Istraživanja javnog mnjenja

DS i SNS izjednačeni

Cesid   
subota, 26. decembar 2009.
Kad bi se danas održali vanredni parlamentarni izbori, DS i SNS bi vodili mrtvu trku, pokazalo je najnovije istraživanje Cesida, koje Pres ekskluzivno objavljuje. Demokrate bi, kaže ovo istraživanje, danas osvojile 28, a naprednjaci 27 odsto glasova. Sve druge stranke imaju daleko manju podršku među građanima Srbije. 

Narodnjačka (DSS-NS) i socijalistička koalicija (SPS-JS), kao i radikali u ovom trenutku, po Cesidu, mogu da računaju na po sedam odsto glasova birača, dok se LDP Čedomira Jovanovića „ukotvio" na pet odsto podrške. Sve ostale stranke su daleko ispod izbornog cenzusa. G17 Plus Mlađana Dinkića u ovom trenutku ima samo dva odsto pristalica, dok po jedan odsto glasova imaju SPO, LSV, SDP Rasima Ljajića i Narodna partija Maje Gojković.

Istraživanje Cesida sprovedeno je od 1. do 10. decembra na reprezentativnom uzorku od 5.000 ispitanika. Istraživanje pokazuje da u Srbiji trenutno ima 2,3 miliona opredeljenih birača, a da bi u slučaju izlaznosti veće od 3,6 miliona glasača korist imale sve stranke, osim naprednjaka i radikala.

Ne potcenjujte Dinkića

Programski direktor Cesida Marko Blagojević kaže da se odnos snaga stranaka, naročito dve najjače, DS i SNS, nije promenio već godinu i po dana.

- Indikativno je samo da je razlika između DS i SNS i ostalih partija stabilno velika. Ali, i DS i SNS su u pat poziciji i ne mogu sami da formiraju vlast. Stranke od kojih će, posle izbora, sve zavisiti jesu DSS, SPS, SRS i LDP i niz sitnih partija koje same ništa ne mogu, ali imaju perspektivnost da donose procente u koaliciji, poput G17 Plus - analizira Blagojević, koji kaže da „stranku Mlađana Dinkića nikako ne bi trebalo otpisati".

- Dinkićeva partija je specifična. Oni uvek, između izbora, imaju jedan do dva odsto podrške, ali kad se raspišu izbori, uspevaju da bitno poprave rejting - priča Blagojević, koji smatra da bi i posle novih izbora DS najverovatnije napravio vlast, ali samo pod uslovom da „pre izvora usisa male partije".

Naš sagovornik smatra da spoljnopolitički poeni vlasti - ukidanje viza, odmrzavanje Prelaznog sporazuma, podnošenje kandidature - mogu da budu uvertira za izbore, ali da to, ipak, ne bi bilo dobro za „tadićevce".

- Kandidatura jeste uvertira za izbore, ali ne sad, već kad im bude vreme 2012. Za dve godine, DS će u rukama imati potvrđen status kandidata Srbije u EU. To je za demokrate savršen scenario. Mislim da se se sada zato sada i odlučili za kandidaturu, pre nego ju je iko očekivao - komentariše Blagojević, koji smatra da vanredni izbori u ovom trenutku odgovaraju jedino SNS-u, jer bi umesto 20 imao preko 70 poslanika u parlamentu.

- Da je DS hteo vanredne izbore, raspisao bi ih pre dva meseca, znajući da će u decembru biti dobrih vesti - smatra Blagojević.

Najvažnije: Ekonomija i EU

Inače, prema istraživanju Cesida, titulu najpopularnijeg političara u Srbiji i dalje drži predsednik Srbije i DS-a Boris Tadić, koga su građani na lestvici od jedan do pet ocenili trojkom. Uz njega, pozitivno je ocenjeno još samo osam političara. Drugu poziciju sa prosečnom ocenom 2,8 dele Tomislav Nikolić, Vuk Jeremić i Oliver Dulić, a treću Dragan Đilas, Rasim Ljajić i Aleksandar Vučić sa prosekom 2,6. Prelaznu ocenu (2,5) dobili su još samo Ivica Dačić i Dragan Marković Palma.

Svi ostali su „ispod proseka", a premijer Mirko Cvetković i ministar ekonomije Mlađan Dinkić dobili su lošije ocene od Šešelja i Velimira Ilića.

Za građane Srbije su evropske integracije i ekonomski razvoj i dalje ključna tema. Oni žele bolji životni standard, rešenje problema nezaposlenosti i korupcije.   

(Pres)