Početna strana > Debate > Srbija i Crna Gora > Silovanje slobode u Crnoj Gori
Srbija i Crna Gora

Silovanje slobode u Crnoj Gori

PDF Štampa El. pošta
Duško Kovačević   
subota, 14. mart 2009.

Slučaj (podvig) hrabre i odvažne nastavnice Ajle Šoškić, koji ovih dana potresa predizbornu Crnu Goru, indikativan je i zanimljiv iz nekoliko razloga. Poslije Ane Vuković, Mirjane Kuljak, Vanje Ćalović... (baš uoči 8. marta) još jedna žena je pokazala, tipično patrijahalnom crnogorskom društvu, kako se bori za slobodnije drštvo i prezire strah! Nastavnica Šoškić je dokazala ono što smo svi već odavno znali, a nismo imali kuraži da to javno i kažemo: pravu prirodu i metode režimskog „političkog“ jezuitizma, koji umijesto da djeluje programom i civilizovanom kampanjom – građane ucijenjuje, plaši i maltretira kako bi u jednoj nezdravoj, prijetećoj i paničnoj atmosferi bio paralizovan njihov racionalni odabir na predstojećim izborima.

Konspirativni sastanci kod direktora preduzeća, škola... popunjavanje formulara sa pitanjima koja su krajnje intimna stvar, donošenje sudskog poziva neposlušnom profesoru usred časa pred studentima (ne slučajno), a sa druge strane poluinformacije koje lede krv u žilama, puštanje na slobodu osobe sa interpolove potjernice, realna ili fingirana nemoć države, marginalizovanje pravde, stravični proždirući aparat prinude koji je teško locirati... sve to ima samo jedno za cilj: kolektivnu indoktrinaciju strahom! Inače, stara doktrina iz arsenala manipulacija svješću građana, primjenjivana u svim totalitarnim i brutalnim društvenim sistemima poput nacističke Njemačke, Staljinovog SSSR-a, Potove ili Pinočeove „državne“ strahovlade... Kombinacija paranoje, pritisaka i permanentne neizvjesnosti uvijek je na izborima rezultirala ogromnim procentom „podrške“ vladajućoj autokratiji. Nije li ovo sve što se dešava u Crnoj Gori još jedno opredmećenje jezive vizije Franca Kafke iz romana „Proces“, nastalog početkom prošlog vijeka, kojim će Kafka nevjerovatno tačno predvidjeti sva stradanja i užas totalitarnih pokreta 20-tog vijeka koji su pokazali da je civilizacija Zapada, uprkos svojim izuzetnim dostignućima, još krhka i uvijek iznova tragična. To čudno i zbunjujuće pozivanje nepodobnog profesora („Jozef K“) kod tužioca, pritisak na jednu nastavnicu, vrijeđanje, omalovažavanje, ukidanje slobode izbora, mišljenja... Da li su to preduslovi koje Crna Gora mora ispuniti da bi se integrisala u Evropsku uniju?!

Ono što najviše čudi, što prkosi logici i istoriji kao progresivnom i neumitnom napredovanju kroz vrijeme, kako je Hegel definisao, jeste tako enormno velika količina straha od vlasti kod crnogorskih građana i tako incidentno mali broj hrabrih i društveno zdravih istupa poput ovog nastavnice Šoškić, Popovića, Kuljak... Zar nismo odrastali uz naraciju kako su Crnogoraci hrabar, ponosan i dostojanstven narod? Ako bismo cijelokupno trajanje i suštinske karakteristike Crne Gore izrazili kroz samo jednu rečenicu, onda bi to nesumnjivo bila: neprestana borba za slobodu! Gdje je danas ta sloboda? Otkud kod nas tako dominantno taj inferiorni mentalitet? Šta simbolizuje spomenik Svetog Petra Cetinjskog u blizini univerziteta? Da li smo u vječitoj borbi za slobodu protiv stranog neprijatelja, kroz vijekove, porobljeni iznutra od strane naših vladara? Mi smo i danas, više nego ikada, poslušni podanici koji u strahu drhte pred grupom domaćih silnika koji umjesto da budu servis građana zloupotrebljavajući igraju na naše slabosti i stare stečene strahove. Koliko smo sami krivi za svoj nezavidni položaj?

Slobodu, kao jednu od najopštijih kategorija, razni mislioci vidjeli su na različite načine. „Antički mislioci su, u izvjesnom smislu, bili u pravu kada su smatrali da rob nije čovjek. Rob slobodu nije shvatao kao zadatak, osnov smisla i najvišu vrijednost, a ako ju je tako shvatao onda nije bio rob! Za Spartaka i njegove sledbenike sloboda je bila iznad života. Fihte je napisao da sloboda nije data, sloboda je za čovjeka zadata“ (Boško Telebaković). Do prave slobode se ne može doći unutar teorije, društvo se ne mjenja moralnim apelima. Kako slobodu prevesti iz teorije u stvarni svijet – najbolje nam je pokazala nastavnica Ajla Šoškić, a kada teorija ovlada masama, ona onda postaje materijalna sila, kako je to lijepo primjetio ponovo aktuelni Marks.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner