tržišnu privredu" deindustrijalizovana i doživela ekonomski pad kojem nije ravan ni pad u SSSR-u tokom Drugog svetskog rata. Još i danas, posle više od dve decenije od tog "spasonosnog" prelaska na "tržišnu privredu", ona nema realne šanse da u izglednoj budućnosti dostigne nivo privredne razvijenosti koji je imala. Naravno, nije u pitanju samo ekonomski pad - demografska slika Rusije je još i danas katastrofalna, iako je od prelaska na "spasonosno" rešenje ("tržišna privreda") prošlo toliko godina. Da li je autor čuo za "Ruski krst", pojam koji je ušao u nauku i označava presecanje krivih rađanja i smrtnosti, što je prvi put zabeleženo na početku pomenutog procesa "prelaska na tržišni sistem".
Preporuke:
1
0
18 sreda, 24 avgust 2011 13:06
Rajko Bukvić 2
I pored određenog pomaka nabolje u poslednjim godinama, takva demografska situacija (više umiranja nego rađanja) još uvek traje i u Rusiji, a i u nekim drugim "tranzicionim" zemljama, možda najdrastičnije u Srbiji.
Da li autor čuo (ili pročitao) koliko je kapitala i kojim putevima izneto iz Rusije u godinama kada je "prelazila" na spasonosni tržišni sistem? I koji nikada neće u nju biti vraćen. (Možda eventualno i hoće u vidu čuvenih šema SRP, o njima sam pisao u NSPM, ako ih neki novi Jeljcin ponovo uvede, naravno na sreću i prosperitet ruskog naroda.)
Da li je autor svestan šta znači uvažavanje u međunarodnim odnosima? )Da ne kažem - snaga, ili moć.) Pa ta ista Rusija već godinama ne sme da protestuje kada "velesile" (poput baltičkih sila) obespravljuju etničko rusko stanovništvo u tim zemljama.
Preporuke:
1
0
19 sreda, 24 avgust 2011 13:15
Rajko Bukvić 3
Zna li autor da se Rusija posle spasonosnog prelaska na "tržišni sistem" održava (ne samo ekonomski) iznad nivoa vode samo zahvaljujući energentima (nafti i gasu), i da je prinuđena da na svašta pristane (pogledajte samo slučaj Libije), samo da se ne bi desilo da padne cena nafte.
Treba li još nešto ovome svemu dodati? Možda, razmere kriminala, o kojima je još praktično na početku čuvenog prelaska na tržišni sistem pisao poznati režiser Stanislav Govoruhin (čak i prevedeno i objavljeno na srpskom). Ili nezapamćenu socijalnu diferencijaciju - znate li kakv je, još i danas, položaj na ruskom selu? Ili urušavanje obrazovanja i nauke? Setimo se da je na početku tog "prelaska..." Soroš (ili neko drugi, svejedno, danas ovaj, sutra onaj) dozvolio sebi "milosrđe" da ruskim naučnicima dodeli jednokratnu pomoć od po 50(!) dolara. I da su to oni prihvatili.
Preporuke:
1
0
20 sreda, 24 avgust 2011 13:22
Rajko Bukvić 4
I na kraju (ako je ovo kraj) - ne plašim se što će me autor (i možda još neko) posle ovoga proglasiti za pripadnika retrogradnih snaga, za protivnika tržišta, možda za socijalistu, komunistu, marksistu, itd. da ne nabrajam dalje. Moj kratki odgovor svima takvima je sledeći. Tržište jeste neophodno, ali (nažalost, ili na sreću) u međunarodnim odnosima je izuzetno malo zastupljeno. Između ostalog i zato makroekonomija i mikroekonomija se zasnivaju na značajno drugačijim principima. Dakle, makroekonomiju i mikroekonomiju ne treba "trpati u isti koš". To naravno razumeju neki (makro)ekonomisti, pri čemu nije nužno da pripadaju ni marksističkoj, niti nekoj drugoj ekonomskoj školi. Neki među njima i pored toga pričaju istu priču (onu koju priča i autor ovog teksta). Naravno, ima i onih koji tu priču pričaju iz prostog razloga što ne razumeju stvari. Ko se od naših (makro)ekonomista gde nalazi, druga je tema.
Preporuke:
1
0
21 sreda, 24 avgust 2011 13:23
Rajko Bukvić 3
Zna li autor da se Rusija posle spasonosnog prelaska na "tržišni sistem" održava (ne samo ekonomski) iznad nivoa vode samo zahvaljujući energentima (nafti i gasu), i da je prinuđena da na svašta pristane (pogledajte samo slučaj Libije), samo da se ne bi desilo da padne cena nafte.
Treba li još nešto ovome svemu dodati? Možda, razmere kriminala, o kojima je još praktično na početku čuvenog prelaska na tržišni sistem pisao poznati režiser Stanislav Govoruhin (čak i prevedeno i objavljeno na srpskom). Ili nezapamćenu socijalnu diferencijaciju - znate li kakv je, još i danas, položaj na ruskom selu? Ili urušavanje obrazovanja i nauke? Setimo se da je na početku tog "prelaska..." Soroš (ili neko drugi, svejedno, danas ovaj, sutra onaj) dozvolio sebi "milosrđe" da ruskim naučnicima dodeli jednokratnu pomoć od po 50(!) dolara. I da su to oni prihvatili.
Preporuke:
0
0
22 sreda, 24 avgust 2011 13:23
Rajko Bukvić 2
I pored određenog pomaka nabolje u poslednjim godinama, takva demografska situacija (više umiranja nego rađanja) još uvek traje i u Rusiji, a i u nekim drugim "tranzicionim" zemljama, možda najdrastičnije u Srbiji.
Da li autor čuo (ili pročitao) koliko je kapitala i kojim putevima izneto iz Rusije u godinama kada je "prelazila" na spasonosni tržišni sistem? I koji nikada neće u nju biti vraćen. (Možda eventualno i hoće u vidu čuvenih šema SRP, o njima sam pisao u NSPM, ako ih neki novi Jeljcin ponovo uvede, naravno na sreću i prosperitet ruskog naroda.)
Da li je autor svestan šta znači uvažavanje u međunarodnim odnosima? )Da ne kažem - snaga, ili moć.) Pa ta ista Rusija već godinama ne sme da protestuje kada "velesile" (poput baltičkih sila) obespravljuju etničko rusko stanovništvo u tim zemljama.
Preporuke:
0
0
23 sreda, 24 avgust 2011 13:24
Rajko Bukvić
Za neke ljude je malo reći da su autistični. Oni prosto neće da pogledaju stvarnost. Rusija je, kao što sam više puta pisao, između ostalog i ovde, uostalom kao i većina tzv. bivših socijalističkih zemalja, prilikom prelaska na "tržišnu privredu" deindustrijalizovana i doživela ekonomski pad kojem nije ravan ni pad u SSSR-u tokom Drugog svetskog rata. Još i danas, posle više od dve decenije od tog "spasonosnog" prelaska na "tržišnu privredu", ona nema realne šanse da u izglednoj budućnosti dostigne nivo privredne razvijenosti koji je imala. Naravno, nije u pitanju samo ekonomski pad - demografska slika Rusije je još i danas katastrofalna, iako je od prelaska na "spasonosno" rešenje ("tržišna privreda") prošlo toliko godina. Da li je autor čuo za "Ruski krst", pojam koji je ušao u nauku i označava presecanje krivih rađanja i smrtnosti, što je prvi put zabeleženo na početku pomenutog procesa "prelaska na tržišni sistem".
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner