Početna strana > Hronika > Recesija u Rumuniji izazvala finansijski kolaps
Hronika

Recesija u Rumuniji izazvala finansijski kolaps

PDF Štampa El. pošta
sreda, 05. avgust 2009.

Bukurešt, 4. avgusta – Dve nedavne zvanične izjave izazvale su ovde pravi šok. Iznenada, posle niza umirujućih tvrdnji da je sve „pod kontrolom”, ministar finansija u bukureštanskoj desničarsko-levičarskoj koalicionoj vladi George Podžea saopštio je da će recesija, koja je pogodila i Rumuniju, biti dva puta dublja od one očekivane proletos i da će pad privrede u ovoj godini dostići osam odsto. Uz to, budžetski deficit premašiće sedam odsto bruto nacionalnog dohotka, što za dva puta prevršuje dopušteni maksimum u EU, čija je Rumunija članica.

Odmah je usledio zahtev šefa države Trajana Baseskua da se čitav aparat, koji se napaja iz budžeta, preko noći skreše za 20 odsto, to jest da se „oslobodi balasta” od oko 300.000 ljudi na državnim jaslama, od državnih činovnika do učitelja, kako bi se popunila budžetska rupa od dve milijarde evra. Ako se to odmah ne uradi – rekao je on – na jesen će se zemlja naći u finansijskom bezizlazu. Neće biti para za plate i penzije.

Najuticajniji prestonični dnevnik „Gandul” je na ove izjave reagovao zaključkom u krupnom naslovu – „Rumunija u kolapsu”.

Osnovno pitanje o tome kako se stiglo do te situacije odnosi se na, kako se tvrdilo u medijima, „neodgovorno ponašanje sveukupne političke klase”, nadasve vlasti, u ovo duboko krizno vreme. Komentatori ocenjuju da su od početka godine pa sve donedavno, iz čistih politikantskih razloga, običnom Rumunu servirane najpre priče da će kriza mimoići Rumuniju pošto ona ima solidan bankarski sistem. Ako je i pogodi – biće to bezbolno i lako će se prevazići. Shodno toj oceni ovogodišnji budžet je i skrojen tako što se za njegovu osnovu predviđao privredni rast od dva odsto.

U umirivanju javnosti prednjačio je predsednik Basesku, koji ima odlučujući uticaj na desnu polovinu vlade i samog premijera Emila Boka.

Sredinom proleća, međutim, „krizne” brojke se menjaju. Na političko tržište se iznose ocene da će ipak doći do pada, ali od „svega” dva odsto, da bi se u junu već govorilo o „minus četiri”. Pristupilo se i rebalansiranjima budžeta. Ali ni oni nisu pomogli. Crni privredni oblaci su bili sve gušći. Uz svakojaka uvijena objašnjenja Rumunija pribegava hitnom zajmu od banaka EU i Međunarodnog monetarnog fonda od ukupno 20 milijardi evra. Ali prve tranše tog zajma, koje su prispele već u maju, brzo se tope. U tim uslovima vlada pozajmljuje i pet milijardi evra na domaćem bankarskom tržištu. Još se zvanično tvrdi da se radi samo o „preventivnim merama” i da će sve biti u redu.

Rumunska štampa naglašava da „vlada uopšte nema svoj razrađeni antikrizni plan” i da se sve svodi na plitke improvizacije, na „vatrogasne” mere. Pravi „antikrizni program” – tvrde ovdašnji analitičari – su jedino oštra ograničenja što ih je nametnuo zajmodavac MMF, a koja će Rumuniju skupo koštati. Osnovna parola je „stezanje kaiševa”. „Vlada se boji da to prizna” – piše „Kotidijanul”. Na podsmeh je naišla odluka premijera Boka da se, u okviru „velike štednje”, kao primer, ministrima smanje plate za 20 odsto.

U međuvremenu privreda sve teže diše. Samo u prvom polugođu 2009. ovde je zabeležen „ekonomski cunami” koji iz zvaničnih registara izbrisao 115.000 firmi. Kako piše „Gazeta finančijara”, do kraja godine očekuje se zatvaranje još 100.000 firmi. Ako se do prošle godine Rumunija isticala veoma niskom stopom nezaposlenosti, vladala je čak nestašica radne snage, sada se nezaposlenost naglo postavila kao jedan od najbolnijih socijalnih problema. Toliko bolan da je predsednik Basesku izjavio da se na jesen – u novembru – neće kandidovati za novi petogodišnji mandat ukoliko nezaposlenost dostigne dvocifren broj.

Ovde je mesto da naglasimo da većina analitičara rumunskih prilika veruje da se lutanja u traženju rešenja za izlazak iz duboke finanasijsko-ekonomske krize objašnjavaju time što se ovde već zahuktala predsednička predizborna kampanja u kojoj preovladavaju stranački interesi protagonista, njihove teške uzajamne optužbe i nastojanja da se „protivniku” nanesu što bolniji politički udarci.

Zbog toga što se vladajući koalicioni partneri svađaju i jedan drugome podmeću noge, već se govori o raspadu vladajuće koalicije i dubokoj političkoj krizi.

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner