Početna strana > Rubrike > Dokumenti > Otvoreno pismo Angeli Merkel
Dokumenti

Otvoreno pismo Angeli Merkel

PDF Štampa El. pošta
Miodrag Linta   
subota, 27. avgust 2011.

Otvoreno pismo 104 udruženja Srba izbeglih i prognanih iz Republike Hrvatske

Kancelarki Savezne Republike Nemačke Angeli Merkel

Beograd, 23. avgust 2011. godine

Poštovana gospođo Merkel,

Obraćamo Vas se, u ime više od 500.000 izbjeglih i prognanih Srba iz Republike Hrvatske i građana Srbije koji su oštećeni u svojim imovinskim i drugim pravima u Republici Hrvatskoj. U poglavlju 23 «Pravosuđe i ljudska prava» stoji da će Evropska unija pratiti ispunjavanje obaveza i sprovođenje dogovorenog u područjima koje pokriva to poglavlje: od uspostave nezavisnog i efikasnog pravosuđa, suđenja za ratne zločine, zaštite manjina i ljudskih prava do saradnje sa Haškim tribunalom.

Tražimo Vašu podršku našem prijedlogu da Evropska unija definiše konkretne mjere u slučaju neispunjavanja obaveza od strane Hrvatske tokom perioda monitoringa u naredne dvije godine. Mere bi bile na snazi sve dok se pitanja iz poglavlja 23 «Pravosuđe i ljudska prava» ne rješe na pravičan način. Takođe, tražimo Vašu podršku našem prijedlogu da se otvori suštinski dijalog između Srbije i Hrvatske s ciljem pronalaženja sveobuhvatnog, pravičnog i trajnog rešenja problema izbjeglih i prognanih Srba i drugih oštećenih građana.

Temelj suštinskog dijaloga trebalo bi da budu dva ugovora: Prvi je Bečki sporazum o sukcesiji koji je potpisan 29. juna 2001. godine od strane predstavnika država nastalih na području bivše Jugoslavije. Hrvatski sabor je ratifikovao Bečki sporazum 2004. godine. U Aneksu G Bečkog sporazuma se veoma jasno kaže da će svim građanima biti vraćena njihova prava koja su imali na dan 31. 12. 1990. godine a svi ugovori sklopljeni za vreme rata biće proglašeni ništavnim.

Stručni tim 104 izbjeglička udruženja izradio je Izvještaj o neispunjavanju 12 zahtjeva Srba izbjeglih i prognanih iz Republike Hrvatske pod nazivom «Oduzimanje srpske imovine u Republici Hrvatskoj 1991.-2011. i hrvatsko pravosuđe u funkciji sprečavanja održivog povratka izbjeglih i prognanih Srba». Navedeni zahtjevi su sadržani u Peticiji izbjeglih i prognanih Srba iz Republike Hrvatske koje je svojim potpisom dosad podržalo više od 70.000 oštećenih građana

U navedenom izvještaju, koji je adresiran na relevantne institucije Evropske unije, se navodi niz činjenica koje argumentovano govore da Republika Hrvatska nije ispunila evropske standarde u oblasti pravosuđa i ljudskih prava. Republika Hrvatska velikom broju izbjeglih i prognanih Srba nije vratila oduzetu ili uzurpiranu imovinu i stečena prava. To se odnosi na kuće, stanove, poslovne prostore, privredne objekte, poljoprivredno zemljište, pokretnu imovinu, novčanu štednju u bankama, zaostale a dospjele penzije, kao i neučestvovanje u procesu privatizacije. Veliki broj srušenih ili oštećenih stambenih, privrednih i javnih objekata nije obnovljen. U oblasti suđenja za ratne zločine je osumnjičeno, optuženo i li osuđeno čak 95% Srba koji su prije rata činili 15% stanovništva Republike Hrvatske i svega 5% Hrvata. Prema dosadašnjem iskustvu, u radu hrvatskih pravosudnih organa po pitanju procesuiranja Srba za ratne zločine može se zaključiti da sudski procesi, pored opravdanog razloga da se svi počinioci ratnih zločina izvedu pred lice pravde, imaju i drugi cilj – odvraćanje izbjeglica, prvenstveno Srba, od povratka ili putovanja u zavičaj. Nije završen proces ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka Srba iz preko 600 poznatih grobnih mjesta na području Republike Hrvatske.

Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora iz aprila 2011. godine, pred hrvatskim pravosuđem za ubistvo 677 srpskih civila nakon vojne operacije «Oluja» 1995. godine nije osuđen ni jedan pripadnik hrvatske vojske ili hrvatske policije. Hrvatski helsinški odbor je zaključio da u Republici Hrvatskoj ni danas nema političke volje za procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane hrvatskih oružanih snaga. Ukupno je 1920 Srba ubijeno i nestalo za vrijeme i nakon operacije «Oluja». Isto tako, 15 hrvatskih nevladinih organizacija smatra da Republika Hrvatska nije ispunila evropske standarde u oblasti pravosuđa i ljudskih prava.

Ukoliko se rješavanju ovih problema, od čega zavisi egzistencija mnogih hiljada porodica, ne pristupi brzo, djelotvorno i iskreno, ugled Republike Hrvatske kao demokratske države u demokratskoj Evropi, a posebno njen kredibilitet kao nove članice Evropske unije, bili bi ozbiljno dovedeni u pitanje. Uvjereni smo da Evropska unija ne želi članicu sa takvim teretom.

Cilj naše inicijative o otvaranju suštinskog dijaloga nije uperen protiv evropske perspektive Republike Hrvatske. Mi se zalažemo za pomirenje između srpskog i hrvatskog naroda i uspostavu svestrane, iskrene i kvalitetne saradnje između dvije države uz puno poštovanje ljudskih prava svih građana bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Budite uvjereni da želimo da budemo most saradnje između Republike Srbije i Republike Hrvatske a ne remetilački faktor.

Želimo da Vas, još jednom, zamolimo da podržite naše prijedloge. Bila bi nam čast da nam pošaljete Vaš odgovor na ovo pismo.

S poštovanjem,

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica

Miodrag Linta

Kontakt:

Koalicija udruženja izbjeglica

Kraljice Marije 47

11000 Beograd

Tel: 011 3820 250

063 7686 837

 

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner