Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Međunarodni računovodstveni standard 21 – Nevidljivi virus u ekonomskom sistemu ili moćno ekonomsko oružje
Ekonomska politika

Međunarodni računovodstveni standard 21 – Nevidljivi virus u ekonomskom sistemu ili moćno ekonomsko oružje

PDF Štampa El. pošta
Dejan Miljković   
nedelja, 29. mart 2015.

Međunarodni računovodstveni standard 21: Efekti promena kurseva stranih valuta

Cilj

1. Subjekt može preduzimati inostrane aktivnosti na dva načina. Može vršiti transakcije u stranim valutama ili može imati inostrano poslovanje. Nadalje, subjekt može prezentirati svoje finansijske izveštaje u stranoj valuti. Cilj ovog Standarda je da propiše kako uključiti transakcije u stranoj valuti i inostrano poslovanje u finansijske izveštaje subjekta i kako prevesti finansijske izveštaje u valutu objavljivanja.

2. Osnovna pitanja su: koji kurs (kurseve) stranih valuta koristiti i kako prikazati efekte promena kurseva stranih valuta u finansijskim izveštajima.

3. Ovaj Standard se primenjuje:

a) kod računovodstvenog tretmana transakcija i stanja u stranim valutama, osim kod onih derivativnih transakcija i stanja koji su u opsegu MRS-a 39 - Finansijski instrumenti: priznavanje i merenje;

b) kod prevođenja rezultata i finansijskog položaja inostranog poslovanja koji su uključeni u finansijske izveštaje subjekta putem konsolidacije, proporcionalne konsolidacije ili metode udela; i

c) kod prevođenja rezultata poslovanja i finansijskog položaja subjekta u valutu objavljivanja.

I Kako međunarodni računovodstveni standard 21 predstavlja nevidljiv virus u ekonomskom sistemu ili moćno ekonomsko oružje?

Vratimo se u ne tako daleku prošlost – kraj 2008. godine. Krajem 2008. godine došlo je do snažnije depresijacije (slabljenja) dinara. Naravno odmah su se javili dežurni ekonomski analitičari koji su pronalazili različita objašnjenja za tada poprilično snažnu depresijaciju dinara. Da vas podsetim, početkom 2008. godine evro je vredeo 82 dinara, a tokom te 2008. godine dinar je čak jačao u odnosu na evro, tako da je u septembru evro iznosi oko 76 dinara, i onda – šok! Od septembra 2008. do 31.12.2008. g. dinar je deprecirao do 88.6 dinara za 1 evro. Kolege ekonomisti i mnogobrojni ekonomski analitičari na različite načine su tumačili ovo slabljenje dinara – povlačenje kapitala, napad penzionera na menjačnice i kupovina evra, povećanje uvoza itd. Sve navedeno može da utiče na slabljenje dinara, ali mene je zainteresovalo koliko banke dobijaju sa ovim slabljenjem dinara, i da li postoji možda još nešto što bi trebalo razmotriti pri analizi depresijacije dinara. Kao što to obično biva kada tražite jednu stvar, pronađete sasvim drugu. Desilo vam se to već, zar ne?

Upoređujući kvartalne bilanse uspeha Banke Inteza, primetio sam da se u trećem kvartalu 2008. godine, kvartalu kada je dinar jačao u odnosu na evro, posmatrano u odnosu na početak godine, javlja značajna pozitivna kursna razlika (neto prihodi/rashodi od kursnih razlika) od oko 3,9 milijardi dinara. U poslednjem kvartalu, na kraju 2008. godine, kada je došlo do značajne depresijacije dinara, kursna razlika je iznosila - 8,8 milijardi dinara tj. 41% prihoda od kamate!? Ovo su samo brojevi koje bi trebalo podrobnije objasniti. Naime, stavka prihodi/rashodi od kursnih razlika, u bilansu uspeha odbija se od oporezive dobiti ili se dodaje  oporezivoj dobiti u zavisnosti da li je stavka negativna ili pozitivna tj. dobit na kraju godine se povećava ili umanjuje pre oporezivanja. Pogledajte to na sasvim uprošćenom primeru.

Primer – Slučaj depresijacije dinara (godina 2008.)  u 000 rsd

Prihodi od kamata        21.584.582

Rashodi od kamata         - 8.347.626

Neto dobitak                           13.236.956

Kursne razlike               -8.793.502

Dobitak                           4.443.454

Ovaj uprošćen prikaz bilansa uspeha pokazuje za koliko negativna kursna razlika umanjuje dobitak na kraju obračunskog perioda u slučaju depresijacije (slabljenja) valute. Naravno na tu umanjenu dobit primenjuje se stopa poreza na dobit, koja je u slučaju Srbije do promene iznosila 10% a nakon promene poreske stope 15%. U primeru, ako izuzmemo kursnu razliku, po poreskoj stopi od 10% porez bi iznosio oko 132 miliona dinara ili po kursu u posmatranoj godini oko 1,5 miliona evra. Kada uključimo kursne razlike u bilans uspeha, onda je porez oko 4,4 miliona dinara ili u evrima oko 500 hiljada evra. Naravno ovo je samo primer kako biste uočili kako jedna računovodstvena kategorija (IAS 21) može značajno da utiče na poslovni rezultat (dobit) i da istovremeno ima snažne implikacije na celokupni ekonomski sistem.

U tabeli 1. prikazani su podaci za šest banaka koje su ostvarile negativne kursne razlike u 2008, 2009. i 2010. godini. Gubitak države na ime poreza na dobit od ovih šest banaka usled negativnih kursnih razlika, za sve tri godine, sumarno iznosi oko 110 miliona evra. Naravno gubitak za državu je mnogo veći jer su i ostale banke imale negativne kursne razlike, posebno banke sa stranom vlasničkom strukturom. No to nije sve, gubitak privrede je daleko veći, ali o tome malo kasnije.

Tabela 1.

Izvor: Narodna banka Srbije.

(Prva kolona za svaku godinu predstavlja negativnu kursnu razliku u dinarima (iskazane u 000 din), druga kolona predstavlja negativne kursne razlike u evrima (iskazane u 000 evra), a treća kolona predstavlja gubitak poreza na dobit po stopi od 10% u evrima (iskazane u 000 evra) )

Kursne razlike su u stvari računovodstvena kategorija vezana za promenu deviznog kursa i regulisane su međunarodnim računovodstvenim standardom 21 (IAS 21). Primena ovog standarda prilično maskira (sakriva) pravi profit banaka, jer usled depresijacije nacionalne valute sa jedne strane, prihodi od kamata beleže rast usled primene devizne klauzule, a sa druge strane, dobit se tobože smanjuje usled negativnih kursnih razlika. U stvari primenom negativnih kursnih razlika, u slučaju depresijacije nacionalne valute, samo se smanjuje osnovica tj. dobit za oporezivanje pri primeni poreske stope. Kada imamo aprecijaciju nacionalne valute (jačanje vrednosti valute) susrećemo se sa suprotnom situacijom. Tada dolazi do rasta dobiti usled pozitivnih kursnih razlika, međutim te pozitivne kursne razlike nisu velike. Recimo, na kraju 2011. godine dinar je apresirao u odnosu na evro za 0.8% u odnosu na početak 2011. godine. Porez na dobit se povećao kao posledica pozitivne kursne razlike usled slabog jačanja valute tj. dinara, iznosio je oko 5.5 miliona evra za pomenutih šest banaka.

Kod priznavanja kursne razlike u bilansu uspeha na kraju godine bitan je devizni kurs na dan 31.12. Ako se pogleda kretanje kursa u Srbiji lako se uoči da do slabljenja vrednosti dinara (depresijacije) dolazi u poslednjem kvartalu. Da li komercijalne banke mogu planski da utiču na slabljenje dinara i kreiranje negativnih kursnih razlika? Da, mogu. Ali nije u svim zemljama identična situacija. Na primer u Sjedinjenim Američkim državama (SAD) i Nemačkoj nemamo gore opisanu situaciju. S obzirom da se međunarodni računovodstveni standard 21 bavi transakcijama u stranim valutama ili inostranim poslovanjem, malo je verovatno na primer da će kompanije ili stanovništvo u SAD uzimati kredite u evrima i imati deviznu klauzulu kao instrument zaštite koji koriste poslovne banke. Slično je i u Nemačkoj, kompanije i stanovništvo uzimaju kredite u evrima. Ali i kod poslovnih banaka u SAD i Nemačkoj imamo efekat promene deviznog kursa koji utiče na poslovni rezultat, ali u okviru međunarodnog računovodstvenog standarda 39. Efekat je daleko manji.

Pogledajte sledeće linkove koji prikazuju finansijske izveštaje komercijalnih banaka u SAD i Nemačkoj (u pitanju su tržišno vodeće banke):

·Landesbank Berlin Holding (Nemačka)

·Deutsche Bank (Nemačka)

· Bank of America Corporation, 2013 Annual Report (SAD)

· CITIGROUP (SAD)

Sa druge strane finansijski izveštaji komercijalnih banaka recimo u Rusiji pokazuju da kursne razlike imaju uticaja na dobit pre oporezivanja. Pogledajte finansijske izveštaje Unikredit banke i Sberbanke u Rusiji:

· UniCredit Bank Russia

· Sberbank

II Kako računovodstveni standard IAS 21 deluje na sveukupni ekonomski sistem

Iako smo krenuli od finansijskih izveštaja komercijalnih banaka i ukazali kako IAS 21 utiče na poslovni rezultat tj. dobit komercijalnih banaka u manje razvijenim i nerazvijenim ekonomijama, cilj ove analize je prikazivanje kako pomenuti računovodstveni standard pogubno deluje na sveukupni ekonomski sistem. Naime, pored komercijalnih banaka, i kompanije sledeći međunarodna računovodstvena pravila, primenjuju IAS 21 pri izradi finansijskih izveštaja. Na primer, izjava generalnog direktora NIS-a Kirila Kravčenka da je profit kompanje NIS u 2014. godini za 42% manji u odnosu na 2013. godinu, a da je jedan od razloga negativna kursna razlika od 13,2 milijarde dinara, najbolje ilustruje razorni efekat primene standarda IAS 21 na ekonomiju. Mnoge kompanije imaju smanjenje dobiti u svojim bilansima uspeha u godinama kada imamo depresijaciju nacionalne valute, i to dobrim delom upravo zbog negativnih kursnih razlika. Naravno ovo ima višestruke negativne efekte na sveukupni ekonomski sistem.

Prvi negativni efekat je smanjenje budžetskih prihoda usled smanjenja prihoda od poreza na dobit. Srbija je podigla stopu poreza na dobit sa 10% na 15% ali se usled negativnih kursnih razlika osnovica smanjila, te rast poreske stope ne doprinosi značajnijem podizanju poreskih prihoda od poreza na dobit, a ne retko dolazi i do smanjenja poreza na dobit. Takođe, ako kompanija ima kredit, devizna klauzula shodno depresijaciji povećava troškove tj. rashode u bilansu uspeha i dodatno smanjuje dobit tj. poresku osnovicu.

Drugi negativni efekat je pad indeksa berze, a samim time i smanjenje prihoda pojedinaca i otežana mogućnost kompanija da putem berzanskog poslovanja obezbede neophodan kapital.

Treći negativni efekat prelama se preko stanovništva putem valutnog mismatchinga tj. situacije kada su prihodi u nacionalnoj valuti, a obaveze u stranoj valuti (uzeti krediti). Budžet svakog pojedinca se smanjuje usled povećanja rashoda, a samim time se smanjuje potrošnja, što u krajnjoj instanci vodi smanjenju poreskih prihoda. Naravno, sada se smanjuje prihod od poreza na dodatnu vrednost (PDV), akciza, itd. – potrošačkih poreza i taksi.

Posledice IAS-a 21 su povećanje deficita budžeta, zatim primena restriktivne fiskalne politike kako bi se deficit budžeta smanjio (preporučena „medicina“ za oporavak) i naravno negativan efekat na rast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenost, životni standard itd... Kako to funkcioniše u praksi? Prvo međunarodni računovodstveni standard napravi problem u vidu smanjenja bruto domaćeg proizvoda i smanjenja poreskih prihoda. Usled toga raste deficit budžeta. Zatim raste zaduživanje u cilju finansiranja deficita budžeta. Raste javni dug i sledi hitan poziv Međunarodnom Monetarnom Fondu (MMF) kao dežurnom lekaru koji primenjuje metodu lečenja u svetu poznatu pod nazivom – restriktivitus. Opšte poznata metoda lečenja kada se anemičnim osobama (privredama) pušta krv (smanjuje agregatna tražnja) u cilju izlečenja. Da li zameram MMF-u? NE! MMF vidi problem u visokom deficitu budžeta, i pokušava da reši taj problem. Šta ekonomisti MMF-a ne vide? Ne vide pogubno dejstvo IAS 21 u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama. Čak i to ne zameram jer nisam do sada uočio da je neki svetski ekonomista ukazao na ovaj problem, i pokrenuo inicijativu za promenu ovog međunarodnog računovodstvenog standarda. Inicijativa ovaj put mora doći od ekonomista, a ne od onih koji se bave računovodstvom. Upravo zato, zamerio bih sebi da ne obavestim domaću i međunarodnu javnost o spoznaji u vezi sa IAS 21 koju upravo delim sa vama.

Prošle godine, na dan 31.12.2014, dinar je depresirao 5,23% prema evru, 16,42% prema dolaru i 6,96% prema švajcarskom franku. Na osnovu ovog odnosa dinara i pomenutih valuta, negativne kursne razlike će biti prilično velike. Na žalost tokom 2015. godine uslediće novi udar na ekonomiju kroz negativne kursne razlike jer će FED (federalne rezerve SAD) uskoro podizati referentnu kamatnu stopu što znači da će jačati u odnosu na evro. S obzirom na to da će dinar slabiti u odnosu na evro, a evro slabiti u odnosu na dolar, to znači da će dinar snažnije depresirati u odnosu na dolar, nego evro. Svi koji imaju obaveze u dolarima susrešće se sa velikim opterećenjem u pogledu servisiranja svojih obaveza. Biće interesantno ispratiti objašnjenja za buduću depresijaciju dinara u drugom polugodištu 2015. godine. Do sada su se srpski ekonomisti utrkivali u iznošenju besmislenih objašnjenja uzroka i razloga slabljenja dinara, jer niko ne uočava pogubnost IAS 21.

Recimo neka od „fantastičnih“ objašnjenja za depresijaciju nacionalne valute proteklih godina bila su: „napad“ penzionera na menjačnice i kupovina evra (ovaj put to neće moći zbog smanjenja penzija), zatim propadanje investicionog projekta „Južni tok“, bekstvo kapitala iz Srbije (mada je to u suprotnosti sa Bečkim sporazumom), i jedno od poslednjih objašnjenja koje dolazi iz Narodne banke Srbije (NBS), kaže da je za stabilnost dinara posebno važno obezbediti rad železare u Smederevu!? Ovo poslednje objašnjenje koje dolazi iz NBS, iz monetarnog sektora, posebno me brine ali ne zbog „Alise iz zemlje čuda“, ona je već, na žalost, pala u komu čitajući prethodni tekst o Fiatu (In Fiat veritas). Brine me zbog Harija Potera koji je došao u posetu Alisi iz zemlje čuda. Ako Hari Poter čuje za ovu magiju NBS i Vlade Srbije u vezi sa ekonomijom, napustiće mađioničarsku školu u Velikoj Britaniji kako bi dobro proučio srpsku ekonomsku magiju.[1]

Međunarodni računovodstveni standard 21 predstavlja ekonomsko oružje, koje je neprimetno, a istovremeno veoma moćno. Sve dok je na snazi međunarodni računovodstveni standard 21 (IAS 21) u sadašnjem obliku i formi, zemlje u razvoju i manje razvijene zemlje, ili bolje reći sve zemlje osim G7, imaće ozbiljne ekonomske probleme. Posebno će biti interesantno ispratiti dešavanja sa fiskalnim prihodima u Rusiji ove godine. Naime na kraju godine (31.12.2014.) ruska rublja depresirala je prema evru za 34,25% i prema dolaru za 41.9%. Danas (mart 2015.g) rublja se oporavlja i takav scenario može da zamaskira tj. sakrije glavni problem - negativno dejstvo IAS 21 na fiskalne prihode.

Takođe, veoma će biti interesantna najavljena prodaja srpske nacionalne kompanije Telekom. U suštini važnije je razmotriti vremenski period realizacije ugovora o prodaji kompanije nego potencijalnu cenu prodaje kompanije Telekom. Zašto? Prvo, ako realizacija prodaje bude početkom 2016. godine, onda će IAS 21 kroz svoje negativne efekte istopiti veći deo kapitala od prodaje državne telekomunikacione kompanije Telekom. Drugo, ako realizacija prodaje bude krajem 2015. godine, Vlada može pametnom politikom trošenja kapitala od prodaje Telekoma da neutrališe negativne efekte IAS 21. Pretpostavimo da će Vlada kao i u prethodnim slučajevima realizacije prodaje velikih državnih sistema imati poseban devizni račun kod Narodne banke Srbije. Na taj način ministarstvo finansija može u dogovoru sa NBS da spreči značajniju deprecijaciju dinara na kraju godine. Čak bi bilo preporučljivo da nacionalna valuta dinar blago ojača (aprecira) u odnosu na evro kako bi se ublažili negativni efekti kursnih razlika usled jačanja dolara u odnosu na evro. Na ovaj način mogu se povećati fiskalni prihodi tokom 2016. godine. U suprotnom imaćemo novo smanjenje penzija i plata.

U NBS i Fiskalnom savetu zastupljeni su veoma stručni ljudi, i nadam se da će nakon ovog teksta uvideti značaj ovog pitanja i da neće dozvoliti rasplamsavanje ekonomskih problema koje stvara IAS 21.

Negativan efekat IAS 21 može da se umanji, pa čak i neutrališe u potpunosti ako centralna banka interveniše na deviznom tržištu 30.12 i 31.12, u cilju da vrednost nacionalne valute približi vrednosti sa početka godine. Na taj način sprečile bi se velike negativne kursne razlike. Komercijalne banke bi i dalje zarađivale na depresijaciji valute kroz vezivanje svoje aktive putem devizne klauzule, ali bi sada plaćale daleko veći porez na dobit. Koje su razmere u pitanju govori da bi se trošak intervenisanja od recimo 100 miliona evra na deviznom tržištu, u slučaju Srbije, vratio više nego desetostruko kroz povećanje poreskih prihoda. Ko ima uši, neka čuje.

PS. Ova  analiza  upućena  je  mnogim  ekonomistima  iz  zemalja  u  razvoju i iz  razvijenih  zemalja  kako bi  se pokrenula  široka  inicijativa  oko  promene IAS 21.

[1] Ekonomija Srbije je na primer izgubila 16.5. miliona evra poreskih prihoda samo od jedne poznate firme usled negativnih kursnih razlika u 2014. godini! 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner