Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > EU u sadašnjem obliku predstavlja tragičnu grešku u evropskoj istoriji
Savremeni svet

EU u sadašnjem obliku predstavlja tragičnu grešku u evropskoj istoriji

PDF Štampa El. pošta
Vaclav Klaus   
subota, 07. decembar 2019.

Zamenik urednika ”Russia in Global Affairs” Glen Disen (Glenn Diesen) razgovarao je sa bivšim predsednikom Češke Vaclavom Klausom o trenutnoj situaciji u EU, populizmu, ”zelenoj” politici, globalizaciji, i drugim kontroverznim pitanjima današnjice.

Glen Disen: Vi upravo pišete knjigu posvećenu 30. godišnjici pada komunizma u Vašoj zemlji i ostatku Evrope. Koje su glavne teme koje obrađujete u knjizi i koje su glavne lekcije naučene iz događanja 1989?

Ja konstantno pokušavam da diskutujem i analiziram period prelaska od komunizma prema slobodnom društvu sa ciljem da se taj jedinstveni istorijski proces ne zaboravi. Godišnjica koju obeležavamo ove godine mi je pružila novi podstrek da ponovo govorim o tom događaju. Mada je od pada komunizma prošlo trideset godina, što je dosta dugačak period, u našem delu sveta sećamo se tog perioda kao da je bio juče. Kada se desio komunistički prevrat u Čehoslovačkoj 1948. godine, niko nije pominjao činjenicu da se prevrat dogodio samo 30 godina od završetka Prvog svetskog rata i kolapsa Austro–ugarske imperije. Nasuprot tome, mi danas još uvek diskutujemo o komunističkom nasleđu.

Moja knjiga ne govori o komunizmu nego o događajima koji su povezani sa njegovim padom. Knjiga je posvećena diskusiji o periodu posle komunizma. To je mnogo važnije za naš današnji život nego događaji iz novembra 1989. Moja knjiga je napisana u odbranu perioda iz devedesetih (1990–ih) i veoma je kritična prema periodu koji je došao posle toga. Frustracije koje sada ispunjavaju mene i ljude slične meni u određenom pogledu su slične osećanjima koje sam imao poslednjih godina komunizma. Mi smo težili nečemu što je različito od današnjeg evropskog političkog, ekonomskog i socijalnog sistema, i što je različito od današnjeg oblika evropskih integracija koje su rezultirale gubitkom suvereniteta.

Glen Disen: Ja se sećam još jedne godišnjice, desete godišnjice Vašeg čuvenog govora u Evropskom parlamentu iz 2009. Da li je tačan stav da Vi zagovarate evropsku budućnost Češke, ali ste kritični u pogledu na pravac razvoja EU? Šta se promenilo u toku poslednje dekade i da li su se promenili Vaši pogledi u odnosu na EU? U kom obimu je iskustvo iz 1989. relevantno u pogledu na današnje izazove u Evropi?

Mi smo težili nečemu što je različito od današnjeg evropskog političkog, ekonomskog i socijalnog sistema, i što je različito od današnjeg oblika evropskih integracija koje su rezultirale gubitkom suvereniteta

Moj tadašnji govor je verovatno bio jedan od najkritičkijih govora koji su se ikada čuli u Evropskom parlamentu. Ono što sam tada rekao, još uvek važi. Ni danas ne bih održao drugačiji govor da me pozovu tamo. Moji se pogledi nisu promenili, ali se suština evropskih integracija promenila. ”Evropski projekt” se u toku protekle dekade transformisao od integracija u unifikaciju. Do tog pomeranja je uglavnom došlo kroz Mastriške i Lisabonske sporazume. Smatram da EU u sadašnjem obliku predstavlja tragičnu grešku u evropskoj istoriji. Mi, nažalost, nemamo izlaza. Za malu zemlju, kakva je Češka, ne postoji lagani Bregzit, čak i ako dobro znamo da EU ne može da se promeni.

Populizam je danas postao politički bauk, politička uvreda. Koristi se da se napadaju ljudi koji se ne slažu sa današnjim oblikom evropskih integracija  i koji se usuđuju da kritikuju politiku evropskih i američkih elita

Glen Disen: Najčešći politički izraz koji se danas koristi jeste ”populizam”. ”Populista” se sad svi plaše i oni se okrivljuju za sve u Evropi i SAD. Kako Vi gledate na ovaj fenomen? Kako Vi razumevate ”populizam”? Da li to vidite kao pravu opasnost za demokratiju, kao što to liberalni kritičari naglašavaju?

Nisam siguran da je baš populizam najčešći politički termin, možda u nekim krugovima. Ne volim taj izraz i iz tog razloga ga nikad i ne koristim. Ne mislim da to predstavlja opasnost za demokratiju. Populizam je danas postao politički bauk, politička uvreda. Koristi se da se napadaju ljudi koji se ne slažu sa današnjim oblikom evropskih integracija i koji se usuđuju da kritikuju politiku evropskih i američkih elita. Stvarna opasnost za demokratiju je karikatura demokratije, nešto što se popularno naziva ”liberalna demokratija”. To niti je liberalno, niti je demokratsko.

Glen Disen: Koga biste od današnjih državnika opisali kao Vašeg istomišljenika? Šta mislite o državnicima kao što su Donald Tramp, Vladimir Putin, Boris DŽonson, Emanuel Makron, Viktor Orban?

Pet imena koje ste izabrali predstavljaju vrlo raznorodnu i nehomogenu grupu ljudi. Istakao bih da sam ja u istim vodama kao Tramp, Putin i Orban – mi podržavamo suverene države, nasuprot raznoraznih međunarodnih organizacija. Ova trojica političara se možda razlikuju u mnogo čemu, ali imaju nešto zajedničko čemu ja pridajem veliki značaj. Oni nisu ”globalisti”. Emanuel Makron je definitivno na drugoj strani političkih i ideoloških barikada, on je jedan od vodećih globalista današnjice. Ja se veoma plašim njegovih pogleda i politike. Što se tiče Borisa DŽonsona, on tek treba da dokaže da li je sposoban da postigne nešto.

Glen Disen: Da li su ideološki sukobi završeni? Ako govorimo o ideologiji, izgleda da klasični pogledi koji su bili karakteristični u 19. i 20. veku se razvodnjavaju i gube podršku javnosti. ”Narodne partije” gube svuda. Koji pogled u svetu ima budućnost?

Bitka između socijalizma (i možda komunizma) i kapitalizma je završena. Ali ideološke razlike i rivalitet se nastavljaju. Novi ideološki sukobi nisu manje ozbiljni. Političke partije i njihove ideologije su se promenile. Ja vidim najveću opasnost od trenutno vodećih ideologija dženderizma (genderism), feminizma, multikulturalizma, ljudskih prava, zaštite okoline, transnacionalizma i globalizma. Ja ove ideologije veoma kritikujem pogotovu u mojoj knjizi. Sve ove politike pripadaju levoj strani politike, mada stranke koje se deklarišu kao "desno od centra stranke" prihvataju mnoge od njihovih argumenata. Ja se bojim da mi — demokrate starog kova – gubimo u bici sa ovim novim ideologijama.

Glen Disen: Da li globalizam može da se zaustavi i okrene u suprotnom pravcu?

Apsolutno ne. Globalizam se nastavlja i ide napred. Mi ne treba da gledamo na nesuglasice između Kine i SAD kao deglobalizaciju. Globalizacija (ili možda bolje internacionalizacija ekonomskih aktivnosti) je pozitivan fenomen. Stvarni problem je drugačiji i zove se globalizam, tj. pokušaj da se potisnu nacije –države, da im se oduzme suverenitet i nezavisnost. Nacije –države treba da počnu sa definisanjem globalizacije. Pojedine stvari ne smeju da se dozvole. Potpuno otvaranje pojedinih zemalja nije razumno ponašanje i mi moramo da jasno definišemo principe koji će garantovati koherentnost nacija–država.

Ja ne mislim da dolazi do ”stalnog pogoršanja klime” u Evropi. Ja to ne vidim i podaci to ne pokazuju

Glen Disen: Vi ste poznati kao oštar kritičar koncepta klimatskih promena. U međuvremenu ”zeleni talas” u politici je osnažen očiglednim pogoršanjem klime u Evropi i u ostalim delovima sveta i povećanjim turbulenicjama u prirodi. Šta treba da rade ljudi koji se suočavaju sa klimatskim promenama? I zašto Vi mislite da su mere koje su predložili Zeleni pogrešne?

Ja ne mislim da dolazi do ”stalnog pogoršanja klime” u Evropi. Ja to ne vidim i podaci to ne pokazuju. Tvrdnje da se klima pogoršava su prazne fraze koje šire Zeleni (ne samo Stranka Zelenih već i svi Zeleni u drugim političkim strankama). Klima u Evropi nije problem. Problem je naša bitka oko klime, beznadežno, nedemokratsko i neekonomsko ponašanje.

Glen Disen: Nezadovoljstvo Rusije odnosom Evrope prema njoj posle pada komunizma je fokusirano na nepostojanje dogovora koji bi bolje definisao položaj Rusije na kontinentu posle završetka Hladnog rata. Kako vidite budućnost odnosa između Rusije i Evrope? Da li rastuće strategijsko partnerstvo između Rusije i Kine pruža mogućnosti ili izazove za Evropu?

Ovo pitanje ima tri aspekta:

Prvo, ja ne verujem da mi treba da govorimo o ”nezadovoljstvu Rusije”. Bilo koji planovi o nekakvom dogovoru po završetku Hladnog rata su više pusti snovi nego realnost. Oni nikada nisu bili realističan i razuman koncept. Mi gledamo na to kao nastavak Gorbačevog naivnog koncepta ”Zajedničkog evropskog doma”. Niko u Zapadnoj ili Centralnoj Evropi nije bio zainteresovan za taj pogled u to vreme.  S druge strane, ja ne želim da kažem da podržavam trenutno vrlo opasnu demonizaciju Rusije od strane Zapada. Takva politika, ili nazovi politika može da se pretvori u vrlo ozbiljan problem.

Ne podržavam trenutno vrlo opasnu demonizaciju Rusije od strane Zapada

Drugo, obična ekstrapolacija trenutnih trendova i pravaca u odnosima između Evrope i Rusije ima kao rezultat novi Hladni rat. Tako nešto mora da bude izbegnuto.

Ja imam problem sa izrazom ”Evropa” koji se koristi u našoj diskusiji. Evropa nije učesnik u istorijskim i međunarodnim odnosima. Evropa se  ne ”ponaša”. Na ovaj ili onaj način. Moramo da ubedimo evropske nacije–države  da počnu da razmišljaju drugačije nevezano za ”kontinent”. Moraju da prihvate da je Rusija suverena država koja ima svoje autentične nacionalne interese.

(Prevod: Jasmina Vujić)

Institut Vaclav Klaus

http://institutvk.cz/texts-in-english-en