Srbija i Crna Gora | |||
Politička klima u Crnoj Gori gora i ostrašćenija nego u vreme referenduma, a medijska scena prljavija čak i od one u Srbiji |
![]() |
![]() |
![]() |
četvrtak, 10. septembar 2015. | |
Gospodine Vukadinoviću, nakon prezentacije istraživanja javnog mnjenja u Podgorici, kakvi su vam utisci o procesima u Crnoj Gori? - Nekoliko godina, praktično još od predreferendumskog vremena, nisam iz veće blizine pratio zbivanja u Crnoj Gori i moram priznati da sam dosta neprijatno iznenađen zatečenim stanjem. Zapravo, čini mi se da je politička klima danas još gora i ostrašćenija nego u to vreme. To je očigledan poraz svih, a najviše, razume se, vlasti koja ili nije imala sluha ili volje da integriše i demokratizuje crnogorsko društvo. Posebno sam frapiran medijskom scenom koja je, ako je to uopšte moguće, gora i prljavija čak i od one u Srbiji. Uostalom, i glavni akteri te prljavštine su isti. Primjetno je bilo ignorisanje medija, bliskih režimu, samog istraživanja, da bi se potom, nakon reakcija u javnosti, pokušala diskreditacija rezultata i učesnika. Smatra te li da u svemu tome ima, možda i političke pozadine ili nezadovoljstva? - Upravo o tome govorim. Mi smo prezentovali jedno istraživanje koje po svojoj formi i metodologiji potpuno odgovara profesionalnim standardima. Da je drugačije, a to iskusno istraživačko oko lako vidi, ne bih pristao da učestvujem u njegovoj prezentaciji. To naravno ne znači da je nepogrešivo, niti takvo nepogrešivo istraživanje postoji. I ja sam na samoj prezentaciji – postoji snimak i može svako da ga presluša – navodio neke ograde i iznosio manje metodološke primedbe. Ali su rezultati, kao što sam i rekao, u osnovi logični, konzistentni i koherentni. Rejtinzi stranaka su tu, zapravo, najmanje bitni i najviše promenljiva kategorija. Ali najvažniji i, nažalost, nesumnjiv nalaz iz tog istraživanja jeste da je Crna Gora politički strahovito podeljeno društvo i da građani imaju veoma mali stepen poverenja u njene institucije, a posebno u demokratske procedure i izborni proces. Sem toga, pokazalo se da oko trećina građana izbegava da se izjasni po bilo kom pitanju, što je prilično zabrinjavajuće, pogotovo jer ima indicija da je u osnovi tog neiznjašnjavanja strah od mogućih posledica. To je ono što bi trebalo da zabrine sve odgovorne političke faktore u Crnoj Gori. A ovi napadi koje pominjete očigledno dolaze iz jednog istog neformalnog medijsko-političkog centra koji već dugo godina uzurpira vlast u Crnoj Gori, a odnedavno i u Srbiji, i koji reaguje nervozno na svaki nagoveštaj ljuljanja ili ugrožavanja te njihove apsolutne vlasti. Zato su se tako besno ostrvili na ovo istraživanje, ne samo da dezavuišu rezultate, nego i da preventivno zastraše i odbiju ljude koji su učestvovali i koji nameravaju da učestvuju u ovom regionalnom projektu. A slične napade očekujem i u Srbiji. Da li je uzrok pada povjerenja u demokratske procese i vladajuće političke stranke, u slučajevima kakvo je hapšenje budvanske grupe i sukobi između koalicionih partnera u vlasti? - Nije sasvim jasno šta je tu čemu uzrok, a šta posledica. Ali je potpuno jasno, a i rezultati istraživanja koje smo prezentovali na to ukazuju, da većina građana Crne Gore ta hapšenja manje doživljava kao primer funkcionisanja pravne države, a više kao politički obračun u vrhu vlasti. Ja odavde ne mogu znati da li je u pitanju jedno ili drugo, ali većinski utisak građana prema ovim događajima je, najblaže rečeno, vrlo skeptičan. A da je poverenje u demokratske procese veće, verovatno bi i percepcija bila drugačija. Najavljeno je da je u toku prikupljanje novih podataka sa terena, kakve rezultate tu očekujete, i da li će blizina najavljenih opozicionih protesta, dodatno uzdrmati rejtinge na političkoj sceni Crne Gore? - Ne znam kakvi će biti rezultati, niti kada će biti predstavljeni. Ali sasvim je jasno da će pomenuti protesti, kako god se završili, imati ogroman uticaj na političke procese u Crnoj Gori, pa i na odnose političkih snaga. U svakom slučaju, čini se da događaji idu u pravcu radikalizacije i polarizacije na dva suprotstavljena bloka, što aktuelna vlast očigledno želi da izbegne tako što neprestano cepka opozicione stranke i proizvodi sopstvenu „konstruktivnu opoziciju“. Uzgred rečeno, sličan proces je na delu i u Srbiji, što i ne čudi s obzirom da je reč o istoj autoritarnoj matrici. Najavljeni protesti će verovatno doprineti raščišćavanju i pojednostavljenju crnogorske političke scene, na kojoj sada vlada potpuni haos sa mnoštvom mikropolitičkih subjekata sa kojima vlast uvek lako može da manipuliše. Predstavljanje istraživanja: U Crnoj Gori postoji veliki konfliktni potencijal, većina ne veruje u poštene izbore i demokratske procedure
Rezultati istraživanja govore da 62 odsto građana Crne Gore podržava pristupanje Evropskoj uniji, dok je za NATO integracije tek 32 odsto. Veliki procenat ispitanika prepoznaje Srbiju i Rusiju kao najbliskije zemlje, smatrajući da bi regionalna, odnosno međunarodna saradnja morala biti najprisnija sa ove dvije države. U periodu od 15.-29. avgusta, realizovano je istraživanje javnog mnjenja u Crnoj Gori na reprezentativnom uzorku od 1009 punoletnih ispitanika. Istraživanje je realizovano metodom terenske, telefonske (fiksni i mobilni brojevi telefona) i onlajn ankete. Glavni cilj istraživanja bio je usmeren na sagledavanje stavova i vrednosnih sudova javnog mnjenja u Crnoj gori o: Aktuelnim zbivanjima na društveno-političkoj sceni, Društveno ekonomskom položaju i Izborima i političkim stavovima, kazala je Kadović. Konfliktni kapacitet „Iznenađuje disproporcija u procentima onih koji podržavaju Evropsku uniju i sa druge strane niska podrška podrške NATO, ali sličan slučaj je i u Srbiji, gde je podrška NATO negde oko 10%, dok EU do nedavno je podržavalo preko 50%. U Crnoj Gori je razlika između podrške EU i NATO manja, ali i dalje nelogična, s obzirom da se radi o faktički istim zemljama, samo što EU ima bolji regionalni marketing,“ saopštio je politički analitičar i urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović odgovarajući na novinarsko pitanje. U Crnoj Gori postoji ozbiljan konfliktni kapacitet i to bi trebalo da zabrine vlast i sve političke aktere, na to ukazuju rezultati istraživanja, rekao je Đorđe Vukadinović, odgovarajući na pitanje novinara kako vidi rezultate istraživanja u svijetlu najavljenih protesta za kraj septembra. „U zavisnosti šta se definiše kao cilj protesta zavisiće i procena uspešnosti rezultata istih. A taj cilj bi mogao biti: 1. rušenje aktuelne vlasti, 2. formiranje prelazne vlade, 3. obezbeđivanje ravnopravnih izbornih uslova ili 4. jačanje Demokratskog fronta kao ključne opozicione snage. Ali usvakom slučaju, stvari će se pokrenuti i pomeriti u nekom pravcu,“ zaključio je Vukadinović. Ekonomski položaj i problemi u društvu Gotovo svaki drugi (48%) građanin Crne Gore ocenjuje svoj lični standard kao loš, svaki treći (33%) kao „osrednji“ a tek svaki peti (19%) kao dobar. Beležimo značajne razlike kod onih koji svoj standard ocenjuju kao loš prema radnom/socijalnom statusu: domaćice (77%), penzioneri (62%), nezaposleni (48%), zaposleni u privatnom sektoru (48%), sitni preduzetnici (43%), učenici/studenti (35%), zaposleni u državnim institucijama (12%) i biznismeni/advokati/notari/lekari/stomatolozi (7%). Na pitanje da li je realno, odnosno da li očekuju da će se njihov životni standard u toku ove i sledeće godine povećati, samo 12% građana daje pozitivan odgovor. Više od polovine (52%) daje negativan odgovor dok 36% nema odgovor ili nema stav. Na pitanje da li su u crnogorskom društvu prisutni određeni društveni poremećaji, dominiraju potvrdni odgovori i to prema sledećem redosledu: trgovina narkoticima (72%), kriminal (71%), korupcija (68%), šverc/nelegalna trgovina (67%), poslovanje u „sivoj“ zoni / neplaćanje poreza (60%), zapošljavanje „preko veze“ (59%), nezaposlenost (56%), socijalne razlike (50%), siromaštvo (49%), rad na „crno“ (49%), trgovina ljudima i prostitucija (43%). Aktuelna zbivanja i politička scena Na pitanje „Da li su po vašem mišljenju hapšenja u Budvi pokušaj da se zaštiti pravna država ili unutarpartijska borba za uticaj i dominaciju“, više od polovine (51%) građana kaže – unutarpartijska borba za uticaj i dominaciju dok svaki četvrti građanih veruje u pravnu državu (25%). Nema stav ili nema odgovor 24% građana. Na blok pitanja „Da li podržavate neke od navedenih odluka Vlade Crne Gore“ dominiraju negativni odgovori i to prema sledećem redosledu: Što se međunarodne saradnje i nadnacionalnih integracija tiče, primetna je većinska podrška građana za proces pridruživanja EU (62%) kao i tačno duplo manja podrška (32%) pristupanju NATO. Na blok pitanja „Po kom redosledu bi Crna Gora trebala da razvija međunarodnu saradnju?“ dobijamo sledeći redosled rangova: EU je na prvom mestu kad je u pitanju ekonomska i politička saradnja dok je Rusija na prvom mestu kad je u pitanju kulturna i bezbednosna saradnja. Kada je u pitanju regionalna saradnja, dobijamo navedeni redosled rangova: Od zemalja u regionu, Srbija se i dalje tretira kao najbliža Crnoj Gori i to na svim poljima saradnje. Republika Srpska je druga po redu kod ekonomske, političke i kulturne saradnje, dok je BiH druga po redu za bezbednosnu a treća po redu za političku saradnju. Da imaju potrebu oni ili neko od članova porodice, odabrali bi gradove u regionu odabrali po sledećem redosledu: Poverenje u medije U medijskoj sferi, najveći procenat poverenja imaju informativne redakcije Dana i Vijesti, među štampanim, te TV Vijesti i RTCG od elektronskih medija. Na pitanje da li po njihovom mišljenju ljudi u Crnoj Gori smeju otvoreno da izraze svoje političke stavove bez bojazni da se to može negativno odraziti na njih i porodicu, više od trećine (36%) kaže: NE, 30% kaže: DA dok 34% nema stav ili nema odgovor. Nešto manje od trećine (32%) smatra da ljudi u Crnoj Gori mogu na izborima da slobodno izražavaju svoju političku volju dok 38% smatra da se glasa pod pod izvesnim pritiskom; 30% nema stav ili nema odgovor. Da su izbori u Crnoj Gori slobodni i demokratski smatra 36% građana dok znatno veći broj (43%) izražava sumnju da postoje zloupotrebe izborne procedure (43%); 21% nema stav ili nema odgovor. Nepoverenje prema izborima kao suštinskom demokratskom instrumentu dovodi do povećanja broja apstinenata, tako da je trenutno samo 44% onih koji bi sugurno izašli i još 11% onih koji bi „verovatno“ izašli na izbore. Što se tiče rejtinga političkih stranaka, od onih koji bi se u ovom trenutku opredelili za izlazak na izbore, i dalje su dvije vodeće grupacije DPS i DF. (NSPM-IN4S) |