Đorđe Vukadinović: Jakov Milatović je veliki favorit u drugom krugu predsedničkih izbora. Njegov uspeh je posledica razočaranja građana u godinama zacementiranu političku geografiju u Crnoj Gori

 Ako se narednih dana ne desi neki dramatični skandal, jedan od lidera Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović, koji je iskoristio nezadovoljstvo građana trenutnom političkom scenom, poraziće u drugom krugu predsjedničkih izbora aktuelnog šefa države i Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

To su, između ostalog, ocijenili sagovornici “Vijesti”, analizirajući ishod prekjuče održanog prvog kruga izbora, nakon koga će se za predsjedničku funkciju 2. aprila boriti čelnici DPS-a i PES-a.

Politički analitičar iz Beograda i glavni urednik “Nove srpske političke misli” Đorđe Vukadinović, tvrdi da je drugi krug gotovo riješen, i da je samo pitanje s kojom razlikom će trijumfovati Milatović.

Ne bude li nekog dramatičnog skandala, mislim da je drugi krug praktično odlučen. Koliko je Đukanović bio favorit u prvom krugu, još je više Milatović u drugom. Protivkandidati DPS-a išli su u tri ozbiljne kolone, i nezamislivo je da u drugom krugu ishod može biti drugačiji osim prilično ubjedljive pobjede Milatovića. To ne znači da se neće igrati do samog kraja, i da Đukanović neće učiniti sve što može da ugrozi ovu procjenu

”Ne bude li nekog dramatičnog skandala, mislim da je drugi krug praktično odlučen. Koliko je Đukanović bio favorit u prvom krugu, još je više Milatović u drugom. Protivkandidati DPS-a išli su u tri ozbiljne kolone, i nezamislivo je da u drugom krugu ishod može biti drugačiji osim prilično ubjedljive pobjede Milatovića. To ne znači da se neće igrati do samog kraja, i da Đukanović neće učiniti sve što može da ugrozi ovu procjenu”, ističe Vukadinović.

On je, dan uoči izbora, pozivajući se se na istraživanja NSPM-a tačno prognozirao kakav će biti odnos snaga poslije prvog kruga.

Prema privremenim rezultatima koje je Državna izborna komisija (DIK) sinoć utvrdila, Đukanović je osvojio je 35,37 odsto glasova (ili 119.673 glasa), Milatović 28,92 odsto (97.858 glasova), a jedan od prvaka Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić 19,32 odsto (65.386).

Lider Demokrata Aleksa Bečić dobio je 11,10 odsto (37.562), poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković 3,15 (10.669), predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović 1,38 (4.652), dok je nezavisni kandidat Jovan Radulović Jodžir osvojio 0,76 odsto (2.574).

Za trijumf dovoljna Mandićeva i Bečićeva podrška

Vukadinović navodi da Đukanović može u drugom krugu da računa na glasove Draginje Vuksanović Stanković - mada je, kaže, gro njih već uzeo u prvom - i na, kako dodaje, popravljanje rezultata u nacionalno mješovitim sredinama. Međutim, naglašava da ne misli da tu postoji dovoljna rezerva glasova da bi šef DPS-a mogao da očekuje “nešto mnogo više”.

S druge strane, sagovornik smatra da će Milatoviću za pobjedu biti dovoljna podrška koju su mu najavili Mandić i Bečić, pa čak, kaže, i ako ih njihovi birači ne poslušaju u potpunosti.

Mislim da postoji jedan procenat birača, ne znam koliki, koji je, nezadovoljan odnosima u većini od 30. avgusta 2020. godine, preskočio prvi krug, ali koji će u drugom izaći da glasa Milatovića, odnosno protiv Đukanovića. To znači da nije tačno da Milatović nema određenu rezervu mimo stranaka koje su ga podržale

”Mislim da postoji jedan procenat birača, ne znam koliki, koji je, nezadovoljan odnosima u većini od 30. avgusta 2020. godine, preskočio prvi krug, ali koji će u drugom izaći da glasa Milatovića, odnosno protiv Đukanovića. To znači da nije tačno da Milatović nema određenu rezervu mimo stranaka koje su ga podržale”, objašnjava Vukadinović, dodajući da očekuje da uoči drugog kruga bude “ozbiljnih napada” na Milatovića, i da će mu “pregledati i srpska i crnogorska krvna zrnca”.

Đukanović, koji se bori za novi predsjednički mandat, osvojio je, prema privremenim rezultatima, preko 60 hiljada glasova manje nego 2018, kad je trijumfovao u prvom krugu. Najviše glasova u Baru, Ulcinju, Mojkovcu, Tivtu... otišlo je Đukanoviću.

On je preksinoć saopštio da su ostvarili zacrtani rezulat - “osvojili iznad 120.000 glasova”, najavljujući trijumf 2. aprila.

”To smatram vrijednim rezultatom koji me ispunjava zadovoljstvom... Tu je ozbiljna prednost u odnosu na drugog kandidata, s kojim ću se takmičiti”, rekao je.

Navikavanje da DPS više ne vlada

Govoreći o Đukanovićevom rezultatu, Vukadinović kaže da je predsjednik DPS-a osvojio nekoliko procenata više nego što su mu davale predizborne ankete, i da su to glasovi koji “nedostaju Vuksanović Stanković”.

Navodi da se od prethodnih predsjedničkih izbora sve u Crnoj Gori promijenilo. Podsjeća da su se, prije svega, dogodile litije protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje su, dodaje, trajno promijenile političku arhitekturu Crne Gore, te da se dogodio 30. avgust.

Kad je institucionalna vlast DPS-a i Đukanovića slomljena. Možda još ne u glavama svih, ali ljudi u Crnoj Gori se navikavaju da DPS nije na vlasti. Bez obzira što mnogi nisu fascinirani učincima tridesetoavgustovske većine, gotovo niko od njih ne pomišlja da se treba vratiti unazad i glasati Đukanovića

”Kad je institucionalna vlast DPS-a i Đukanovića slomljena. Možda još ne u glavama svih, ali ljudi u Crnoj Gori se navikavaju da DPS nije na vlasti. Bez obzira što mnogi nisu fascinirani učincima tridesetoavgustovske većine, gotovo niko od njih ne pomišlja da se treba vratiti unazad i glasati Đukanovića”, napominje Vukadinović.

Politički teoretičar Feđa Pavlović, ocjenjuje da je Đukanović prošlonedjeljnom odlukom da raspusti Skupštinu i raspiše prijevremene parlamentarne izbore za jun, svoju sudbinu u drugom krugu direktno vezao za rezultat DPS-a na državnim izborima.

Time je, kaže, drugi krug pretvoren u “svojevrsni referendum o 30. avgustu”.

”Đukanovićeva pobjeda dala bi vjetar u leđa DPS-u na izborima 11. juna. To bi, u najboljem slučaju, značilo još pet godina haotične i disfunkcionalne kohabitacije, a u najgorem povratak na vlast nereformisanog DPS-a i definitivni poraz 30. avgusta”, tvrdi Pavlović.

Antiestablišment kandidat

Kad je riječ o Milatoviću, funkcioneru partije osnovane u junu prošle godine, on je na izborima osvojio gotovo 98 hiljada glasova. Njegov rezultat za procenat i po je manji nego Mandićev i Bečićev zbirno.

Uz njihovu, ali i podršku koju su mu najavili Građanski pokret (GP) URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena i Prava Crna Gora, ima dobre izglede da, nakon uvođenja višestranačja prije više od 30 godina, postane prvi šef države koji nije iz DPS-a.

Milatović je u predsjedničku trku ušao pošto je DIK iz nje, zbog afere s dvojnim državljanstvom, diskvalifikovao predsjednika PES-a Milojka Spajića, iako je formalno-pravno ispunjavao uslove za kandidaturu.

Doživljaj velikog dijela građana Crne Gore je da ne samo DPS i DF, nego i većina političke scene, igraju protiv Milatovića i Spajića. To je njemu pribavilo jednu apriornu simpatiju. Način kako je Spajić izbačen iz igre, ali i incidenti na Cetinju, takođe su sigurno dodatno doprinijeli utisku da svi malo igraju protiv njih

Vukadinović kaže da je Milatović “jako dobar kandidat”, da ima “nesumnjive lične kvalitete”, te da je njegovom rezultatu doprinijelo nekoliko stvari.

”Doživljaj velikog dijela građana Crne Gore je da ne samo DPS i DF, nego i većina političke scene, igraju protiv Milatovića i Spajića. To je njemu pribavilo jednu apriornu simpatiju. Način kako je Spajić izbačen iz igre, ali i incidenti na Cetinju (gdje je Milatović napadnut uoči predizborne konvencije), takođe su sigurno dodatno doprinijeli utisku da svi malo igraju protiv njih”, objašnjava on.

Pavlović kaže da je Milatović nastupio kao “antiestablišment kandidat”, i da mu je pošlo za rukom da kapitalizuje široko rasprostranjeno nezadovoljstvo tridesetoavgustovskom političkom elitom, koje je, podvlači, naročito izraženo među nekadašnjim glasačima koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG).

”Uzevši u obzir njegov lični imidž, ali i činjenicu da je za mandata ‘ekspertske’ vlade i bio dio nove vladajuće strukture, ne može se reći da je Milatoviću uloga katalizatora narodnog bijesa potpuno prirodno legla. Njega je u antiestablišment kandidata, više nego išta drugo, pretvorilo odbijanje DIK-a da utvrdi Spajićevu kandidaturu, što je veliki broj birača doživio kao potvrdu cinizma vladajućih stranaka i njihove spremnosti da ne biraju sredstva u obračunu s konkurencijom”, poručuje on.

Mandića koštao "dupli pas" sa Đukanovićem

Iako je uoči izbora važio za najozbiljnijeg takmaca Milatoviću u borbi za drugi krug, Mandić je osvojio gotovo deset odsto glasova manje od njega. To znači da lideru DF-a ublažavanje retorike, kojem je pribjegao u ovoj kampanji, nije pomoglo.

On je preksinoć pozvao pristalice da podrže Milatovića, navodeći da pobjede kandidata PES-a nema bez podrške DF-a.

Duel je bio neka vrsta mača s dvije oštrice za Mandića. Pretpostavljam da su i oni toga bili svjesni, ali to je bio pokušaj da se u završnici, loptom s pola terena, pogodi koš, i uskoči u drugi krug. Na kraju, ne da se to nije dogodilo, nego je Mandića koštalo nekoliko procenata podrške, jer su birači, ili bar taj osjetljivi dio antidepeesovskog biračkog tijela, prepoznali tu neku vrstu barem ‘duplog pasa’, ako ne i dila između Mandića i Đukanovića

Mandiću je ovo bilo drugo učešće na predsjedničkim izborima, nakon što je 2008, s 19,5 odsto podrške (64.473 glasa), završio na drugom mjestu, iza Filipa Vujanovića (DPS).

Vukadinović smatra da Mandića nisu koštale pomirljive poruke, i da zbog njih nije izgubio podršku svog jezgra, ali ni dobio nove birače. Ako ga je nešto koštalo, to je, kaže, TV duel sa Đukanovićem, odnosno “sumnja da igra dupli pas” s liderom DPS-a.

Duel dvojice snimljen je na “neutralnoj teritoriji”, u jednom podgoričkom hotelu, a emitovan na dvijema televizijama čije su uređivačke politike bliske stavovima DPS-a, odnosno DF-a.

”Duel je bio neka vrsta mača s dvije oštrice za Mandića. Pretpostavljam da su i oni toga bili svjesni, ali to je bio pokušaj da se u završnici, loptom s pola terena, pogodi koš, i uskoči u drugi krug. Na kraju, ne da se to nije dogodilo, nego je Mandića koštalo nekoliko procenata podrške, jer su birači, ili bar taj osjetljivi dio antidepeesovskog biračkog tijela, prepoznali tu neku vrstu barem ‘duplog pasa’, ako ne i dila između Mandića i Đukanovića”, ocjenjuje Vukadinović.

Bečić se pripremao za državne izbore

Kad je riječ o Bečiću, on je u izbornoj noći saopštio da njegov rezultat pokazuje da Demokrate imaju čvrsto biračko tijelo. Poručio je da za njih nema prečeg cilja nego da potvrde “da je Đukanović pao”.

Vukadinović navodi da je Bečić ostvario rezultat iznad očekivanja, koji je, prema njegovim riječima, trenutni maksimum.

”Imao je vrlo dobru kampanju, ali mislim da je ušao u nju nevoljno, bez obzira na neke čudne i vrlo optimistične brojke koje su se posljednjih dana širile po društvenim mrežama i medijima, da je drugi krug maltene tu. Mislim da je dvocifren rezultat njegov maksimum u ovom trenutku, i da je on ovdje više branio svoj budući rezultat i političku čast na parlamentarnim izborima, nego što je stvarno vjerovao da može da dođe do drugog kruga”, objašnjava on.

Veliki pad u odnosu na prethodne predsjedničke izbore, osim Đukanovića, doživjela je i Draginja Vuksanović Stanković, koja je izgubila oko 16.700 glasova. Ona je zbog toga najavila povlačenje iz politike, poručujući da će ubuduće djelovati s mjesta profesorice Pravnog fakulteta.

Vuksanović Stanković pala i zbog snimka

Vukadinović tvrdi da su dva razloga kraha Vuksanović Stanković. Jedan je, kako je rekao, posljedica skandala, odnosno audio-snimka koji je plasiran na društvenim mrežama uoči izbora, a u kom ona kritikuje partijske kolege Ranka Krivokapića i Nikolu Đuraškovića. Drugi razlog je, kaže, “ciljano i taktičko glasanje” dijela njenih potencijalnih birača, koji su se, navodi, u zadnji čas okrenuli Đukanoviću.

”Jer je sad tim suverenističkim glasačima bilo važno da njihov glas ne bude bačen. Nije Vuksanović Stanković mogla ponoviti rezultat sa prošlih predsjedničkih izbora, ali je sigurno mogla računati na solidan rezultat. Zašto ga nije zabilježila, to je posljedica snimka za koji ne znam iz kojih izvora je pušten - njenih stranačkih ili depeesovskih”, podvlači on.

Govoreći o Goranu Daniloviću, sagovornik kaže da je on imao potencijal za bolji rezultat, ali da su u posljednjih nekoliko nedjelja njegovi potencijalni glasači otišli “ka jačim i izglednijim kandidatima unutar antidepeesovske grupacije”. To je potvrdio i Danilović, saopštivši nakon izbora da je siguran da je dio njegovih glasova otišao Milatoviću “da bi se osigurao prolazak u drugi krug”.

Jodžir nije Beli

Komentarišući rezultat influnsera Jovana Radulovića, koji je u nedjelju bio posljednjeplasirani, Vukadinović ocjenjuje da je ta kandidatura od početka bila “nesrećna i loša”.

”Međutim, ako je on ili neko drugi računao da će imati efekat kao Beli Preletačević u Srbiji (na izborima 2017. završio kao treći) - onda se prevario, jer od toga nije bilo ništa”, zaključuje sagovornik.

Glasačko pravo u prvom krugu imala su 542.154 birača, a važeći je, prema privremenim rezultatima DIK-a, bio 338.381 glasački listić. To znači da je izlaznost iznosila 62,4 odsto.

Vukadinović: Manjine vide da Đukanović nije što je bio

Upitan kako tumači izlaznost na izborima, koja je manja nego na posljednjim parlamentarnim (tada je bila preko 76 odsto), Vukadinović kaže da je to neka vrsta pokazatelja “zamora materijala”, tj. određenog nezadovoljstva svim onim što se dešavalo nakon promjene vlasti 30. avgusta.

Prvo, nisu imali svog kandidata. Drugo, i oni osjećaju da Đukanović nije ono što je bio. Treće, ne može više da prolazi ta priča o ugroženosti ako Đukanović ne pobijedi. To je ono zbog čega je Đukanović priželjkivao Mandića u drugom krugu, jer bi možda na taj način pokušao da napravi mobilizaciju starog tipa na retorici protiv DF-a. To teško i sad uspijeva, čak i s ovakvim Mandićem, a još teže će uspjeti protiv Milatovića

”Nezadovoljstva pobjednicima od 30. avgusta, ali i cijelom političkom scenom. Međutim, to nije, po mom razumijevanju, nezadovoljstvo koje će izazvati kontralavinu, koju bi Đukanović mogao uzjahati, već samo izvjesno osipanje”, smatra on.

Najveća izlaznost bila je, prema podacima DIK-a iz izborne noći, u Šavniku (81,88 odsto), Nikšiću (81,86 odsto), u Zeti, Mojkovcu, Pljevljima, Plužinama, Podgorici... Najmanja u Gusinju (30,12 odsto), Petnjici (37,71 odsto), Ulcinju (36,48 odsto)... U Tuzima je procenat izlaznosti bio 49,94.

Na pitanje kako objašnjava manju izlaznost u sredinama u kojima žive manjinski narodi, Vukadinović odgovara:

”Prvo, nisu imali svog kandidata. Drugo, i oni osjećaju da Đukanović nije ono što je bio. Treće, ne može više da prolazi ta priča o ugroženosti ako Đukanović ne pobijedi. To je ono zbog čega je Đukanović priželjkivao Mandića u drugom krugu, jer bi možda na taj način pokušao da napravi mobilizaciju starog tipa na retorici protiv DF-a. To teško i sad uspijeva, čak i s ovakvim Mandićem, a još teže će uspjeti protiv Milatovića”, kaže on, dodajući da će u drugom krugu izlaznost vjerovatno biti nešto veća, ali da ne očekuje “lavinu glasova”.

Čak i da je bude, teško bi, kaže on, mogla da spase Đukanovića.

Pavlović: Birači se oslobađaju straha

Pavlović kaže da "DPS-ova izborna mašina" nije uspjela da spriječi gubitak 20.000 glasova u odnosu na parlamentarne izbore 2020.

”Čini se da izborne utakmice više nisu ograničene na sukob etabliranih partijskih korporacija, kao i da se birači postepeno oslobađaju straha od mistifikovanih partijskih mašinerija. Rekao bih da je u pitanju nastavak trenda vidljivog na prethodnim lokalnim izborima, kad je zakazao sistem takozvanog sigurnog glasa, jer je dobar dio birača shvatio da partije na vlasti više nisu u stanju da precizno identifikuju kako je ko glasao”, rekao je.

Pavlović je objasnio kako je rezultat prvog kruga pokazao “domete skupih kampanja i partijskih mašinerija u uslovima oslobođenog izbornog procesa”.

”Kandidat jednog političkog startupa, bez ikakve ozbiljne kampanje, ubjedljivo je porazio takmace iza kojih su stajali ozbiljni resursi i uigrane stranačke infrastrukture”, ističe on.

(Vijesti)