Hronika | |||
Sofija Mandić povodom reakcije EU o protestima u Srbiji: Nazivate „incidentima“ nanošenje teških telesnih povreda demonstrantima |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 06. februar 2025. | |
Pravnica Sofija Mandić odgovorila je na pismo koje javnosti u Srbiji uputila Marta Kos, komesarka za proširenje Evropske unije. U svom pismu upućenom Kos, a koje je objavljeno na sajtu Peščanika, Mandić je naglasila da je ono što komesarka EU naziva "aktuelnom situacijom u Srbiji" zapravo nezapamćena ustavna, politička i bezbednosna kriza koja u akutnoj fazi traje već tri meseca. „Nedavno sam dobila nekoliko pisama od članova srpske akademije, političkih predstavnika i organizacija civilnog društva u kojima se izražava zabrinutost zbog trenutne situacije u Srbiji. Pomno pratim proteste u Srbiji. Želim da odgovorim na izraženu zabrinutost i da podsetim šta se zalaže Evropska unija“, navela je nedavno u svom pismu Marta Kos. Ona je objasnila da je sloboda okupljanja osnovno pravo, da „evropska agenda jača vladavinu prava i da će reforme na putu ka EU ojačati borbu protiv korupcije, obezbediti nezavisnost pravosuđa, odgovornost institucija, promovisati slobodu i pluralizam medija. Kos je pozvala i na „inkluzivni dijalog“ u koji će biti, kako je navela, uključeni svi – politički akteri, institucije i članovi civilnog društva. U svom odgovoru na pismo Marte Kos, objavljenom na sajtu Peščanik, Sofija Mandić je, između ostalog, naglasila da građani Srbije ne očekuju da ih Evropska komisija, kako je navela, „steruje u dijalog sa sopstvenim nasilnicima“, već očekuju da pomogne u raskidanju veza organizovanog kriminala i državnih vlasti. Pismo Sofije Mandić prenosimo u celosti: Poštovana gospođo Kos, Juče ste objavili pismo u kom navodite da ste u poslednje vreme dobili nekoliko pisama od predstavnika akademske zajednice, političara i organizacija civilnog društva u kojima se izražava zabrinutost zbog aktuelne situacije u Srbiji, te da vas je to navelo da na te zabrinutosti odgovorite i izrazite stav Evropske unije. Uradili ste to javno, zajedničkim odgovorom svima koji su Vam se obratili. Držimo da to i nama daje pravo da Vam odgovorimo na isti način. Ono što u svom pismu nazivate aktuelnom situacijom u Srbiji je nezapamćena ustavna, politička i bezbednosna kriza koja u akutnoj fazi traje već tri meseca – od pogibije petnaest naših sugrađana pod tonama betona javnog objekta, čija je rekonstrukcija finansirana javnim novcem i dva puta otvarana od strane nosilaca najviših državnih vlasti. Verujemo da, zbog prirode Vašeg posla, nije bilo neophodno da primite pisma iz Srbije kako biste sa time bili upoznati. Dovoljno je bilo samo da, u svojstvu komesarke za proširenje, pratite izveštaje o tome šta se dešava u jednoj od zemalja kandidata za članstvo u Uniji. Pa ipak, nije najveći problem u tome kada ste reagovali, nego na šta se Vaša reakcija odnosi. Kažete da smatrate da je „sloboda okupljanja osnovno pravo koje mora da bude uvažavano“ i da se „mora sprovoditi na miran način i u skladu sa zakonom“. Verujte da građani Srbije to znaju i bez Vašeg pisma. Sloboda mirnog okupljanja je naše ustavno pravo i zbog toga je desetine hiljada nas svakodnevno na ulicama, a mnogi su istovremeno i u štrajku (poput prosvetnih radnika i advokata). Kažete da su „zabeleženi incidenti protiv demonstranata“, uz ocenu da „nikakvo nasilje ne sme da bude tolerisano“. Ono što vi nazivate incidentima je isuviše blag izraz za uglavnom teške fizičke povrede ne samo demonstranata, već onih koje nosioci izvršne vlasti percipiraju kao političke neprijatelje. Poslednji u nizu napada učinjen je na ulici, van javnog skupa, u noći između 27. i 28. januara od strane četvorice muškaraca koji su izašli iz prostorija vladajuće stranke (SNS). Oni su studentkinju novosadskog Univerziteta prebili bejzbol palicama i naneli joj teške telesne povrede. Nakon toga je predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević podneo ostavku, priznavši da je napad sproveden iz stranačkih prostorija. Dakle, nije problem u „nedostatku uzajamnog poštovanja“ kako vi to navodite, već u brutalnom nasilju koje jedna strana, a to je vladajuća stranka u Srbiji, sprovodi prema svojim građanima. Neverovatno je da ste u svom pismu zaboravili da se osvrnete na to zbog čega građani trpe tako teško nasilje. To se, gospođo Kos, dešava jer građani pozivaju na krivičnu odgovornost svih državnih organa i pojedinaca iz izvršne vlasti koji su dozvolili nezakonite građevinske radove i nezakonito puštanje u rad nebezbednog objekta koji ima sva obeležja velikog državnog koruptivnog posla, a koji je usmrtio građane koji su naivno verovali vlastima da su bezbedni u javnom prostoru. Od tada se u Srbiji niko više ne oseća bezbedno. Projekti poput rekonstrukcije Železničke stanice su svuda oko nas, a mnogi slični u planu. To je trebalo da bude tema Vašeg pisma. Podsećanje Republike Srbije da je dužna da zaštiti pravo na život svakog građanina, kako preventivno, tako i sveobuhvatnom istragom o izgubljenim životima. Bez obzira do koga ta istraga može dovesti. Kako nije bilo snage da se na vapaj građana Srbije odgovori pozivom na kontrolu drugih infrastrukturnih projekata i sveobuhvatnu istragu u slučaju nadstrešnice, pismo od juče teže pada čak i od tromesečnog ćutanja Komisije. Naročito jer u pismu pozivate na inkluzivni dijalog u koji će biti uključeni svi – politički akteri, institucije i članovi civilnog društva, kako bi se sprovele reforme neophodne za evropsku budućnost Srbije. Vi možda ne razumete ili ne želite da razumete da građani Srbije ne žele pregovore o primeni zakona. Žele odgovornost najviših državnih vlasti za smrt građana. Žele da tužilaštvo i sudstvo rade svoj posao. Oko toga ne može biti nikakvog dijaloga, a jedino može biti delotvorne istrage. Studentski protest „Četiri u četiri – ćutanja je dosta”, u organizaciji neformalne grupa studenata, održan je od 16 časova na četiri lokacije u Nišu Na kraju, verujem da vam je poznato da je Europol, evropska agencija za borbu protiv ozbiljnog organizovanog kriminala, više puta Republici Srbiji dostavljala podatke o povezanosti državnog vrha sa organizovanim kriminalom. Poslednji izveštaj istraživačkih novinara ukazuje upravo na povezanost i dalje postupajućeg predsednika Vlade Srbije Miloša Vučevića sa takvim strukturama. Taj izveštaj je sačinjen na osnovu podataka Europola kojem – sigurni smo – veruju kako evropske institucije, tako i Vi lično. Upravo zbog toga javnost i građani Srbije ne očekuju da ih Evropska komisija sateruje u dijalog sa sopstvenim nasilnicima. Očekujemo pomoć u raskidanju veza organizovanog kriminala i državnih vlasti. Ukoliko takvu pomoć ne možemo da dobijemo, onda nam prazne reči i zakasnela pisma ne znače ni sada, a ni ubuduće. S poštovanjem, Sofija Mandić, građanka Srbije |