Početna strana > Rubrike > Komentar dana > EU u dve brzine?
Komentar dana

EU u dve brzine?

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Janković   
utorak, 23. avgust 2016.

 Troje lidera EU, nemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Fransoa Oland  i italijanski predsednik vlade Mateo Renci, sastali su se u ponedeljak 22. avgusta na ostrvu Ventotene preko puta Napulja, kako bi razmotrili kuda dalje ide Unija.

Sastanak se održava na ostrvcetu na kome je bio fašistički zatvor za masone, komuniste i druge ideološke protivnike fašističkog sistema. U tom zatvoru je kasniji prvi predsednik Evropskog parlamenta izabranog na direktnim izborima i direktor Rimskog kluba Altjero Spineli napisao ideju o stvaranju buduće evropske države.

Neformalni samit služi da izvan institucija Unije, njeni javno najmoćniji predstavnici potraže odgovore na probleme sa kojima se EU nosi: od već deceniju duge ekonomske krize do Bregzita, migrantske krize i slabe odbrambene moći (to jest postojanja samo na papiru  Zajedničke spoljne bezbednosne i odbrambene politike), a s tim povezano, što se javno ne navodi, i odnosa sa Rusijom i SAD.

U pitanju je uvodni u nizu sastanaka izvan institucionalnih okvira EU, a koji treba da pronađu rešenje kako i kuda dalje za Uniju sa centrom u Briselu. Osim javno navedenih razloga, trojka će verovatno otvoriti i pitanje preustrojenja Unije u savez sa dva ili više nivoa integracija. Tim povodom je bivši predsednik Italije i stari britanski prijatelj Karlo Azeljo Ćampi, u intervjuu za italijanski Mesađero, izjavio da „je možda došao trenutak da se u praksi sprovede koncept koji sam ranije izložio, Evropa (Unija) u više brzina.”

Sve su češći glasovi o potrebi stvaranja barem dva evra – južnog i severnog. Takvo rešenje podržavaju i pojedini liberali u samoj EU. Trojka sve nepopularnijih lidera, Oland, Renci i Merkelova, verovatno će probati da potraži rešenje za migrantsku krizu koja nije gotova, a koja zavisno od Turske može da se ponovo otvori u punom jeku. Najavljuje se stvaranje zajedničke obalske straže, dakle, napora da se zaustavi strateško i masovno preseljenje stanovništva iz Azije i Afrike u EU. Da li će to uspeti da reše lideri od kojih prvi može da posustane upravo Renci, ostaje da se vidi.

Mađarski referendum i austrijski predsednički izbori početkom oktobra svakako će biti novi pritisak u pravcu reformisanja EU. Ako ona krene putem dalje centralizacije, kako želi Francuska, sva je prilika da će britanski „Bregzit“ biti tek prva epizoda u osipanju naddržavne organizacije koju ekonomski predvode Berlin i Frankfurt.