Početna strana > Rubrike > Ekonomska politika > Narodna banka da prestane sa trikovima
Ekonomska politika

Narodna banka da prestane sa trikovima

PDF Štampa El. pošta
Boško Mijatović   
četvrtak, 18. decembar 2008.
(Politika, 17.12.2008) 

Da je situacija teška – teška je. Ali, ona nam daje priliku, odnosno prisiljava nas da svoj ekonomski model postavimo na zdrave temelje. Jer doskora je Srbija možda mogla da se pomalo olako odnosi prema ekonomskoj aktivnosti, ali sada više ne sme da ne bi doživela kolaps. Kriza je tu i treba se urazumiti.

1. Počeću sa najvažnijom merom, iz oblasti izbornog sistema. Zalažem se za zamenu proporcionalnog većinskim sistemom. Samo on može doneti Srbiji smanjenje broja stranaka i stabilnu vladu umesto sadašnjih koalicionih sastavljenih od velikog broja maleckih partija koje stalno ucenjuju partnere i skraćuju vek vlada. Sada očigledno nije moguća ozbiljna, dugoročna politika. Eventualne slabosti većinskog sistema trenutno su znatno manje važne od ove vrline. Novi izborni sistem mogao bi da donese rezultate već za nekoliko meseci, sa eventualnim novim izborima.

2. U Srbiji je potrošnja prevelika prema maloj proizvodnji, pa je stoga treba smanjiti. Stalno se avansno troše pare iz budućnosti. Prva oblast je državna potrošnja. Tu treba smanjiti administraciju kroz redukciju broja zaposlenih i usporavanje rasta njihovih plata, ali i smanjiti funkcije države (razne suvbencije, dotacije, garantne fondove itd). Nije dobro da na sebe trošimo novac sledećih generacija zbog političke demagogije.

Zatim, Srbiji nije potrebno podsticanje ekonomske aktivnosti kejnzijanskim putem, kroz povećanje tražnje fiskalnim metodima. Jer ovde nije problem manjak tražnje, već baš preterana potrošnja. Treba se držati klasičnih koncepata ekonomije ponude.

3. Drugi kanal prevelike potrošnje je zaduživanje u inostranstvu. Jednostavno, dinar je precenjen, što veštački povećava kupovnu moć građana i firmi Srbije, a na račun priliva kapitala iz inostranstva i zaduživanja. Znam da je političarima, uključujući i guvernere, drago da pomognu narodu u povećanju standarda, ali to nije zdrava politika. Potrebno je znatno smanjiti kurs dinara i tako ukinuti veštačku jeftinoću. Skorašnji pad kursa bio je dobra prilika, ali ju je NBS likvidirala.

Povoljna posledica promene kursa bilo bi povećanje proizvodnje i izvoza i obezbeđenje deviznog priliva, koji bi zamenio priliv kapitala koji sada presušuje. Održanje visoke potrošnje u Srbiji na osnovu previsokog kursa dinara i visokog priliva stranog kapitala više nije moguće. Ukoliko se ovako nastavi, preti finansijski krah zbog potrošenih deviznih rezervi i kolapsa dinara.

4. Potrebno je promeniti i politiku deviznih rezervi. Sada se one grade visokim kamatnim stopama NBS (17,75 odsto), što privlači strani kratkoročni kapital. Daleko je zdravije stvarati devizne rezerve zaradom od izvoza robe i usluga, što bi trebalo da se dogodi po korekciji kursa.

5. Trebalo bi da NBS prestane sa trikovima kojima za trenutak povećava ponudu deviza i brani kurs dinara. Prvi je obavezna zamena deviza dinarima u deviznim rezervama, pa tako sada dinari predstavljaju znatan deo obavezne devizne rezerve banaka kod NBS, što je pomalo komično. Drugo, da NBS prestane da manipuliše deviznim tržištem (tzv. fiksing) i da pusti kurs da se formira slobodno, a ona da ga brani, ako i kada treba, deviznim rezervama. Treće, da snizi obaveznu rezervu banaka, što bi povoljno uticalo na nivo kreditiranja i vodilo smanjenju kamatnih stopa.

6. U vreme krize smanjuju se inflacioni pritisci: jedan primer je pad cena nafte. Stoga bi u Srbiji monetarna politika mogla biti manje restriktivna, i to u delu sa kamatnim stopama. Sada su one visoke, kako bi se očuvala finansijska stabilnost. Ali to koči ekonomsku aktivnost, što je loše. Dok centralne banke u svetu snižavaju kamatne stope na 1 do 2 procenta, kod nas je referentna 17,75 odsto. Iako naša ekonomija nije toliko kreditno zavisna kao neke druge, ipak nema sumnje da visoke kamate koče proizvodnju.

Kada bi kurs dinara štitio spoljnu poziciju zemlje, kako predlažem, tada bi kamatne stope mogle biti znatno niže i povoljnije za rast ekonomske aktivnosti.

Ovakav ili sličan ekonomski plan za suočavanje sa krizom predložiće praktično svaki ekonomista. Nema tu nikakve misterije, osim za one koji kroje ekonomsku politiku Srbije. Njih, izgleda, pokreću neke druge ideje.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner