Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Rudarstvo Srbije – razvojna šansa ili kamen oko vrata

Komentari (11) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 utorak, 04 avgust 2009 17:21
Djordje Ceranic
Odgovor je prost. Nista.
Preporuke:
0
0
2 utorak, 04 avgust 2009 18:47
Jasna Simonovic
Ne znam dovoljno o bajci “silikonske doline”, ali znam da su mnogi znalci utekli tamo gde se “bajke završavaju hepiendom” ostavljajući nas u neznanju šta se sve to “naše” po svetu koristi...
O rudarstvu ne znam ništa, pa mi je tekst jako prijao, valjda zato što propatim svaki put kada se rudarima nešto desi i kod nas i u svetu, a kod nas i kad im nije uplaćeno ni zarađeno zdravstveno osiguranje dok "lezilebovići i lopovi" koriste njihov znoj!...

Jadna Srbija ako mora sama o svemu da misli kao da je Bajka koja jedina zna da “zlatnu žicu” izvuče do kraja, za sve nas, tkz profesionalce...(izvinjavam se sebi što se iz navike solidarnosti ovde ne izuzimam od svoje jako posrnule farmaceutske profesije, radi opšteg dobra!)

Mene interesuje da li je gdin autor pri nekoj instituciji ili je samostalni konsultant...
Kada bi postojao još neki znalac rudarskog posla, osim Barona fon Herdera, onda bi on mogao dati odgovor “Srbiji” šta dalje da uradi sa svojim rudarstvom...Nije valjda svim ovdašnjim "poznavaocima rudarstva" koje pominjete "obešen kamen oko vrata", a "diploma okačena na zid"!
Preporuke:
0
0
3 utorak, 04 avgust 2009 21:38
Morton
Silikonska dolina u Srbiji nije nemoguća, ali zahteva dugoročno planiranje i stimulisanje IT obrazovanja i preduzetništva, stvaranje potrebne infrastrukture(kvalitetan a jeftin i lako dostupan pristup Internetu), kao i značajno povećanje nataliteta. Ovo zahteva uporan rad od bar 10 godina od početka pa do prvih značajnih rezultata. Ali bi se višestruko isplatio svaki dinar uložen u IT.

Međutim, bolesno je i pomisliti, da ra razvoj IT sektora treba da podrazumeva zapuštanje rudarstva ili bilo koje druge grane privrede.
Preporuke:
0
0
4 sreda, 05 avgust 2009 09:35
Jasna Simonovic
Morton,
Nazalost timski rad kod nas uglavnom se završi ruganjem pojedincima koji su nešto dobro uradili, pa oni svoj "imetak" prebace gde treba...ili taj rad im neko jednostavno ukrade...Baš me interesuje izveštasj o aktivnostima u Srbiji oko "projekta silikonska dolina" o kome se toliko pisalo,odakle je krenuo, šta je urađeno, šta nije urađeno i zašto?
IT razvoj je bio pravno idealan u našem globalnom punktu, pa mi je prosto neshvatljivo da je ispušten kao isplativa kombinacija...Ko je ispustio, i gde?

Svakako da je svaka grana privrede samostalna, ali svaka grana privrede takođe utiče na druge grane, naročito na one rentabilne...
Neretko iznosim primer svoje kompanije jer je njeno bespravno spoplitanje dovelo je da mnoge druge kompanije urade "nalevo krug"!...Znate, ljudi su podložni ugledanju, to je normalno...Ali srećom, krug je čudo...Ni početka, ni kraja...
Preporuke:
0
0
5 sreda, 05 avgust 2009 11:43
Mutagen
Tekst u kratkim crtama opisuje trenutno stanje rudarstva u Srbiji. Da bi slika bila potpunija treba samo dodati da su skoro svi pomenuti rudnici pod nekim oblikom državne kontrole (Kolubara i Kostolac su u EPS-u, JP PEU Resavica je u restrukturisanju, RTB Bor... zna li iko njegov status?). Samo nekoliko rudnika je privatizovano (Kovin a.d.). Treba reći da je kompletna industrija kamena (kamenolomi, a i oni spadaju u rudarstvo) u privatnom vlasništvu i kako stvari stoje oni rade više nego dobro.

E sad... što se budućnosti tiče nekako se sve svodi na "perspektivu" i "potencijal" - a lokaciji xx nalazi se yy tona nečega što može da donese zaradu ud zz €. Štos je u tome što ovo zz ima minus ispred, a u svim pomenutim firmama se čekaju izbori da se vidi ko će doći na mesto direktora. Hoću reći rudarstvo je postalo zanimanje zasnovano na politici, a ne na struci.
Preporuke:
0
0
6 sreda, 05 avgust 2009 14:40
Jasna Simonovic
MUTAGEN, Dobro ste sve primetili...
Ne znam šta je to pravno "neki oblik državne kontrole"... Jadna li je država koja nema ni statusnu, a kamoli resursnu kontrolu!

Jadne li su firme koje čekaju izbore i ko će doći za direktora dok se smandrljavaju u minus umesto u plus...Ne samo rudarstvo, već svako zanimanje koje je zasnovano na politici, a ne na struci uopšte nije zanimanje, već zanimacija...

Da bi zz dobilo "celorudarski" plus, najbolje je vratiti se na "Barona fon Herdera" ...Verujem da bi uspešnim "rudarima" bila čast da se dugoročno uklope u standarde "perspektive i potencijala"...

Ne mora baš svaki projekat u Srbiji da završi u "silikonskoj dolini"...
Preporuke:
0
0
7 sreda, 05 avgust 2009 19:51
Morton
@Jasna Simonovic

Ne bih se složio sa vašom izjavom o timskom radu bar što se tiče IT sektora. Kao IT profesionalac znam o čemu govorim.
U IT, pojedinac ništa ne može da uradi sam. Tim je svetinja, posao je takav da nameće taj način rada.
Osim toga, IT u srbiji se nalazi u privatnim rukama. Posao uglavnom funkcioniše tako da ako niste sposobni da odgovorite na zahteve i da se uklopite u okruženje, ni rođeni otac vas neće zadržati na njemu.

Naš problem je u tome što mi nemamo ljudske potencijale za silikonsku dolinu. Tek kada bi se taj potencijal stvorio moglo bi da se razmišlja o stvaranju jedne takve.
A to može da se postigne samo kroz sistem obrazovanja i stimulisanjem darovite dece. Ovo čak ne zahteva ni neke posebne novčane izdatke.
Preporuke:
0
0
8 četvrtak, 06 avgust 2009 09:00
Jasna Simonovic
MORTON, Da, slažem se u potpunosti sa vama, možda nisam dobro obrazložila jer za komentar uvek skraćujem tekst...Ne samo IT, nego svaki projekat zahteva danas timski rad (global wave?)...Vidim da poznajete IT, zato vas i pitam...Možete li vi kod nas inicirati taj projekat kako treba jer je očigledno negde puklo u prošlosti? A znamo da je nešto rađeno, ali mi iz drugih struka to ne znamo detaljno...Šta je rađeno, gde je puklo, neko treba da podnese izveštaj, mislim...
Svakodnevno čujemo da "naša znanja" odlaze u svet nezaštićena pravno, mladi dobijaju nagrade...treba zaštititi znanje i edukaciju ne samo da je dobije pojedinac nego da proizvod bude društeno naplativ ovde? Ne može se samo ulagati...Ovde je za "normalne" ljude sada i malo mnogo...
Svakodnevno preko interneta reke mladih dostavljaju svoje radove nezaštićene...pa tek čujemo nečiji patent, pamet ili ideja "ukorenili" da budu "eksploatisani"...A ulazak mnogih kompanija preko interneta u našu zemlju bio je nelegalan po našim zakonima...tako je barem u farmaceutskoj industriji koju dobro poznajem...
A IT?
Preporuke:
0
0
9 nedelja, 09 avgust 2009 00:02
Neško
Za Jasnu:

Kakvi IT projekti i bakrači. Ja sam 6 godina bio da to tako nazovem jer nemam bolji prevod savjetnik za IT u državnoj agenciji za koordinaciju i podršku studiranja preko Interneta jedne EU zemlje koja je među vodećim u svijetu u razvoju i upotrebi IT-a (plus to je bio pionirski rad sa izuzetnim uspjehom - 60.000 studenata na godišnjem nivou). Kada sam krajem 2007/početkom 2008 pokušao da stupim u kontakt sa ministarstvom prosvete, kabinetom premijera i na kraju i kabinetom predsednika sa predlogom besplatnog i volonterskog prenosa tehnologije nisu me udostojili ni učtivog odgovora, a kamo li čega drugog. Sličan rezultat je imao i moj raniji pokušaj kontakta sa ministarstvom telekomunikacija kada sam imao prisan kontakt sa jednom od najvećih svjetskih firmi iz oblasti internet infrastruktura i kada su oni dikutovali planove za širenje na istok Evrope. Cilj mi je bio lobiranje za investiranje u Srbiju i da pokušam da povežem Ministarstvo telekomunikacija sa tom firmom. Takođe bez ikakvog odgovora.
I sad bi ti da se pokrenu projekti o nekim silikonskim dolinama. Možda u nekoj drugoj dimeziji i drugoj vremenskoj zoni.
U Srbiji ni u snovima.

I samo kratak komentar o potrebnim preduslovima za uspješan IT razvoj:
1. Jako/kvalitetno školstvo na svim nivoima plus MASOVNOST i STIMULACIJA države. U najuspješnijim zemljama je procenat studenata preko 45% mladih u pogodnom dobu. Koji je u Srbiji? O kvalitetu da ne pričam.
2. Ono što se kod dosta laika i priučenih "stručnjaka" naziva IT je samo mali dio ukupnog IT i mulitdisciplinarnost je ono što je sadašnjost i budućnost. IT kao samostalna grana je iše iznimka nego pravilo. Primjer: nove vrste adaptivnih=kameleonskih/"mislećih" tekstila, moderna meteorologija bazirana na kompleksnim modelima i superračunarima, astronomija (danas najzahtjevniji korisnik internet-tehnologije), robotika u zdravstvu/njegi starih/nemoćnih, kompleksni dijagnostički aparati, gentika ...
Preporuke:
0
0
10 nedelja, 09 avgust 2009 09:19
Neško
... nastavak
3. Univerziteti/fakulteti kao inkubatori novih firmi/centri razvoja novih tehnologija.
4. Besplatno studiranje i povoljni studentski krediti.
5. Zdrava konkurencija gdje sposobni bivaju nagrađeni (na različite načine), a ne podobni i/ili imućni
6. Rad na DUGE staze (kao i očekivanje prvih rezultata tek posle nekoliko godina - bar jedna školska generacija da izađe) i od malih nogu ali bez sputavanja kreativnosti.

Šta od ovoga ima u Srbiji? Šta je realistično od ovoga da se može pokrenuti u Srbiji bar u skoroj budućnosti (moji pokušaji su se dešavali za prošlih Vlada)?

I pitate se gdje/zašto je stalo?!

A može li bolje? Može, a dokaz su dosta Azijskih zemalja: Kina, Japan, Indija, Južna Koreja itd a ni jedna nije u čekaonici EU.
Preporuke:
0
0
11 ponedeljak, 10 avgust 2009 08:37
Jasna Simonović
NEŠKO, mnogo hvala...Pa ja sam mislila da samo ja nešto radim (farmacija) dok smo u "čekaonici! Pa toliki naši ljudi su radili!
Svaki rad, pa tako i IT rad u našoj zemlji, individualni ili preko vladinog i nevladinog sektora mora da je zakonski zaštićen...Svaki rad je bio zaštićen u radničkoj SFRJ, a mi smo sukcesori te naše države ..
Koje su to firme radile kod nas bez svog legalnog zastupnika...mislim da se Bill Gates sreo sa Đinđićem ...prosto mi je neverovatno da je naš potencijal "pušten niz Dunav"!
Detaljno ću proučiti vaš komentar kad budem imala više vremena, za sada toliko..I hvala još jednom, ako kod nas IT sektor dobije svoj zasluženi primar, mislim da vi treba da budete jedan od vodećih ličnosti...
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner