Početna strana > Hronika > Advokatska kancelarija Radić: Staviti van snage Zakon o rodnoj ravnopravnosti kao neprimenljiv i nepotreban propis. Zakon i praksa nisu obznanili o kojim rodnim identitetima se radi, koliko ih ima i kako se dokazuju
Hronika

Advokatska kancelarija Radić: Staviti van snage Zakon o rodnoj ravnopravnosti kao neprimenljiv i nepotreban propis. Zakon i praksa nisu obznanili o kojim rodnim identitetima se radi, koliko ih ima i kako se dokazuju

PDF Štampa El. pošta
sreda, 07. jun 2023.

Predsednicima Republike i Vlade

U cilju ostvarivanja pravne sigurnosti i sprečavanja pravnog haosa neophodno je staviti van snage neprimenljiv i nepotreban propis o ravnopravnosti džendera, odnosno „Zakon o rodnoj ravnopravnosti“.

Razlozi:

- U trenutku usvajanja Zakona (20.05.2021.) prava žena, dece, porodica i njihova zaštita od nasilja bili su zaštićeni sa preko 30 međunarodnih propisa: Povelje UN, Rezolucije, Konvencije, Direktive, Preporuke Komiteta ministara EU itd.

- Saglasno međunarodnim propisima i Srbija je svojim propisima pružala istu zaštitu: Ustav, Zakon o ravnopravnosti polova, Zakon o zabrani od diskriminacije, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Krivični zakonik itd.

- Spornim Zakonom o rodnoj ravnopravnosti - dotadašnji položaj i „vidljivost“ žena su drastično smanjeni. Žena je u potpunosti izjednačena sa svim ostalim dženderima ili rodnim identitetima (muškarcima koji se izjašnjavaju kao žene, ženama koje se izjašnjavaju kao muškarci jer se tako osećaju, muškarcima koji se izjašnjavaju kao žene u cilju učestvovanja u ženskim klubovima, na takmičenjima itd.). Zakon a ni praksa do danas nisu obznanili o kojim rodnim identitetima se radi, koliko ih ima, da li se dokazuju lekarskim nalazima, odlukama upravnih organa ili je dovoljna obična izjava bez obaveze dokazivanja itd.

- Ostvarivanje ravnopravnosti džendera, kako je predviđeno, ostvariće se upotrebom „rodno osetljivog jezika“, za koji inače ne postoje: rečnik, gramatika, pravopis, šifarnik delatnosti, šifarnik profesija, nastavni kadar itd. Međutim, to nije bila smetnja da se za neprimenjivanje nepostojećeg rodno osetljivog jezika utvrde novčane kazne do 2.000.000,00 dinara i zatvorska kazna do 5 godina.

- Upotrebu srpskog jezika i ćirilice i stečenih prava garantuju Ustav i oko 30 zakona. Pored tih obavezujućih propisa, Krivični zakonik predviđa novčanu kaznu i kaznu zatvora do jedne godine svakome, ko građaninu uskrati ili ograniči upotrebu jezika ili pisma kojim se služi.

- Prema stavu Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Ministarstvo nije nadležno za organizaciju pisanja i izrade: rečnika, gramatike, pravopisa, šifarnika delatnosti, šifarnika profesija, utvrđivanja dženderskih identiteta itd. Za to su, kako kaže Ministarstvo, nadležne druge institucije: SANU, Institut za srpski jezik SANU, Matica srpska i Odbor za standardizaciju srpskog jezika - kojima se u tom cilju do danas niko nije obratio.

- Na pitanje nadležnim institucijama - da li primenjuju rodno osetljiv jezik, većina ministarstava, SANU, Institut za srpski jezik SANU, Matica srpska, Odbor za standardizaciju srpskog jezika ... odgovorili su da u svome radu koristite isključivo Ustav, zakone i standarde koji regulišu upotrebu srpskog jezika i ćirilice.

- Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji ženama i muškarcima daje daleko manje prava nego što je to bilo predviđeno prethodnim Zakonom o ravnopravnosti polova, pripremljen je u vreme pandemije i usvojen je u Skupštini bez opozicije i bez prethodne javne rasprave. Na dan usvajanja Zakona, Ministarstvu za ljudska prava i Skupštini stigli su predlozi Visokog saveta sudstva da se predlog Zakona povuče iz procedure jer je suprotan Ustavu, uz napomenu da će njegova primena stvoriti sudovima i sudijama nepremostive probleme i teškoće.

Stavljanjem van snage Zakona o rodnoj ravnopravnosti, u pravni promet bi se vratio Zakon o ravnopravnosti polova i nikakve štetne posledice ne bi nastupile jer nije moguće, čak i pod kaznama, primeniti nepostojeći „rodno osetljiv jezik“ i to prema neutvrđenim dženderima ili rodnim identitetima. Gestom stavljanja van snage Zakona o rodnoj ravnopravnosti, iz navedenih i drugih nenavedenih razloga, Predsednik bi potvrdio da stoji iza višednevnih poziva građanima da se uključe u rešavanje opštih problema.

(Advokatska kancelarija Radić)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner