Početna strana > Hronika > Havarija černobiljskog tipa na japanskoj nuklearki nije moguća
Hronika

Havarija černobiljskog tipa na japanskoj nuklearki nije moguća

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 13. mart 2011.

Havarija černobiljskog tipa na japanskoj nukelarki nije moguća pošto u njoj nema grafita i stoga nema šta da gori, izjavio je akademik Jevgenij Velihov, predsednik Nacionalnog istraživačkog centra “Krčatovski institut”. On je istakao da Fukušima 1 ima reaktore japanske proizvodnje koji se hlade vodom.

Ruski akademik je odbio da podrobnije komentariše situaciju u nuklearki, pošto ne raspolaže profesionalnim informacijama. Koliko je njemu poznato, havarija se dogodila zbog nestanka struje posle zemljotresa, što je dovelo do kvara na sistemu za hlađenje reaktora. Zato je reaktor počeo da se pregreva.

Jaroslav Štrombah, zamenik direktora “Kurčatovskog instituta”, kazao je da smatra da će se sve ograničiti na zonu oko same elektrane i da se “velika katastrofa neće dogoditi”. Po njegovom mišljenju, ono što se dešava u japanskoj nuklearki više liči na havariju na Ostrvu tri milje u SAD. Tamo je 28. marta 1979. takođe došlo do otapanja jezgra jednog reaktora zbog kvara na pumpi za hlađenje, što je dovelo do izbacivanja radioaktivnih gasova u atmosferu i tečnog radioaktivnog otpada u reku Saskvehanu.

Doktor Ričard Filips sa Univerziteta u Lidsu u Engleskoj izjavio je da čak i ako se reaktor zatvori i zaustavi nuklearna fisija, u postrojenju se zadržava strahovita toplota koja mora da se otkloni. On naglašava da reaktor mora brzo da se ohladi kada se automatski isključi.

- Nuklearna centrala Fukušima 1 jedna je od najstarijih na toj teritoriji. Izgrađena je još pre 40 godina i nema napredni sistem zaštite kao što to imaju postrojenja novijeg datuma - kaže dr Ilija Plećaš, savetnik Instituta Vinča, dodajući da upravo to može biti razlog što se baš tu dogodila ova havarija. Dr Plećaš objašnjava da ova eksplozija nije opasna kao akcident u Černobilju 1986. godine kada se zapalio grafit koji se veoma brzo raširio i kontaminirao veliku površinu.

- Nuklearne elektrane u Japanu koriste vodu kako bi hladile nuklearne centrale, koje se zagrevaju, međutim jučerašnji potres velikih razmera doveo je do poremećaja sistema hlađenja centrale. Moja je pretpostavka da se upravo tako i dogodila ova eksplozija jer se voda razložila i vodonik je eksplodirao - rekao je dr Plećaš, naglasivši da iako postoji opasnost od širenja radijacije para ipak ne može da kontaminira veliku površinu.
Dr Plećaš dalje navodi da Japan kao zemlja koja ima 53 nuklearne elektrane ima mnogobrojne savremene sisteme zaštite kod ovakvih situacija, ali kao zabrinjavajući navodi juče objavljeni podatak da planiraju da koriste morsku vodu jer, kako on smatra, to bi značilo da je nemaju ili da su potrošili vodu predviđenu za hlađenje.

Predstavnik JP "Nuklearni objekti Srbije" Jagoš Raičević izjavio je da japanski zvaničnici, posle eksplozije nuklearnoj centrali "Fukušima", drže sve pod kontrolom. "Nema govora o novom "Černobilju" na japanskom nivou i "generalno je to stvar lokalnog karaktera", rekao je Tanjugu Raičević.

Pozivajući se na informacije međunarodnih stručnih zvaničnika, agencija i predstavnika Japana, on je rekao da "nema naznaka da je bilo nekontrolisanog ispuštanja radioaktivnosti, niti je došlo do topljenje jezgra".

"Ono što je bitno da se zna jeste da do sada nije bilo nekontrolisanog nego kontrolisanog ispuštanja radioaktivnosti u okolinu", rekao je Raičević, dodavši da su bila dva uzroka incidenta - zemljotres i cunami. Prema njegovim rečima, zbog zemljotresa je došlo do otkazivanja na sistemu hlađenja elektrane, dok je cunami doveo do oštećenja generatora koji su napajali sistem za hlađenje. "U međuvremenu je došlo do pada pritiska u primarnom sistemu, što je dovelo do toga da su neke količine radiokativnosti morale da budu ispuštene u okolinu", rekao je Raičević.

On smatra da japanske vlasti sve drže pod kontrolom. Do evakuacije oko 170.000 ljudi koji žive u krugu od 20 km došlo je u skladu sa standardnim procedurama za delovanje u slučaju nezgoda, koje poseduje svaka od nukleranih elektrana.

(J. Stojković, Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner