Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Budžet za 2012, ili kako pomoći stranim bankama, EU i porodici Anjeli
Ekonomska politika

Budžet za 2012, ili kako pomoći stranim bankama, EU i porodici Anjeli

PDF Štampa El. pošta
Dejan Mirović   
sreda, 28. decembar 2011.

Vlada Republike Srbije usvojila je Zakon o budžetu 15. 12. 2011. godine.[1] Ili, 45 dana nakon roka koji se predviđa u članu 31 Zakona o budžetskom sistemu (koji reguliše takozvani budžetski kalendar). U tom kontekstu, tek 26. decembra Zakon o budžetu za 2012. počela je da razmatra Narodna skupština. Ovakvo grubo kršenje zakonskih rokova Vlada Republike Srbije je (javno) opravdala usaglašavanjem sa Međunarodnim monetarnim fondom i njegovim zahtevima.[2] Tačnije, sa zahtevima delegacije MMF koja je vodila razgovore sa Vladom Republike Srbije u novembru 2011. Ovu delegaciju (koja je u Srbiji provela desetak dana) predvodio je Mark Alen, predstavnik MMF-a za centralnu i istočnu Evropu. Mark Alen je prethodno bio na dužnostima predstavnika MMF-a za Poljsku i Mađarsku.

Kakve su rezultate postigli Poljska i Mađarska pod Alenovim ''savetima'' najbolje pokazuje stanje spoljnog duga tih zemalja. Poljska je nakon odlaska Alena sa funkcije predstavnika MMF-a , zaključno sa 30. junom ove godine, imala spoljni dug od 365 milijardi dolara. Slična situacija (i gora zbog razlike u broju stanovnika) ostala je posle Alena i u susednoj Mađarskoj. Tačnije, Mađarska je zaključno sa 30. junom ove godine imala spoljni dug od 235 milijardi dolara.[3]

Kada se imaju u vidu ovi rezultati Alenove politike, ali i Pismo o namerama koje su 19. 9. 2011. godine uputili premijer Cvetković i guverener Šoškić predsedniku MMF-a Kristin Lagard (u kojem se obavezuju da će na svaka 3–4 meseca podnositi izveštaje o ekonomskoj politici) nije nikakvo iznenađenje što u srpskom budžetu (iz godine u godinu) rastu izdaci za otplatu spoljnog duga. Tačnije, prema tabeli u članu 1 budžeta za 2012. godinu, porasli su izdaci za otplatu stranih kamata za oko 14 milijardi dinara (140 miliona evra) u odnosu na 2011. godinu.

Takođe, shodno zahtevima MMF (koji je, inače, javno formulisao predstavnik MMF-a u Srbiji Bogdan Lisovolik), u vezi sa otpuštanjem ljudi u zdravstvu, smanjivanjem socijalnih izdataka i opravdavanjem visokih kamata koje daju strane banke u Srbiji[4], u budžetu za 2012. godinu su smanjeni izdaci za socijalnu zaštitu (dečja zaštita, invalidnine, fond za mlade talente, izbegla i raseljena lica, učenički standard) za oko dve milijarde dinara (20 miliona evra) u odnosu na 2011 godinu.

''Zamrznuta'' su i davanja za Republički fond za zdravstvenu zaštitu, što pri inflaciji od oko 8% znači osetno smanjivanje izdataka za zdravstvo. (Takođe, Lisovolik je izjavio da su penzije u Srbiji visoke u odnosu na rast BDP-a).[5]

Istovremeno, u članu 7 budžeta za 2012. godinu se predviđa da će Srbija izdvojiti oko 211 miliona dinara za članstvo u Svetskoj banci iako je ta institucija priznala takozvano Kosovo. Takođe, u članu 3 budžeta za 2012. godinu se navodi da će Republika Srbija otplaćivati kredite uzete od Rajfajzen banke u vrednosti od 40 miliona evra, pri kamati od 6,7%,od Unikredit banke od 40 miliona evra, pri kamati od 6,7%, Hipo-alpe adrije od 20 miliona evra, pri kamati od 6,7 %, od Evropske investicione banke od 233 milona evra (iako se ne zna da li je kamata fiksna ili varijabilna i koliko uopšte iznosi), Londonskog kluba koji okuplja zapadne banke, uz kamatu od 6,75%, Nemačke razvojne banke KFW, uz kamatu od 6,17%, kao i od Evropske investicione banke za konsolidaciju starih zajmova (za puteve i zajmova za železnicu), pri zelenaškoj kamati od 8,15% (u budžetu se inače navodi da ruski i kineski krediti koje je Srbija uzela imaju mnogo manju kamatnu stopu od zapadnih, od 3%).

Takođe, u članu 7 budžeta za 2012. godinu se navodi da će Republika Srbija isplatiti 1,5 milijardi dinara (oko 150 miliona evra) bankama koje posluju u Srbiji (uglavnom bankama iz EU koje drže oko 70% tržišta) za takozvane subvecionisane kredite. Dakle, u trenutku velike ekonomske krize Republika Srbija iz budžeta subvencioniše banke iz EU.

Što se tiče odnosa sa EU, u obrazloženju budžeta za 2012. godinu se priznaje da Srbija i nakon tri godine od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ima velike gubitke zbog primene Prelaznog trgovinskog sporazuma. Tačnije, u obrazloženju budžeta se navodi: ''S obzirom na to da se nastavlja primena Prelaznog trgovinskog sporazuma, ukupni prihodi od carina planirani su u iznosu od 34 milijarde dinara, što predstavlja pad od 14,5% u odnosu na procenjene prihode u 2011. godini''. Dakle, Srbija iako u nezavidnoj ekonomskoj situaciji, faktički pomaže sa 60 miliona evra firme iz EU koje izvoze proizvode na srpsko tržište.

Da bi se nadoknadili ovako veliki gubici u budžetu zbog primene SSP-a (Prelaznog trgovinskog sporazuma), podignute su akcize, jer kako se navodi u obrazloženju budžeta, očekuje se rast prihoda od ovog poreza. Ili, od poreza koji po ekonomskoj teoriji pogađa najsiromašnije slojeve društva (povećanje prihoda od akciza je planirano za 18,2% u odnosu na 2011. godinu).

Takođe, (potpuno neprimereno) u članu 4 budžeta prikazuje se takozvana razvojna pomoć EU. Ili, IPA fondovi koji su (u suštini) usmereni ka firmama iz EU koje posluju u Srbiji (ali i strukturama povezanim sa EU). Tačnije, navodi se u budžetu, sredstva iz IPA biće usmerena ka projektima u vezi sa kontrolisanjem EU fondova, usklađivanjem rada srpske carine sa EU, evropskim programom podrške, podrškom civilnom društvu, Sporazumom o zajedničkom evropskom vazdušnom prostoru, stipendijama u oblasti evropskih integracija, podrške medijima u obalsti evropskih integracija, izgradnji Žeželjevog mosta (koji rade firme iz Španije i Italije dok srpska građevinska industrija propada).

Takođe, uprkos ekonomskoj krizi i negativnoj odluci Evropskog saveta u vezi sa kandidaturom Srbije za članstvo u EU od 9. decembra, u budžetu za 2012. izdvajaju se velika sredstva za takozvane evropske integracije. Na primer, za Kancelariju za evropske integracije preko 199 milijardi dinara, za kabinet potpredsednika Vlade za evropske integracije (iako je potpredsednik Vlade dao ostavku nakon odluke Evropskog saveta od 9. decembra) 43 miliona dinara, Kancelariju za reviziju sistema upravljanja sredstvima Evropske unije skoro 42 milona dinara. Takođe, iz budžeta proizilazi da su predviđena i sredstva za propagiranje EU integracija u dijaspori (u okviru Ministarstva za dijasporu). Predviđena su i sredstva iz budžeta Srbije za finansiranje škole RESPA za obuku činovnika za evropske integracije u Danilovgradu u Crnoj Gori (?!), u iznosu od oko 16 miliona dinara.

Konačno, ogroman deo ukupnih troškova predviđenih u budžetu za putovanja od oko 10 milijardi dinara (100 miliona evra) jeste previđen za putovanja u Brisel. I posete institucijama i zemljama EU od strane srpskih činovnika, ministara i predsednika Republike.

Takođe, dok je vojska u sve gorem stanju, posebno vojni penzioneri i podstanari, za misije u inostranstvu, koje između ostalog predvodi i EU, izdvaja se, samo za troškove putovanja, 82 miliona dinara.

Konačno, umesto da Republika Srbija usmeri sredstva iz budžeta ka subvencionisanju preduzeća sa dominatnim srpskim kapitalom, ona se usmeravaju ka kompaniji Fijat. Ili, ka kompaniji koja je u vlasništvu jedne od najbogatijih evropskih porodica svih vremena. Tačnije, porodica Anjeli i njeni rođaci poseduju oko 99% kompanije Fijat, kao i 67% kompanije Fijat automobili Srbija. Ili, sredstva iz srpskog budžeta za 2012. usmeravaju se ka Fijat automobili Srbija iako od potpisivanja ugovora sa Vladom 2008. godine još uvek nije pokrenuta proizvodnja. Tačnije, u članu 7 budžeta za 2012. godinu je predviđeno da Ministarstvo ekonomije izdvoji oko 10 milijardi dinara (oko 100 miliona evra) za kompaniju Fijat automobili Srbija. Takođe, u članu 7 budžeta je predviđeno da Ministarstvo finasija izdvoji oko milijardu dinara (10 miliona evra) za kompaniju Fijat automobili Srbija.

Kada se sve prethodno ima u vidu, jasno je da se radi o budžetu koji je napravljen ne prema srpskim zakonima i ekonomskim prilikama, već prema uputstvima MMF-a i potrebama banaka i kompanija iz EU. Ili, radi se o budžetu koji ne pomaže srpske učenike, studente, mlade talente , socijalno i zdrastveno ugrožene, već banke monopoliste iz EU koje rade na srpskom tržištu i porodicu Anjeli.


[1] Rasprava u Narodnoj skupštini je počela 26.12. 2011. godine, a usvajanje je predviđeno za 29. 12. 2011.

[2] RTS 5. 12. 2011.

[3] www.world factbook

[4] ''Politika'', 20. 11. 2011, i ''Blic/Novac'', 3. 12. 2011.

[5] ''Privredni pregled'', 22. 9. 2011.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner