Početna strana > Rubrike > Politički život > Šta je ekonomski patriotizam?
Politički život

Šta je ekonomski patriotizam?

PDF Štampa El. pošta
Danilo Tvrdišić   
nedelja, 09. mart 2014.

Danilo Tvrdišić, član starešinstva Dveri i koordinator ekonomskog saveta, o konceptu ekonomskog patriotizma

Ekonomski patriotizam podrazumeva vođenje ekonomske politike  u interesu Srbije i njenih građana, a ne u interesu stranaca. Danas je privreda Srbije potpuno u funkciji ostvarivanja profita zapadnih kompanija i zapadnih interesa, zatim interesa domaćih tajkuna i partijaško-stranačkih parazita. To je tzv. ekonomski (neo)liberalizam primenjen u srpskoj praksi.

Kao rezultat takve kolonijalne politike ( politike ostvarivanja tuđih interesa) Srbija ima najveću stopu nezaposlenosti u Evropi, najniže prosečne plate u regionu, Srbija ima rasprodate prirodne resurse i ubijenu proizvodnju. Naša privreda je u rasulu i to stanje je neodrživo. Srbija pod vlašću kolonijalnog upravnika Aleksandra Vučića srlja sve dublje u dužničko ropstvo. Umesto da je uvećavao domaću proizvodnju i poljoprivredu gospodar Vučić nam je uvećavao dug.

Zato ekonomski patriotizam o kome Dveri govore podrazumeva pre svega povratak ekonomskog suvereniteta Srbije kroz proces čišćenja kolonijalne uprave koja vlada Srbijom poslednjih četrnaest godina i istovremeno raskidanje pogubnog puta u EU po svaku cenu. Reč je, dakle, o vođenju takve politike koja  obezbeđuje povratak srpskog ekonomskog stanovištva i ekonomskog interesa malog, poniženog, opljačkanog čoveka, radnika i seljaka.

Gde naći početni kapital za pokretanje privrede?

Jedan deo kapitala za vraćanje srpske privrede iz mrtvih obezbedićemo kroz rigoroznu primenu zakona o poreklu imovine koji planiramo da donesemo. Na osnovu odredbi tog zakona će biti oduzeta imovina svih političara i tajkuna koji su zgrnuli bogatstvo zloupotrebom položaja u periodu od 1989 do 2014. I tu ne sme biti milosti, kao što ni Putin nije imao milosti prema ruskim oligarsima i tajkunima.

Drugi deo nedostajućeg kapitala za pokretanje privrede će biti obezbeđen kroz dodatno oporezivanje stranih banaka koje u Srbiji trentuno imaju najveće kamate u Evropi i deru kožu sa leđa običnim građanima. Reč je o nekih pola milijarde evra sredstava na godišnjem nivu koji bi se umesto u privatne džepove stranih bankara ulivao u deo budžeta usmeren na proizvodnju. Treći deo nedostajućih sredstava bi se obezbedio kroz Razvojnu banku i ulaganje u proizvodnju iz budžeta.

Isključiva misija razvojne banke bi bila da usmerava domaću štednju i sredstva iz rasejanja u proizvodne projekte i oživljavanje poljoprivrede. I konačno, jedan deo sredstava će morati da bude obezbeđen kroz strogo kontrolisanu primarnu emisiju. Sadašnji kurs dinara je precenjen i pogoduje uvoznom lobiju, a destimuliše proizvodnju i izvoz. Zato je neophodno korigovati kurs dinara na približno realan nivo.

Šta znači kada Dveri govore o povratku na selo?

To znači dve stvari istovremeno: demetropolizacija kroz proces povratka stanovništva na selo i stvaranje uslova za započinjanje porodičnog biznisa na selu. Druga važna stvar neraskidivo vezana za povratak na selo je proces oživljavanja poljoprivrede.

Neke od konkretnih mera koje će Dveri ostvariti iz domena oživljavanja sela i poljoprivrede su: uvođenje naturalnih pariteta i uspostavljanje jasnih pravila igre kod otkupa poljoprivrednih proizvoda na osnovu čega bi se suzbilo pogubno delovanje tajkuna i drugih zelenaša, obnova proizvodnih, potrošačkih i  poljoprivrednih zadruga i sprovođenje strategije organizovanog izlaska poljoprivrednihi proizvoda na tržište Ruske Federacije, obnova proizvodnje poljoprivredne mehanizacije i vraćanje carina (koje je Vučić ukinuo) na uvoz poljoprivrednih proizvoda

Koliko je Srbija već izgubila na putu EU integracija i koliko je izgubila što ne sarađuje sa RF?

Samo jednostranom primenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i odricanjem od carina na uvoz proizvoda iz EU, vlast Ivice Dačića i Aleksandra Vučića budžet Srbije oštetila je za 500 milina evra godišnje! Dakle umesto 800 miliona  evra godišnje ili 3 milijarde i dvesta za 4 godine Srbija je prihodovala četiri puta manju sumu.

Drugo, od prvog janura 2014 ukinute su i carine na poljoprivredne proizvode. Pored gubitka prihoda po osnovu ukidanja carina, na ovaj način je srpski seljak dospeo u potpuno neravnopravan položaj sa npr. francuskim seljakom koji dobija od svoje države 10 do 15 puta veće subvencije i podsticaje. Kao direktan rezultat takve pogubne politike naš seljak je prinuđen da baca pšenicu u kanal i da prosipa mleko, jer su mu troškovi znatno veći od prihoda. Pored toga, dešava se i do skora nezamislivo: počeli smo da uvozimo pasulj iz Makedonije i krompir iz Bugarske. Vrlo brzo ćemo početi da uvozimo i pšenicu. To je put samoubistva domaće poljoprivrede i ekonomske likvidacije domaćeg seljaka.

Srbija je, uz to, jedina zemlja u Evropi koja je pre nego što je postala članica EU dozvolila strancima da kupuju poljoprivredna zemljišta i postaju vlasnici nekretnina.

Što se naših ekonomskih veza sa Rusijom tiče, Evropska komisija je već signalizirala da je za njih veoma problematičan i projekat „Južni tok“ odnosno dosledna primena SSP će dovesti u pitanje čist prihod od 300 milina evra godišnje samo na nivou taksi za promet gasa. Evropska unija je sve jasnija po pitanju spoljnotrgovinske saradnje sa Rusijom i oni sada otvoreno poručuju: ukoliko želite da uđete u EU moraćete da raskinete sve bilateralne spoljnotrgovinske ugovore sa Rusijom. EU nam glasno poručuje: ugovor o bescarinskoj trgovini sa Rusijom  će morati da bude stavljen van snage.

Dakle,stvar je u suštini veoma jednostavna.Ako EU nema alternativu onda sve dugo ima pa i naši goli životi. Put u ovakvu EU je put u propast i zato su Dveri protiv takvog puta. Naravno, imamo volju i želju da u obostranom interesu bilateralno sarađujemo sa svim pojedinačnim članicama EU kao što to radi Island ,Norveška, Švajcarska. Ali to je već partnerski odnos između slobodnih država, a ne kolonijalni odnos zavrtanja ušiju Srbiji od strane EU.

Danilo Tvrdišić je član starešinstva pokreta Dveri

(Dveri)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner