Početna strana > Hronika > Komemorativni skup povodom smrti Ljubiše Samardžića održan u Kinoteci: Otišao je bard glumišta, veliki šmeker, odan roditelj...
Hronika

Komemorativni skup povodom smrti Ljubiše Samardžića održan u Kinoteci: Otišao je bard glumišta, veliki šmeker, odan roditelj...

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 14. septembar 2017.

Komemorativni skup povodom smrti velikog filmskog umetnika Ljubiše Samardžića održan je danas u Jugoslovenskoj kinoteci.

Njegovi prijatelji i glumci kazali su da je on uvek bio nasmejan, da je plenio iskrenošću, dobrotom i lepotom i da će uvek živeti u njihovim srcima, sećanjima ali i na našim ekranima.

Glumac Radoš Bajić rekao je da je Ljubiša Samardžić bio velikan srpskog i jugoslovenskog filma, neko ko je bio poseban i ko je obeležio vreme u kojem je živeo, koji je bio voljen, ali koga život nije mazio i koji se borio do poslednjeg daha.

"Smoki je sve radio najbolje, bio je sposoban producent koji je od dinara pravio dva, značajan autor, reditelj, ali najpre veliki glumac. Odličan profesionalac, entuzijasta, dobar kolega, šarmer, drugar ali i odličan igrač pokera", rekao je Bajić.

Kazao je da su u nešto više od godinu dana otišli velikani filmske umetnosti i glumci Marinko Madžgalj, Velimir Bata Živojinović i Milorad Mandić Manda.

"Polako ostajemo sami, zauvek odlaze najbolji među nama. Oni koji se retko rađaju, vrhunski, brilijantni, neponovljivi", kazao je Bajić.

Glumica Ljiljana Blagojević kazala je da je Ljubiša Samaradžić bio otac za primer, deda za obožavanje, kolega za oponašanje, prijatelj za poštovanje i čovek za divljenje i sećanje.

"Ljubišin osmeh treba prepisivati kao antidepresiju, glumu sa njim kao vrhunsku terapiju, prijateljstvo kao beneficirani staž. Nova merna jedinica za prijateljsku podršku i ljubav treba da se zove 'Jedan Smoki'", kazala je Blagojević.

Direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav Pantelić rekao je da se danas prisećaju Smokija, a da on nikada neće prestati da živi u njihovim srcima, na ekranima i u sećanjima.

"Ljubiša nam je uvek davao nadimke Mićko, Mićo, Ljubice, Srećo i uvek je uspevao da pronadje pravu reč sa osmehom na licu i da reši problem", izjavio je Pantelić.

Dodao je da Jugoslovenska kinoteka s ponosom može da kaže da je drugi dom ovom velikanu jer je Ljubiša za života sve simbole svoje karijere deponovao toj kući.

Glumac i reditelj Ljubiša Samardžić koji je preminuo 8. septembra u 81. godini kremiran je danas u 13 časova na Novom groblju u Beogradu, dok je komemorativni skup održan u Svečanoj sali Jugoslovenske kinoteke.

Na komemoratvnom skupu su bili i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, glumci Branka Petrić, Voja Brajović, Mirka Vasiljević, Anica Dobra i mnogi drugi, dok su na kremaciji ranije danas prisustvovali reditelji Slobodan Šijan i Puniša Đorđević.

Ljubiša Samardžić je rođen u Skoplju 1936. godine, studirao je pravo, a potom je prešao na Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

Ubrzo nakon glumačkog debija u filmu "Igre na skelama" (1961) Srećka Vejganda, Samardžić je privukao pažnju najšire publike filmom "Prekobrojna" Branka Bauera. Usledila je trilogija "Devojka", "San" i "Jutro" Puriše Đorđevića, kao i uloge u nizu partizanskih filmova – "Bitka na Neretvi", "Sutjeska", "Partizanska eskadrila".

Zapažene uloge ostvario je i u komedijama "Rad na odredjeno vreme", "Moj tata na odredjeno vreme", "Nije lako s muškarcima" i "Razvod na određeno vreme", kao i u filmu "Specijalno vaspitanje" (1977), za koji je za ulogu milicionera Caneta, Zlatnu arenu za mušku epizodnu ulogu.

Na festivalu u Puli je nagrađen i za uloge u filmovima "Prekobrojna" (1962), "Bombaši", "Hamlet u Mrduši Donji" i "Sutjeska" (1963), "Crvena zemlja" i "Doktor Mladen" (1975), "Rad na određeno vreme" (1980), "Savamala" (1982) i "Kuća pored pruge" (198.

Na televiziji je igrao u serijama "Kuda idu divlje svinje", "Vruć vetar", "Policajac sa Petlovog brda" i druge.

Među mnogobrojnim nagradama koje je Samardžić dobio tokom 55-godišnje karijere su i Kup volpi za najbolju mušku ulogu u Veneciji 1967. godine, koji je dobio za film "Jutro" Puriše Đorđevića, šest pulskih Zlatnih arena, nagrada za životno delo "Pavle Vuisić" (1995), nagrada "Aleksandar Lifka" Festivala evropskog filma Palić (2007), nagrada Zlatni vitez Filmskog festivala u Moskvi za režiju filma "Nebeska udica" (2000), kojim je debitovao kao reditelj, a prikazan je i u takmičarskoj selekciji 50. Berlinala.

Pored glume bavio se režijom i produkcijom.

(Beta)

 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner