Početna strana > Štampana izdanja > Redovni brojevi > Broj 1-2/2010 Tema: Kultura i mediji u (post)globalnoj eri
Redovni brojevi

Broj 1-2/2010 Tema: Kultura i mediji u (post)globalnoj eri

PDF Štampa El. pošta
sreda, 28. septembar 2011.

Sadržaj

Uvodnik 

Rezimei 

Contents and summaries

 

SADRŽAJ

Uvodnik.........................................................................................         3

TEMA BROJA

KULTURA I MEDIJI

U (POST)GLOBALNOJ ERI

Divna Vuksanović

Medijska inteligencija i perspektive uma u postglobalnom

dobu..........................................................................................         7

Zorica Tomić

Sajber demokratija i javnost..............................       19

Saša Gajić

Mediji, identitet i prikazivanje društvene stvarnosti                 31

Nikola Tanasić

Mediji i kultura – kako globalni procesi izigravaju

sami sebe...........................................................................       43

Slobodan Vladušić 

Marginalije o blogu..................................................       61

Zoran Jevtović, Zoran Aracki

Medijski uticaji, političke elite i društvena moć u Srbiji

na početku 21. veka.......................................................       69

Zoran Avramović 

Uzroci širenja nedemokratske medijske javnosti u Srbiji                       93

Slobodan Reljić 

Kako je propalo srpsko novinarstvo............     107

 

Ogledi

Aleksandar Jazić

Propaganda u Prvom svetskom ratu.................     119

Ana Vareca

Finansiranje izbora i mediji u američkom izbornom
procesu...............................................................................     139

Dragan Stanojević

Omladinska potkultura u birmingemskoj tradiciji:
razvoj i recepcija koncepta u domaćoj nauci      157

 

Sučeljavanja

Slobodan Antonić

O rodnom feminizmu i razboritosti.............     181

Miroslav Svirčević

Rasistička ideologija u modernom ruhu....     203

 

Osvrti, recenzije, prikazi

Slobodan Antonić

Kako su nas linčovali 

(Slobodan Vuković, Etika zapadnih medija: antisrpska

propaganda devedesetih godina XX veka)..............................     213

Miroslav Ivanović

Etika zapadnih medija

(Slobodan Vuković, Etika zapadnih medija: antisrpska

propaganda devedesetih godina XX veka)..............................     219

Kosta Čavoški

Promišljena sećanja Mihaila Markovića

(Mihailo Marković, Juriš na nebo)...................................     223

Vesna Ivanović

Destrukcija Jugoslavije počela na Kosovu

(Jovan Mirić, Kosovo i druge teme)......................................     229

Dobrica Gajić

Pašićeva ideološka konstrukcija

(Andrej L. Šemjakin, Ideologija Nikole Pašića (1868–1891)        237

 

Contents.........................................................................................     245

  

UVODNIK

Masovni mediji (radio, televizija, film, novine, časopisi, video, CD-DVD, internet) postali su središnji deo našeg života, kulture i globalne ekonomije – a sve više i politike – na početku dvadeset prvog veka, koji nije bez razloga nazvan vekom informaciono-medijske kulture. Gotovo neprimetno, a, zapravo, za istorijske procese, munjevitom brzinom, oni su nam se svima „uvukli pod kožu“ i nametnuli kao podrazumevani, kvaziprirodni i neosvešćeni element u svakodnevnom životu i komunikaciji. Usled ove dramatično povećane izloženosti pojedinca i društva delovanju globalnih medija, nastaju značajne promene kako postojećih kulturnih matrica, tako i društveno-političkih okolnosti. Ovaj proces sve više uzima maha, proporcionalno rastu i ekspanziji globalne medijske mreže, zbog čega i sistematsko naučno izučavanje ovog fenomena uticaja medija na kulturu i društvo dobija sve veći značaj.

Kako bi na adekvatan način ispratilo ovu globalnu medijsku ekspanziju u uslovima aktuelnog svetskog vrenja i sve očiglednije krize projekta globalizacije, uredništvo Nove srpske političke misli organizovalo je 4. jula 2009. godine, na Filozofskom fakultetu u Beogradu, naučni skup na temu „Kultura i mediji u (post)globalnoj eri“. U ovoj zanimljivoj debati učestvovali su istaknuti domaći teoretičari medija, kulturolozi i društveni naučnici, koji su pokušali da tokom višečasovne rasprave daju svoj doprinos traganju za odgovorima na neka od gorućih pitanja odnosa između savremenog čoveka, kulture i društva i metastaziranih tehnika i sredstava „masovnog informisanja“.

Prema ideji organizatora, ovaj skup trebalo je da predstavlja svojevrsni nastavak rasprave koja se dve godine ranije vodila na Tari pod imenom „Kulturna politika u Srbiji“, a čija su izlaganja i zaključci objavljeni u istoimenom posebnom izdanju NSPM. Kao prirodni nastavak ove kulturološke debate, u fokus je uzet problem medija, ne samo zato što su oni u naše vreme najglasniji i najizvikaniji „posrednici“ između građana i („njihove“) kulture već i zato što u (polu)postmodernom društvu mediji sve više predstavljaju i svojevrsni, izopačeni sinonim za nju.

Ključna uloga svetske informativne mreže – interneta – razmatrana je unutar više priloga i različitih pojmovnih sfera – od istorije informisanja, preko savremene informacijske kulture, pa do uticaja na lokalne kulturne obrasce i sisteme obrazovanja, zaključno sa uticajem na pojavu novih umetničkih i književnih formi. I u gotovo svim prilozima istaknut je ambivalentni karakter ovog ekspanzivnog medija čije ocene variraju od shvatanja da je reč o nosiocu informacione slobode i „sajber-demokratije“, pa do toga da se radi o instrumentu novog totalitarizma i/ili informatičkog varvarstva.

Zbog akcenta na globalnom/postglobalnom kontekstu, najveći broj autora (Divna Vuksanović, Zorica Tomić, Nikola Tanasić, Saša Gajić, Slobodan Vladušić) prvenstveno se opredelio za kritičko razmatranje aktuelnih svetskih kulturološko-informacionih tokova, koji se, uslovno rečeno, kod nas pomaljaju obično sa zakašnjenjem, najčešće u haotičnom i karikaturalnom vidu, što ih čini još težim i nezahvalnijim za detektovanje i pojmovnu analizu. Upravo tog nezahvalnog posla, suočavanja sa neveselim domaćim kontekstom i specifičnostima srpskog medijsko-političkog miljea, poduhvatili su se u svojim prilozima Zoran Jevtović, Zoran Aracki, Zoran Avramović i Slobodan Reljić. 

Kulturom i medijima, odnosno njihovim razumevanjem, upotrebom i zloupotrebom u širem ili užem smislu, bave se praktično i svi ostali prilozi u ovoj svesci, od ogleda Aleksandra Jazića, Ane Varece i Dragana Stanojevića, do prikaza knjige Slobodana Vukovića. Konačno, u rubrici „Sučeljavanja“ objavljujemo nastavak polemike o feminizmu između Slobodana Antonića i Adriane Zaharijević, kao i novo kritičko suočavanje Miroslava Svirčevića sa pokušajima ideološkog falsifikovanja novije istorije Balkana.   

 

REZIMEI

Divna Vuksanović

MEDIJSKA INTELIGENCIJA I PERSPEKTIVE UMA U POSTGLOBALNOM DOBU

Sažetak: Tekst postulira, a potom i kritički preispituje „medijsku inteligenciju“ kao mogućnost čitanja fenomena današnje kulture, viđene iz perspektiva „kreativnosti“, tržišnih vrednosti, obrazovanja i javne sfere mišljenja. U ovom smislu reči, „medijska inteligencija“, kao savremeni vid otuđene inteligibilnosti, pospešuje razvoj posustalih kapitalističkih odnosa u postglobalnoj eri time što svoju primenu vezuje uz praksu kreativnosti, generišući, indirektno, nastanak tzv. kreativne klase, tj. kolektiviteta prepoznatog kao resurs za dalju tržišnu eksploataciju subjektiviteta.

Ključne reči: medijska inteligencija, kreativnost, kreativna klasa, um, tržište, medijsko obrazovanje, postglobalno doba.


Zorica Tomić

Sajber demokratija i javnost 

Sažetak: Apartno od klasične, kritički orijentisane normativističke perspektive, savremena komunikološka teorija suočava se sa značajnim socio-kulturnim promenama, koje nastaju kao posledica pomaljanja novih tehničkih performansi modernih medija. Najpre, reč je o „informatizaciji“ društva koja se ogleda u sve većem značaju informacija i komunikacija, što je podstaknuto permanentnim otkrićima u domenu elektronske komunikacione tehnologije. Sa druge strane, prostor kompjuterski posredovane komunikacije promenio je poimanje „granica“ između kategorija privatnog i javnog. Izlažući Habermasovu teoriju javnosti, u tekstu se kritički razmatraju različite teorijske orijentacije koje internet predstavljaju kao „demokratski javni prostor“.

Ključne reči: javnost, javna sfera, demokratija, mediji, informatičko društvo, građanska javnost.

 

Saša Gajić

Mediji, identitet i prikazivanje društvene stvarnosti

(„Matriks“ počinje da se ruši) 

Sažetak: Bitka za srca i umove ljudi počinje prenaglašavanjem medijske sfere nauštrb telesno-psihološke, a nastavlja se hiperprodukcijom interpretacije, što sve dovodi do ukidanja smisla i značenja, te do brisanja razlika između istine i laži. Tako se pospešuje stvaranje stanja opšte relativizacije. Kroz zamenu nataloženog iskustva i životne mudrosti sa besprimernim količinama informacija (mahom poluistina i trivijalnih podataka) stvara se simulacija predstave o znanju, koje je u stvari polovično znanje ili neznanje, kao i privid slobode zaparložene u mulju brojnih pogrešnih izbora. Konačno, hedonističko robovanje na liniji predstava–predmet završava se u projektovanim „obrascima življenja“, koji se kroz procese identifikacije masovno „usvajaju“ od strane tako prepariranih i „disciplinovanih“ medijskih konzumenata.

Ključne reči: medijska tehnologija, interpretacija, identitet, proizvodnja stvarnosti.


Nikola Tanasić

Mediji i kultura – kako globalni procesi izigravaju sami sebe 

Sažetak: Autor razmatra odnos između globalnih medija i global(izova)ne kulture u svetlu novih tehničkih mogućnosti za nehijerarhizovanu i suštinski slobodnu razmenu informacija, kako kulturnih, tako i drugih. Iznosi se tvrdnja da suštinska moć medija počiva na aksiološkoj pretpostavci istine koja leži u osnovi „mreže informacija“, na isti način kao što se i kultura nužno prihvata ili odbacuje na osnovu poimanja vrednosti na kojima je utemeljena. Određeni oblik medija gubi svoj uticaj na javnost kada se kompromituje njegov odnos sa „istinom“, baš kao što se kultura odbacuje kada se vrednosti koje je utemeljuju počnu opažati kao „lažne“ i neautentične. Stoga se za svaki oblik medija i za svaku kulturu može ustanoviti tačka zenita, nakon koje sledi tačka „temeljnog razočaranja“. Nakon kratkog razmatranja uticaja liberalnog kapitalizma, sa njegovim imperativima potrošačke ekonomije i hiperprodukcije, autor uvodi dva pojma – „holivudsko đubrište“ i „kulturnu ekologiju“. Prvo se odnosi na ideološki „prevaziđene“ i politički nekorektne motive i sadržaje hladnoratovske „stare škole Holivuda“, dok drugo predstavlja sugestiju, da bi „reciklirano“ holivudsko „đubre“ moglo poslužiti kao element neke buduće autentične globalne kulture.

Ključne reči: istina, vrednost, internet, Holivud, liberalni kapitalizam.

 

Slobodan Vladušić

Marginalije o blogu 

Sažetak: U ovom radu autor na ilustrativnom primeru bloga razmatra dalekosežnu promenu do koje je razvoj interneta doveo ne samo u svesti i kulturnim navikama savremenog čoveka, nego i u njegovom odnosu prema svetu. Internet predstavlja vrhunac i dovršenje procesa koji je početkom prošlog veka otpočeo sa potiskivanjem knjige u korist vizuelnih medija. No, dok je vladavina knjige trajala nekoliko stotina godina, vladavina televizije i filma je već na izdisaju, smatra autor, s obzirom na to da, za razliku od njih, internet tehnologija pruža efekat do sada neviđene interaktivnosti i niveliše razliku između aktera i publike, odnosno „tvorca“ i „konzumenta“ događaja. Cena koja se za to plaća jeste „mikroskopizacija“ sveta, gubitak odnosa prema celini, gubitak autoriteta, kao i nestanak želje za samousavršavanjem.

Ključne reči: javna upotreba uma, internet, blog, mediji, kultura, globalizacija.

 

Zoran Jevtović, Zoran Aracki

MEDIJSKI UTICAJI, POLITIČKE ELITE I DRUŠTVENA MOĆ U SRBIJI NA POČETKU 21. VEKA 

Sažetak: Srbija se na početku 21. veka, bez zrelog političkog vođstva i sa pasiviziranom i podeljenom naučnom elitom i inteligencijom, našla razapeta između retradicije i modernosti. U vremenu burnih promena formirane su nove političke, ekonomske i kulturne elite. Nažalost, mnoge od njih nastale su na neprihvatljivim osnovama, često potpomognute kriminalnim aktivnostima započetim u prošlosti. Osećajući moć medija, neki predstavnici ovih elita, kroz nedovoljno transparentni proces privatizacije, zakoračili su u svet medija, osećajući bolje od ostalih stvarnu ulogu štampe i elektronskih sredstava informisanja. Istovremeno, medijska elita se sporo formirala, a kako se sve odvijalo na izuzetno slaboj ekonomskoj osnovi, najčešće nije uspevala da odoli pritiscima koji su dolazili iz redova vlasti i novih medijskih moćnika, pa je tako dolazilo i do zloupotrebe novinarske profesije. U ovom radu, uz teorijsku potkrepu, autori svedoče o potrebi formiranja i jasnog diferenciranja medijske elite, nude njenu moguću tipologiju, a posebnim empirijskim istraživanjem urađenim u 10 gradova Srbije ukazuju na to kako mediji i međusobni odnosi političkih elita, vlasnika medija i novinara utiču na formiranje stavova javnosti o najznačajnijim društvenim pitanjima.

Ključne reči: mediji, medijski uticaji, političke elite, medijska elita, društvena moć.

 

Zoran Avramović

UZROCI ŠIRENjA NEDEMOKRATSKE MEDIJSKE JAVNOSTI U SRBIJI 

Sažetak: U radu se dokazuje tvrdnja da se uzroci nedemokratske medijske javnosti nalaze unutar demokratskih institucija. Razmatra se nekoliko faktora koji deluju na njeno (ne)demokratsko oblikovanje: država i politički sistem, tržište, medijska tradicija, uloga međunarodne medijske zajednice, faktor zaposlenih u ovoj profesiji i preferiranih ličnosti u medijima. Ukazuje se na to da demokratija ne garantuje racionalnost i da mediji nisu po definiciji demokratski. Razlikuje se nedemokratska i antidemokratska medijska javnost. Demokratska medijska javnost je proizvod političkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih konstelacija, a ne nešto što je proizvod institucija demokratskog poretka. U zaključku se tvrdi da u demokratskom sistemu može da se formira i nedemokratska medijska javnost koja ne isključuje i ne zabranjuje demokratsku. Na sceni je borba ova dva oblika medijske javnosti u demokratskom poretku za više demokratije.

Ključne reči: (ne)demokratija, mediji, javnost, Srbija.

 

Slobodan Reljić 

Kako je propalo srpsko novinarstvo 

Sažetak:Svetska kriza koja je postala očigledna od prošlogodišnjeg finansijskog sloma u Volstritu samo je učinila belodanim stanje u hipertrofiranoj medijskoj industriji i ogolila probleme koji se gomilaju poslednje dve decenije. Međutim, propadanje srpskog novinarstva i urušavanje „četvrtog stuba demokratije“ u srpskom društvu ima svoje osobenosti koje našu krizu čine dubljom, a eventualni oporavak neizvesnijim.

Ključne reči:novinarstvo, novinar, mediji, sloboda štampe, medijska industrija, watchdog, lapdog, građanin, potrošač, news, infotainment, tabloidna istina

 

Aleksandar Jazić

PROPAGANDA U PRVOM SVETSKOM RATU 

Sažetak: Autor u radu analizira ratnu propagandu ključnih zemalja učesnica Prvog svetskog rata. Ovaj sukob zahtevao je od zemalja učesnica da ulože velika sredstva u razvoj svojih ratnih kapaciteta. Time je bila obuhvaćena i propaganda, pa je došlo do njenog naglog razvoja. Ne samo da su ulagana velika sredstva u razvoj ratne propagande, već je Prvi svetski rat pokazao njen značaj za ostvarivanje ratnih ciljeva. Shodno tome, propaganda se tokom ovog sukoba pokazala kao jedno od najvažnijih oruđa države u ostvarivanju željenih ciljeva. Upravo je obim ratnih sukoba kakav je posedovao Prvi svetski rat pokazao svu moć i snagu propagande kao sredstva, jer za ostvarivanje određenih ciljeva nisu bili dovoljni ekonomski kapaciteti i vojna sila.

Ključne reči: Propaganda, psihološki rat, Prvi svetski rat, velikesile, medijska sredstva.

 

Ana Vareca

FINANSIRANjE IZBORA I MEDIJI U AMERIČKOM IZBORNOM PROCESU 

Sažetak: U radu se govori o finansiranju američkih izbora, specifičnostima ovog procesa, ulozi krupnog kapitala i njegovom uticaju na izbore, kao i na kontinuitet sprege politike i novca u zemlji koja slovi za jednu od najstarijih demokratija. Drugi deo rada se bavi odnosom masovnih medija i izbornog procesa, senzacionalističkim izveštavanjem i ulogom vlasnika masovnih medija u političkom procesu, odnosno njihovom mogućnošću da kreiraju i da utiču na javno mnjenje. Rad se osvrće i na prošle predsedničke izbore, održane 2008. godine.

Ključne reči: finansiranje kampanja, neregularnosti i predlozi reforme finansiranja, mediji kao javni servis, propaganda, sloboda štampe, ravnopravna komunikacija, informisanost glasača.

  

Dragan Stanojević

OMLADINSKA POTKULTURA U BIRMINGEMSKOJ TRADICIJI: RAZVOJ I RECEPCIJA KONCEPTA U DOMAĆOJ NAUCI 

Sažetak: U ovom članku se daje pregled teorija razvijanih u okviru tzv. birmingemske tradicije koje se bave problemom potkultura, odnosno odnosom omladine, muzike i stila. Svaka potkultura se posmatra kao dvostruko komunikativna, pa je neophodno postaviti je prvo u odnos prema njenoj „roditeljskoj kulturi“– kulturi radničke klase, a zatim i prema „dominantnoj kulturi“. Fil Koen je formulisao koncept „potkulture kao simboličko rešavanje protivrečnosti“. DŽon Klark, Stjuart Hol, Toni DŽeferson i Brajan Roberts razrađuju koncept potkulture kao „otpor kroz rituale“. Dik Hebdidž smešta potkulturu u okvire etniciteta, a Anđela Mek Robi u okvire roda. Birmingemski teoretičari formulišu koncept potkulture kao način da se putem stila reše problemi nastali menjanjem roditeljske/sopstvene kulture. Odnosi unutar potkulture, i oni između potkulture i njenog okruženja se izražavaju pojmovima: hegemonije, homologije i bricolage. U članku se dalje daje recepcija koncepta u domaćoj nauci tokom osamdesetih. Takođe su prikazani i glavni pravci kritike potkulturne teorije, ukazujući na njene nedostatke prilikom proučavanja savremenih fenomena.

Ključne reči: potkultura, CCCS, omladina, stil, klasa, muzika.

 

NEW SERBIAN PoliticaL THOUGHT

New Edition, vol. XVIII (2010), no. 1–2

CONTENTS

 

Editorial.........................................................................................         3

 

TOPIC OF THE ISSUE

 

CULTURE AND MEDIA

IN THE (POST-)GLOBAL ERA

Divna Vuksanović

Media Intelligence and Perspectives of the Mind
in the Post-Global Era................................................................         7

Zorica Tomić

Cyber Democracy and the Public...............................................       19

Saša Gajić

Media, Identity and Presenting Social Reality ...........................       31

Nikola Tanasić

Media and Culture – How Global Processes Betray Themselves              43

Slobodan Vladušić 

Marginalia on Blogging..............................................................       61

Zoran Jevtović, Zoran Aracki   

Media Influence, Political Elite and Social Power In Serbia at the

Beginning of the 21st Century....................................................       69

Zoran Avramović 

Expansion of Undemocratic Public in Serbia and its Causes......       93

Slobodan Reljić 

The Collapse of Serbian Journalism...........................................     107

 

Studies

Aleksandar Jazić

Propaganda in the First World War............................................     119

Ana Vareca

Campaign Finance and Media in the US Election Process..........     139

Dragan Stanojević

Youth Subculture in Birmingham Tradtion:
the Development and Reception of This Concept among

Serbian Scientists.......................................................................     157

 

Polemics

Slobodan Antonić

On Gender Feminism and Prudence...........................................     181

Miroslav Svirčević

Racist Ideology in Modern Attire...............................................     203

 

Reviews

Slobodan Antonić

How We Were Lynched

Ho(Slobodan Vuković, Western Media Ethics: Anti-Serbian

Propaganda in the 1990s).........................................................     213

MiroslavIvanović

Western Media Ethics

(Slobodan Vuković, Western Media Ethics: Anti-Serbian

Propaganda in the 1990s).........................................................     219

Kosta Čavoški

Mihailo Marković’s Considered Memories

(Mihailo Marković, Assault on the Sky).....................................     223

VesnaIvanović

Disintegration of Yugoslavia Started in Kosovo

(Jovan Mirić, Kosovo and Other Topics)...................................     229

Dobrica Gajić

Pašić’s Ideological Construction

Pašić‘s Ideological COnstructi(Andrei L. Shemyakin, NikolaPašić’s

Ideology (1868–1891)...............................................................     237

 

Contents.........................................................................................     245

 

 

Divna Vuksanović


MEDIA INTELLIGENCE AND PERSPECTIVES OF THE MIND IN THE POST-GLOBAL ERA

The author postulates and then provides a critique of ‘media intelligence’ as a possible interpretation of the phenomenon of modern culture as seen from the perspectives of ‘creativity’, of market value, education and of public opinion. In this sense, ‘media intelligence’, being a contemporary form of estranged intelligibility, enhances development of deteriorated capitalist relations in the post-global era by association its application with the practice of creativity, thus indirectly generating the creation of the so-called creative class, i.e. a collectivity identified as a resource for further market exploitation of subjectivity.

Key words: media intelligence, creativity, creative class, mind, market, media education, post-global era.

 

Zorica Tomić

CYBER DEMOCRACY AND THE PUBLIC 

Apart from the classic, critically-oriented normativist perspective, modern theory of communication faces significant sociocultural changes, which occur as a result of the appearance of new technical performances of modern media. First of all, it is ‘informatization’ of society, which is reflected in the increasing significance of information and communication, which is in turn boosted by frequent innovations in technologies for e-communication. On the other hand, the space of computer-assisted communication has moved the ‘borders’ between the private and the public. By expounding Habermas’s public theory, the author provides a critique of various theoretical orientations which describe the Internet as a ‘democratic public space’.

Key words: public, public sphere, democracy, media, IT society, civilian public.

 

Saša Gajić

MEDIA, IDENTITY AND PRESENTING SOCIAL REALITY

The battle for the hearts and minds of people begins with over-emphasizing the media sphere at the expense of the physical/psychological sphere, and goes on to hyperproduction of interpretation. All these factors lead to disappearance of sense and meaning and boundaries between the truth and lies are being erased, thus contributing to a state of general relativization. Replacing accumulated experience and the wisdom of life with unprecedented quantities of information, most of which are half-truths and trivial information, creates an imitation of knowledge, which is in fact incomplete, or simply ignorance, and a false impression of freedom drowned in the mud of many wrong choices. Finally, hedonistic and slave-like dependence on the notion-object route ends with the projected ‘patterns of living’, which are through identification whole-heartedly ‘adopted’ by so programmed and ‘disciplined’ media-consumers.

Key words: media technology, interpretation, identity, creating reality.

 

Nikola Tanasić

MEDIA AND CULTURE – HOW GLOBAL PROCESSES BETRAY THEMSELVES

The author examines the relationship between global media and global(ised) culture in the light of the new technical possibilities non-hierarchical and essentially free exchange of information, both cultural and otherwise. A claim is made, that the essential power of media lies on an axiological presupposition of truth underlying the “information network”, in the same way a culture is accepted or rejected based solely on the notion of the values it is funded upon. A certain form of media loses its public influence when its relation to “the truth” is compromised, as well as a culture is rejected when the values underlying it are perceived as “false” and unauthentic. Hence, every media form and every culture reaches a zenith point, followed by a point of “thorough disappointment”. A short discussion is made of the impact of liberal capitalism on popular culture, with its imperatives of a consumer based economy and hyper production. The author finally introduces two notions – “Hollywood junkyard”, meaning the ideologically “outgrown” and politically incorrect memes and tropes from the Cold War era of “old school Hollywood”, and “cultural ecology” – a suggestion that “recycled” Hollywood “junk” and “leftovers” can serve as elements of a future authentic global culture.

Key words: truth, values, internet, Hollywood, liberal capitalism 

 

Slobodan Vladušić

MARGINALIA ON BLOGGING 

In this paper the author uses blog as an illustrative example to analyze the far-reaching changes brought about by the Internet. These changes take place not only in the mind and cultural habits of modern person, but also in his/her view of the world. The internet is the culmination and conclusion of a process which started in the early 20th century when books started to give place to visual media. However, while books had been dominant for several centuries, the domination of TV and movies is, according to the author, about to end, since unlike them, Internet technologies enables once unseen kinds of interactivity and breaks the boundaries between the protagonist and his/her audience, that is, between the ‘creator’ and ‘consumers’ of events. The price one has to pay is ‘microscopization’ of the world, disappearance of attitude toward the whole, loss of authority and lack of desire for self-improvement.

Key words: public use of the mind, Internet, blog, media, culture, globalization.

 

Zoran Jevtović, Zoran Aracki

MEDIA INFLUENCE, POLITICAL ELITE AND SOCIAL POWER IN SERBIA AT THE BEGINNING OF THE 21ST CENTURY 

Serbia, at the beginning of the 21 century, without mature political leadership and with passive and split political elite and intelligence, is divided between re- tradition and modernism. At the time of violent changes formed new political, economical and cultural elite.Unfortunately, many of them appeared on non acceptable grounds often, supported by criminal activities which started in the past. Realizing the power of media, some of their representatives, via not totally transparent process of privatization, entered into the media world sensing, better than the others, the real role of press and electronic means of information. At the same time, media elite formed slowly, and as everything was performed on the grounds of very weak economy, very often was unsuccessful in opposing to pressure coming from the government or new media powerful ones, thus creating the misuse of profession of journalist. In this paper, the authors theoretically based, writes about the need of forming and clearly differentiating of media elite, offers its possible typology, and by special empirical research performed in 10 towns in Serbia points out how media, and the relationship between political elite, owners, editors and journalists influences the forming of the public opinion on the most important social affairs.

Key words: media, media influence, political elite, media elite, social power. 

 

Zoran Avramović

EXPANSION OF UNDEMOCRATIC PUBLIC IN SERBIA AND ITS CAUSES 

In this paper the author proves the statement that the roots of undemocratic media public are in democratic institutions. The author analyzes several factors of its (non-)democratic nature: the state and its political system, market, media tradition, role of the international media community, media employees and preferred media personalities. The author points to the fact that democracy cannot guarantee rationality and that media are not democratic by default. There is a difference between undemocratic and anti-democratic media public. Democratic media public is a result of political, social, economic and cultural constellations, rather than a product of democratic institutions. In conclusion, the author claims that undemocratic media public, which does not exclude or bans the democratic one, can be formed in a democratic system. We are witnessing a conflict between these two kinds of media public, of which the aim is to achieve more democracy.

Key words: (un)democracy, media, public, Serbia.

 

Slobodan Reljić

THE COLLAPSE OF SERBIAN JOURNALISM 

The world crisis, which became evident after last year’s financial crash in Wall Street, simply made the state of overgrown media industry obvious and exposed the problems which have been accumulating in the past two decades. However, the collapse of Serbian journalism and the falling ‘fourth pillar of democracy’ of Serbian society have certain peculiarities which make our crisis deeper, and the possible recovery is therefore more uncertain.

Key words: journalism, journalist, media, freedom of the press, media industry, watchdog, lapdog, citizen, consumer, news, infotainment, tabloid truth.

 

Aleksandar Jazić

PROPAGANDA IN THE FIRST WORLD WAR

In this paper the author analyzes the war propaganda of key participants in the First World War. This conflict required substantial resources for the development of each country’s war capacities. These capacities also involved propaganda, and its development thus became rapid. The development of war propaganda required a lot of money, and First World War showed how propaganda was for achieving the aims of the war. Propaganda thus proved to be one of the most powerful tools in the hands of the state. It was the scope of warfare, as seen in the First World War, which showed all the strength and power of propaganda as a tool, because economic capacities and military force were not sufficient.

Key words: propaganda, psychological warfare, First World War, great powers, media tools.

  

Ana Vareca

CAMPAIGN FINANCE AND MEDIA IN THE US ELECTION PROCESS 

This paper is about financing US elections, particularities of this process, the role of big business and its impact on elections, and about the relationship between money and politics in the country reputed to be one of the oldest democracies. In the second part of the paper the author deals with the relationship between the media and the election process, sensationalist coverage and the role of media owners in the political process and/or their ability to create and change public opinion. The author also looks back on last presidential election of 2008.

Key words: campaign finance, irregularities and proposed reform of financing, public service media, propaganda, freedom of the press, communication based on equality, informed voters.

 

Dragan Stanojević

YOUTH SUBCULTURE IN BIRMINGHAM TRADTION: THE DEVELOPMENT AND RECEPTION OF THIS CONCEPT AMONG SERBIAN SCIENTISTS 

This article offers an overview of the theories dealing with the problem of subculture, as well as the relationship between youth, music and style, developed within the so-called Birmingham tradition. Every subculture is seen as communicative in two directions, so it is necessary to establish its relationship with both „parent culture“ - working class culture and „dominant culture“. Phil Cohen formulated the concept of „subculture as a symbolic solution of controversies.“. John Clark, Stewart Hall, Tony Jefferson and Brian Roberts develop the concept of subculture as „resistance through rituals”. Dick Hebdige places subculture in the frame of ethnicity, and Angela McRobbie in the frame of gender. The Birmingham theorists define the concept of subculture as a way of solving the controversy caused by changing parent / one’s own culture by means of style. The relations within a subculture, as well as between a subculture and its surroundings are expressed by the following terms: hegemony, homology and bricolage. The article also deals with the reception of concepts in our country’s science during the eighties. It also contains some major tendencies in the criticism of subculture theory, displaying its drawbacks in the study of modern phenomena.

Key words: subculture, CCCS, youth, style, class, music

 

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner