Hronika | |||
Roman Leljak: Stjepan Đureković ubijen jer je znao da se Udba tajno finansira preko "Ine" |
![]() |
![]() |
![]() |
sreda, 01. jul 2015. | |
Slovenačka služba državne bezbednosti (Udba) verovatno nije neposredno učestvovala u ubistvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Minhenu, ali je Đurekovića operativno pokrivala, rekao je za Slovenačku televiziju Roman Leljak, istraživač arhivskog materijala. Na suđenju nekadašnjim hrvatskim "udbašima" Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Minhenu, kojima se sudi u slučaju Đureković, Roman Leljak učestvuje kao poznavalac rada jugoslovenskih tajnih službi u vreme komunizma, prenosi Tanjug. Govoreći o motivima ubistva, Leljak je rekao da smatra da su se jugoslovenske tajne službe bojale šta će emigrant koji je pre toga zauzimao visoko mestu u "INI", otkriti o načinu na koji je Udba iz te hrvatske naftne kompanije izvlačila novac. Dodao je da u svojim istraživanjima nije našao dokumente koji bi potvrđivali da je atentat organizovala slovenačka Udba, koja je imala redovne operativne sastanke sa službama Hrvatske i BiH o borbi protiv hrvatske "neprijateljske" emigracije u Austriji. Zanimljivo je, međutim, da je Đurekovića "pokrivao" i o tome u Sloveniju slao izveštaje Milan Dorič, agent slovenačke službe iz Maribora koji danas živi u Nemačkoj, a čiji su izveštaji o Đurekoviću iz Ljubljane slati u Zagreb, rekao je Leljak. Naveo je da je na suđenju u Minhenu, kao svedok i poznavalac materije delovanja tajnih službi u Jugoslaviji, predložio da sud sasluša i bivšeg slovenačkog predsednika Milana Kučana jer je on u vreme bivše Jugoslavije u kritično vreme vodio slovenački Savez komunista koji je, kao i druge republičke partijske organizacije, davao smernice za rad službe državne bezbednosti. Izrazio je uverenje da će Kučan biti pozvan da svedoči. Leljak je napisao više knjiga o delovanju nekadašnjih službi bezbednosti i mestima egzekucija iz 1945. godine, a prvi je ukazao na mogućnost postojanja masovnog stratišta u rudniku Huda jama kod Laškog u svojoj knjizi "Žive rane Teharja" iz 1990. godine, prenela je agencija Hina. (RTS) |