Početna strana > Hronika > Kineska vlada objavila da je prodala obveznice SAD u vrednosti od 53,3 milijarde dolara. Klaudio Gras: Mudra odluka Kine da se distancira od dolara. Američki dolar se već decenijama koristi kao političko oružje
Hronika

Kineska vlada objavila da je prodala obveznice SAD u vrednosti od 53,3 milijarde dolara. Klaudio Gras: Mudra odluka Kine da se distancira od dolara. Američki dolar se već decenijama koristi kao političko oružje

PDF Štampa El. pošta
utorak, 21. maj 2024.

 Nakon zajedničke izjave sa Rusijom o udaljavanju od oslanjanja na zapadne zemlje, kineska vlada je objavila da je prodala američke obveznice u vrednosti od najmanje 53,3 milijarde dolara.

Švajcarski ekonomski stručnjak Klaudio Gras smatra da je to mudra odluka da se Kina distancira od dolara.

 „Zlato je nadmašilo dolarske obveznice za 75 odsto od 2021. godine. Osim toga, američki dolar se već decenijama koristi kao političko oružje i uz proizvoljno oduzimanje imovine usled pritiska američke vlade. Očigledno je da zapadnu civilizaciju uništava sopstveni pokvareni i truli politički sistem”, naveo je Klaudio Gras.

Kolumnista „Čajna dejlija” poznat po britkom jeziku i duhovitim opaskama Čen Veihua je na društvenoj mreži „Iks” poručio da Kina sada u odnosu na Ameriku, primenjuje iste one metode na štetu SAD, kao što je Amerika primenjivala na Evropu, na štetu EU. On je sarkastično rekao da Kinezi zapravo primenjuju Bajdenov recept, o de-riskiranju, tako što se Peking munjevito oslobađa sve rizičnijeg američkog dolara.

Predsednik SAD DŽozef Bajden je uveo velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda, dok je njegov prethodnik Donald Tramp rekao da bi mogao da uvede namet od više od 60 odsto na kinesku robu ako bude izabran.

 „Blumberg” piše da, pošto Kina prodaje imovinu u dolarima, njene zalihe zlata su porasle u državnim rezervama. Učešće plemenitog metala u rezervama u aprilu je poraslo na 4,9 odsto, što je najviše prema podacima centralne banke iz 2015. godine, prenosi RT Balkan.

„Kina i zemlje koje su bliske sa njom povećale su svoje posedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su ih zemlje u američkom bloku održale uglavnom stabilnim. Ovo sugeriše da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija”, izjavila je prvi zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinat, prenosi „Blumberg”.

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner