Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Problem Kosova i Savet bezbednosti
Kosovo i Metohija

Problem Kosova i Savet bezbednosti

PDF Štampa El. pošta
Lav Nikiforov   
utorak, 14. april 2009.

Upoređivanje razlika

Savet bezbednosti UN nedavno je raspravljao na temu redovnog izveštaja generalnog sekretara UN, Ban Ki Muna o situaciji na Kosovu. Rasprava nije bila preterano produktivna, ona je ponovo odrazila postojeću konfiguraciju snaga, koje ne daju nadu da će se situacija u pokrajini skoro regulisati.

Kako u izveštaju, tako i u obraćanju predstavnika zemalja-članica SB UN dotakle su se ozbiljne teme koje se tiču ocene trenutne situacije u pokrajini, aktivnosti reorganizovane misije UN, i formiranja misije EU, kao i o mogućnostima dijaloga Beograda i Prištine. Razgovori na ovu temu prošli su bez definisanja konkretnog sadržaja za neophodna dejstva u cilju rešavanja postojećih problema.

Generalni sekretar UN smatra kako je situacija na Kosovu u pogledu bezbednosti bila stabilna, napomenuvši samo da je u oblasti Kosovske Mitrovice bilo incidenata, a deo njih je bio pobunjeničkog karaktera. Govoreći na sednici SB, šef misije UN na Kosovu, Lamberto Zanijer, rekao je kako je u nekim područjima u kojima je tradicionalno prisutna napetost, naročito u severnom delu Kosovske Mitrovice, primećen zabrinjavajući porast incidenata u kojima se primenjuju vatreno oružje i eksplozivne naprave, što izaziva ozbiljnu zabrinutost. Predsednik Srbije, Boris Tadić izrazio je neslaganje sa optimističnim procenama situacije na Kosovu, koje su se našle u izveštaju generalnog sekretara UN, s obzirom da se Srbi u pokrajini i dalje nalaze u bespravnom položaju, a da se Srbija i EU suočavaju sa problemima delovanja albanske mafije, koja trguje narkoticima, ljudima i oružjem. Govoreći o teškom socijalnom, ekonomskom, i unutrašnje-političkom položaju u pokrajini, predstavnik Rusije, Vitalij Čurkin napomenuo je kako je zaboravljeno na zadatak učvršćivanja multietničnosti na Kosovu. Upravo je bezbedonosna nesigurnost, kako je napomenuo u svom izveštaju generalni sekretar, razlog za oštro smanjenje broja Srba i ostalih predstavnika nacionalne manjine koji su se dobrovoljno vratili na Kosovo: 2008. godine vratilo se samo 582 ljudi, 2007. godine 1816, a 2006. broj povratnika je bio 1669.

Mnogi kosovski Srbi podržavajući zvaničnu politiku Beograda kao i ranije ne priznaju vlast kosovskih institucija. Na severu Kosova četiri opštine koje su smeštene u reonima u kojima većinu stanovnika predstavljaju kosovski Srbi, nastavljaju sa radom u skladu sa zakonima Srbije o lokalnoj samoupravi. Za poslednjih nekoliko nedelja kosovske vlasti sprečile su ulazak na Kosovo beogradskim zvaničnicima, što doprinesi porastu napetosti. Politički lideri kosovskih Srba i beogradske vlasti ne priznaju takozvanu Međunarodnu civilnu kancelariju koja je otvorena u skladu sa famoznim planom Martija Ahtisarija, i odbijaju saradnju sa njim, insistirajući da sami reše sva pitanja sa misijom UN.

Generalni sekretar UN bio je prisiljen da prizna kako, iako čelnici Kosova održavaju radne kontakte sa misijom UN, ona se suočava sa sve više problema. Mnogi kosovski Albanci smatraju da je ova misija ispunila svoj zadatak i da je njeno dalje prisustvo nepoželjno, pošto smeta težnjama Kosova da deluje kao suverena država. Ovakav stav razumljiv je za niz zapadnih zemalja, pre svega SAD. Na sednici Saveta bezbednosti UN predstavnica SAD, gospođa Dikarlo, izjavila je da pošto je EU uzeo primarnu ulogu kao osnovni međunarodni savetnik za Kosovo, SAD podržavaju dalje napore skraćivanja prisustva misije UN na Kosovu. Međutim, težnje kosovskih vlasti da izignorišu angažman predviđen rezolucijom 1244 UN za učešće misije UN u njihovim spoljnim odnosima ne daju uvek željene rezultate, i pokušaj kosovskih funkcionera da učestvuju na nekim regionalnim sastancima bez predstavnika UN bili su neuspešni.

Misija UN je ubrzala proces promene svoje konfiguracije u oblasti zakona i pravnog poretka, prenoseći funkcije na misiju EU, koja je započela svoju delatnost na Kosovu 9. decembra 2008. godine. Jedan od bitnih uslova da Srbija prizna reorganizovanu misiju UN, izjavio je Boris Tadić, «kao i do sada jeste zahtev od EU jasne i obavezujuće pravne obaveze, potvrđene od strane Saveta bezbednosti, da poštuje neutralnost i sačuva svoje prisustvo na Kosovu u potpunosti pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija poštujući Rezoluciju 1244 (1999)». Tadić je naglasio da ni jedan deo njenog mandata ne sme da se iskoristi za sprovođenje Ahtisarijevog plana za nezavisnost Kosova, koji je Srbija odbacila i koji nije dobio odobrenje SB UN. Međutim, kako stoji u izveštaju generalnog sekretara UN, institucije kosovskih Srba na severu Kosova do sada nisu pokazivale nikakvu želju za saradnjom sa misijom EU. Priroda praktičnog rada evropske misije, prema rečima predstavnika Rusije, daleko je od statusno-neutralnog, što nije u skladu sa novembarskim izveštajem generalnog sekretara iz 2008. godine, koji je podržao Savet bezbednosti UN. Značajno je to što su predstavnici nekih zapadnih zemalja, pozivajući strane na konstruktivnu saradnju sa misijom EU, dopuštali određeni pritisak na Srbiju. Tako je predstavnica Velike Britanije, gospođa Pirs, govoreći o spremnosti Velike Britanije da pomogne Srbiji da se pridruži EU, važno napomenula, da „put u Evropu vodi preko pomirenja, a ne preko osvete, već preko priznanja i prevazilaženja prošlosti i kretanja unapred“.

Reorganizovana misija UN, smatra generalni sekretar UN, nastaviće da «skromno» prisustvuje u nekim oblastima, uglavnom u Mitrovici. Boris Tadić je podvukao značaj rada misije UN na teritoriji Kosova, bez koje nije moguće obezbediti ispunjavanje u punoj meri Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti i plana generalnog sekretara za šest pravaca obezbeđenja uslova za život i rad srpskih opština u pokrajini (policija, sudstvo, carina, transport i infrastruktura, granice i srpske svetinje) koji je predstavljen u izveštaju generalnog sekretara 24. novembra 2008. godine. «Jedina šansa da se popravi situacija, rekao je predstavnik Rusije, Vitalij Čurkin, jeste da se sačuva misija UN na Kosovu, regulišući pod njenim okriljem u okviru Rezolucije 1244 SB UN rad predstavnika OEBS, EU i NATO. Uz to misija UN mora da sačuva ne samo koordinacione i političke, već i administrativne funkcije.» Predstavnici mnogih zemalja takođe su ukazivali na neophodnost nastavka rada misije UN u cilju obezbeđivanja stabilnosti situacije na Kosovu i kompletnom Balkanu. Po mišljenju predstavnika Meksika, uprkos poteškoćama na terenu, misija UN na Kosovu treba da ima kapacitet koji bi joj omogućio da pravilno ispuni mandat, poveren od strane SB, pozvavši sve strane da sarađuju sa ovom misijom.

Zadatak za realizaciju plana generalnog sekretara od šest tačaka u izveštaju dat je samo u opštoj formi. Sprovođenje postignutih dogovora prema njegovom mišljenju, zavisiće od «daljih rasprava na tehničkom nivou». Predstavnici niza zemalja podvukli su važnost sprovođenja datog plana. Predstavnik Vijetnama, naglasio je da «uzimajući u obzir krhkost situacije u regionu ne možemo ignorisati veliku verovatnoću propadanja plana od šest tačaka, i u slučaju usporavanja tempa njegove implementacije napetost između Srba i Albanaca mogla bi da se poveća pod uticajem negativnih sila. Dakle, verujemo da je neophodno obezbediti aktivno prisustvo UNMIKA kako u Beogradu, tako i u Prištini, kako bi se ostvario privremeni dogovor od šest tačaka dok se ne sprovedu u delo odgovarajući kontrolni mehanizmi za podršku mira i stabilnosti».

Misija UN ulagala je napore kako bi uvukla sve strane u ostvarivanje ovog dogovora, međutim nije joj pošlo za rukom s obzirom na to da su stavovi dve strane dijametralno suprotni: vlada Kosova je izrazila spremnost da pregovara sa Srbijom kao dve suverene države, što je za Srbiju potpuno neprihvatljivo. Tadić je izjavio da Srbija nikada neće priznati Kosovo i da se zalaže za sprovođenje novih pregovora o statusu Kosova. On je pozvao zemlje koje još nisu priznale Kosovo da pokažu uzdržanost do donošenja savetodavnog mišljenja Međunarodnog suda UN da li jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova odgovara normama međunarodnog prava: „Nadamo se, izjavio je on, da će napori za pooštravanje daljeg priznanja biti prekinuti“. U tom smislu, privlači pažnju kategoričnost izjava predstavnika SAD, Velike Britanije i Turske u vezi sa tim da je nezavisnost Kosova svršen i nepovratan čin.

U svom nastupu na sednici Saveta bezbednosti UN, Tadić je podsetio na desetogodišnjicu NATO vojne operacije koju je izvršio protiv Jugoslavije. Za tri meseca svakodnevnog bombardovanja srpskih gradova i sela poginulo je 2500 civila, od kojih 89 dece, dok je 12 500 ljudi ranjeno. Direktna šteta koja je nanesena privredi iznosila je 30 milijardi američkih dolara. Kosovo je napustilo više od 200 hiljada Srba i ostalih lica nealbanske nacionalnosti. Tadić je podsetio i na petogodišnjicu pogroma nad Srbima koji su počinili albanski separatisti. Od članova SB UN osuda NATO agresije i analiza njenih posledica mogla se čuti samo od predstavnika Rusije. Anglo-američki duet u SB UN pokušao je da na neki način opravda NATO operaciju, prebacivši na Srbiju svu odgovornost za pogoršanje situacije na Kosovu. Optuživši Jugoslaviju za kršenje niza rezolucija UN, ni gospođa Dikarlo, ni gospođa Pirs nisu objasnile zašto je NATO «humanitarna akcija» bila sprovedena bez odobrenja SB UN.

Kosovski problem je odavno izašao izvan okvira Kosova i Srbije. Očigledno je da je konačno rešenje neophodno radi postizanja stabilnosti na Balkanu. A ono je moguće samo putem pregovora zainteresovanih strana, uz njihov konstruktivan pristup prema pronalaženju obostrano prihvatljivog rešenja.

http://www.polit.ru/analytics/2009/04/06/kosovo.html