Dilojt i Tuš: Znatna korist za Srbiju od realizacije "Južnog toka"

Ekspert za energetiku kompanije "Dilojt i Tuš" Branko Terzić, izjavio je, komentarišući situaciju nastalu nakon potpisivanja rusko-turskog gasnog aranžmana, ranije ove sedmice u Ankari, da bi Srbija mogla da ima značajnu korist od realizacije gasovodnog projekta "Južni tok".

Kako je rekao za "Glas Amerike", "Južni tok", kojim bi trebalo da se godišnje doprema oko 63 milijarde kubika gasa u Evropu, prolaziće kroz Bugarsku i Srbiju prema zapadnom delu kontinenta, a korist od toga za našu zemlju "biće znatna", jer će moći da naplaćuje tranzitnu taksu, zatim taksu za skladištenje gasa, a imaće i direktan pristup gasu.

Srbija sada nema direktan pristup gasu iz uvoza, jer ga dobija iz Mađarske, pa je stoga "Južni tok" važna energetska i ekonomska komponenta za Srbiju, objasnio je Terzić.

Energetski stručnjak "Dilojt i Tuša" ipak upozorava da su gasovodi "Južni tok" i "Nabuko" još uvek "kontroverzni" projekti i da se "još ne zna da li će na kraju biti izgrađena oba, jedan, ili čak nijedan".

Terzić je ocenio da za realizaciju ruskog projekta "Južni tok", kao i konkurentskog gasovoda "Nabuko", Turska ima ključnu ulogu, jer će oba cevovoda za transport gasa prolaziti kroz teritoriju te zemlje.

"Turska će biti glavna zemlje za transport gasa u Evropu", rekao je Terzić, naglašavajući da se sada vodi politička bitka za davanje što većeg značaja konkurentskim gasovodima - "Južnom toku" i "Nabuku".

Ekspert je ukazao na spremnost ruskog gasnog giganta "Gasporoma" da finansira gradnju "Južnog toka" sa 50 odsto i osigura urednu isporuku osnovne sirovine - gasa.

Alternativni gasovod "Nabuko" za sada, prema rečima Terzića, nema značajnije finansijere, niti preliminarne ugovore o isporuci kakve je već napravio "Gasprom".

Velika italijanska energetska kompanija ENI spremna je da finansira izgradnju drugog dela "Južnog toka" i pomogne svojom stručnim procenama u realizaciji tog energetskog projekta, naglasio je Terzić.

Gradnja gasovoda "Južni tok", čiji jedan deo treba da prođe i kroz teritoriju Srbije, može početi u novembru iduće godine, izjavio je u Ankari ruski vicepremijer Igor Sečin.

Gasovod "Južni tok" treba da se postavi od ruskog do bugarskog, ili rumunskog dela crnomorske obale, a zatim produži na severu ka Srbiji i dalje prema Mađarskoj i Austriji, a na jugu prema Grčkoj i jugu Italije.

Kapacitet gasovoda "Južni tok" planiran je na 63 milijarde kubnih metara godišnje, izveštava ruska agencija "Finmarket" i podseća da se troškovi gradnje samo morskog dela tog međunarodnog energetskog objekta procenjuju na 8,6 milijardi evra.

Ukupni troškovi gradnje "Južnog toka" mogli bi, prema različitim računicama energetskih eksperata, da budu dva do tri puta veći, navode ruska glasila.

(RTS)