Početna strana > Hronika > Božidar Đelić: Zapad nije dao očekivanu podršku Srbiji posle 5. oktobra
Hronika

Božidar Đelić: Zapad nije dao očekivanu podršku Srbiji posle 5. oktobra

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 01. novembar 2010.
Beograd -- SAD i ostale zemlje Zapada nisu dale očekivanu podršku Srbiji posle promena 5. oktobra 2000, kaže Božidar Đelić.Potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije Božidar Đelić rekao je, gostujući u “Utisku nedelje”, da je posle 5. oktobra očekivao jasnu podršku Vašingtona.

“Ja sam očekivao veoma jaku podršku Amerike nalik onoj koju su najavljivali kroz onu retoriku koju su imali pre demokratskih promena. I naravno da sam bio na momente ne samo iznerviran, nego i razočaran i besan”, priseća se on.

Đelić se, kako kaže, posle demokratskih promena 2000. godine, posle 25 godina vratio u Srbiju upravo iz Sjedinjenih Država, gde je u Silikonskoj dolini radio kao saradnik određenih tehnoloških firmi.

“Oktobar se desio, u novembru mesecu Kongres izglašava zakon kojim već uslovljava Srbiju, tj. u to vreme Saveznu Republiku Jugoslaviju, kroz određene uslove da bi mogli da dobijemo bilo kakvu formu pomoći, podršku Amerike”, podseća on.

Đelić, koji je bio ministar finansija u Vladi Zorana Đinđića, bio je, kako kaže, saputnik tadašnjeg premijera tokom svih njegovih poseta Sjedinjenim Državama. Rezultati poseta Vašingtonu, međutim, nisu davali očekivane rezultate.

“Ja sam konstatovao da smo dolazili retko do senatora, imali smo njihove stafere (članove osoblja), da su nam govorili da oni uopšte nisu ubeđeni da smo mi demokratska zemlja, stavili su nam pod nos neke papire za koje smo po prvi put mi uopšte saznavali da postoje, neki zatvorenici u nekom niškom zatvoru, kao da smo mi odgovorni za njih već 10 godina i da se već dugo opiremo njihovom suđenju”, priseća se on.

Na mlak prijem nisu nailazili samo kod senatora, već i kod visokih zvaničnika Stejt departmenta.

“Prva stvar koju sam čuo od Kolina Pauela, za kojeg sam očekivao da će da čestita Zoranu Đinđiću, je: ‘Mi smo umorni od vas’, a Zoran kakav je bio rekao je: ‘Dobra vest je da mi nismo umorni od vas i radićemo dalje zajedno’”, navodi Đelić.

Đelić kaže i da je Đinđić u to vreme imao određene razumne sugestije poput one da haški optuženici prvo odgovaraju za eventualne zločine u Srbiji, kao i druge stvari koje bi pripremile javno mnjenje u Srbiji i dale vremena celom društvu da apsorbuje, kako kaže, velike istorijske promene.

“To je vreme koje Amerika i ostatak Zapada nije dao Srbiji, nije dao Zoranu Đinđiću. Ja danas ne mogu da budem besan i iznerviran zbog toga, ali sigurno mislim da je to bila greška”, ocenjuje on.

Sa današnje pozicije potpredsednika Vlade Srbije, Đelić smatra da odnosi Beograda i Vašingtona idu uzlaznom putanjom.

“Manje emocija, ali su konkretno bolji. Mogu reći da nedavna poseta gospođe Klinton i pre nje, naravno, poseta potpredsednika Bajdena su kvalitet više”, ocenjuje on.

(B92)

 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner