Početna strana > Hronika > 87. dan rata u Ukrajini: Jens Stoltenberg - Zabrinutost za bezbednost svih članica NATO mora biti uzeta u obzir. Leonid Slucki: Ukrajinskim nacionalistima biće suđeno na razlicitim nivoima
Hronika

87. dan rata u Ukrajini: Jens Stoltenberg - Zabrinutost za bezbednost svih članica NATO mora biti uzeta u obzir. Leonid Slucki: Ukrajinskim nacionalistima biće suđeno na razlicitim nivoima

PDF Štampa El. pošta
subota, 21. maj 2022.

Osamdeset sedmi dan rata u Ukrajini. Ruske snage preuzele u potpunosti železaru "Azovstalj" i time kontrolu nad celim ukrajinskim gradom Marijupoljem. Bajden potpisao zakon o pomoći Ukrajini vrednoj 40 milijardi dolara. Moskva mu zabranila ulazak u Rusiju. Zbog odbijanja da ruski gas plaća u rubljama, Finskoj prekinuta isporuka tog energenta.

21:15

Zelenski: Rusija nas  tiho krade i blokirala je milione tona hrane u lukama

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je u ukrajinskim lukama blokirano 22 miliona tona hrane i da se razmatraju različiti načini za rešenje tog problema.

Zelenski je rekao da je Rusija blokirala "sve pomorske opcije za izvoz prehrambenih proizovda" i da ih "Rusija tiho krade", prenosi ukrajinska agencija Interfaks.

"Pšenica se otprema negde drugde. Znamo gde je to", rekao je Zelenski nakon razgovora sa portugalskim premijerom Antoniom Koštom.

Zelenski je dodao da bi luke mogle biti odblokirane vojnim sredstvima i da zato Ukrajina apeluje na saveznike da joj isporuče oružje.

18:52

Milicija LNR: Preuzeli smo kontrolu nad uporištem kod Popasne

Milicija samoproglašene Luganske narodne republike (LNR) preuzela je kontrolu nad uporištem ukrajinskih snaga južno od mesta Popasna, rekao je jedan od pripadnika milicije.

Prema njegovim rečima, to je bio veoma dobro utvrđen položaj snaga iz Kijeva, prenosi Sputnjik.

Portparol Narodne milicije Ivan Filiponenko rekao je i da je "oslobođeno" mesto Novozvanovka.

17:05

Stoltenberg: Zabrinutost za bezbednost svih članica NATO mora biti uzeta u obzir

Turski predsednik rekao je generalnom sekretaru NATO-a da Ankara neće pozitivno gledati na članstvo Finske i Švedske u Alijansi, ako ne budu sarađivale u borbi protiv terorizma i na drugim pitanjima.

Tursko Predsedništvo je u saopštenju navelo i da je Erdogan podržao politiku otvorenih vrata.

U objavi na Tviteru koja je usledila nakon razgovora dvojice lidera, Stoltenberg je naveo da zabrinutost za bezbednost svih članica NATO-a mora biti uzeta u obzir i da razgovori moraju da se nastave kako bi se pronašlo rešenje.

16:42

Erdogan liderima Švedske i Finske rekao šta očekuje od njih

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je finskom kolegi Sauliju Ninistu da nesankcionisanje terorističkih organizcaija koje predstavljaju pretnju članici NATO-a nije u duhu Alijanse.

Erdogan je u telefonskom razgovoru rekao i da Ankara očekuje od Helsinkijha podršku za svoju borbu protiv terorističkih organizacija koje predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbednosti i njenom narodu.

Erdogan je prethodno informisao švedsku premijerku Magdalenu Anderson da Ankara očekuje konkretne korake zbog povezanosti te zemlje sa terorističkim organizacijama.

U telefonskom razgovoru Erdogan je dodao i da bi trebalo ukinuti embargo na izvoz oružja uveden Turskoj koji je Švedska podržala nakon ulaska turske vojske u Siriju 2019. godine, prenosi Rojters pozivajući se na Anadoliju

Ankara tvrdi da Švedska i Finska podržavaju militantnu grupu Radničke partije Kurdistana (PKK) i sledbenike Fetulaha Gulena, koga optužuje da je organizovao pokušaj državnog udara u Turskoj 2016. godine.

Turska je prošle nedelje iznenadila saveznike u NATO-u time što se usprotivila da ove dve zemlje budu primljene u tu organizaciju, ali su zapadni lideri izrazili uverenje da prigovori Ankare neće predstavljati prepreku da se to ostvari.

16.14 - Slucki: Ukrajinskim nacionalistima suđenja na razlicitim nivoima

Predsednik Odbora ruske Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki rekao je da će akcije ukrajinskih nacionalista u Marijupolju i Kramatorsku biti predmet suđenja na različitim nivoima.

- Da, sudovi će biti obavezni. Neprihvatljivo je opraštati takve stvari da se takve situacije nikada više ne bi dešavale u ljudskoj istoriji - poručio je Slucki u razgovoru sa šefom Donjecke Narodne Republike (DNR) Denisom Pušilinom, prenose RIA Novosti.

15.48 - Pušilin: Neizbežan je tribunal protiv ukrajinskih nacionalista iz Azovstalja

Šef samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin, rekao je danas da je neizbežan tribunal protiv ukrajinskih nacionalista, koji su se krili u čeličani Azovstalj u Marijupolju, i da je to zahtev javnosti.

"Verujem da je Tribunal neizbežan, pravda mora pobediti. Ovo je zahtev običnih ljudi, ovo je zahtev društva, ovo je zahtev zdravog dela svetske zajednice", rekao je Pušilin tokom sastanka sa predsednikom Odbora Državne dume za međunarodne poslove Leonidom Sluckim.

14:25

Rusija zabranila ulazak Bajdenu, Blinkenu, šefu CIA...

Rusija je saopštila da je zabranila ulazak u zemlju za 963 američkih državljanina, uključujući predsednika DŽozefa Bajdena, državnog sekretara Entonija Blinkena i šefa Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijama Bernsa.

Ministarstvo spoljnih poslova je u saopštenju naglasilo da je ovaj korak odgovor na sankcije koje SAD stalno nameću Rusiji i upozorilo da će "neprijateljske akcije" i dalje dobijati "odgovarajući odgovor", prenose ruski mediji.

"Rusija ne traži konfrontaciju i otvorena je za iskren dijalog uz uzajamno poštovanje, odvajajući američki narod, koji poštuje, od vlasti SAD, koje podstiču rusofobiju, i onih koji im služe", navelo je ministarstvo.

13:20

Bajden potpisao zakon o pomoći Ukrajini

Američki predsednik DŽozef Bajden potpisao je zakon o pružanju pomoći Ukrajini od gotovo 40 milijardi dolara u okviru nastojanja da pojača vojnu podršku toj zemlji zbog napada Rusije, saopštila je Bela kuća.

Ta mera prethodno je usvojena u Kongresu, a zatim prosleđena na potpisivanje predsedniku Bajdenu.

13:15

Ukrajinska vojska: Rusi sprečavaju evakuaciju ljudi iz Hersonske oblasti

Ruske snage nastavljaju da sprečavaju evakuaciju ljudi iz Hersonske oblasti na teritoriju pod kontrolom Ukrajine, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine, optužujući Rusiju da sprovodi "taktiku terorizma".

"Tamošnja sela su na ivici humanitarne krize", saopšteno je iz kabineta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

11:33

Konašenkov: Ruska vojska raketirala skladište goriva kod Odese

Ruska vojska je izvestila o raketnom napadu na skladišta goriva u blizini ukrajinskog grada Odese.

"U Odeskoj oblasti, u lučkoj fabrici, visokoprecizne rakete ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga uništile su skladišta sa gorivom namenjenim za oklopna vozila", saopštio je portparol ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov, prenosi Interfaks.

Konašenkov je naveo da su visokopreciznim vazdušnim raketama pogođena tri komandna mesta, uključujući komandno mesto 109. brigade teritorijalne odbrane u rejonu naselja Bahmut.

Ruska vojska je uništila i bazu za obuku ukrajinskih specijalaca u blizini jezera Sasik u Odeskoj oblasti, navodi Interfaks.

10:37

Ruska vojska: Uništili smo veliku pošiljku zapadnog naoružanja

Ruska vojska saopštila je da je uništila veliku pošiljku zapadnog oružja u ukrajinskoj oblasti Žitomir, zapadno od Kijeva.

Naveli su da su rakete tipa "kalibr" ispaljene s mora, javila je novinska agencija Interfaks.

09:55

Predstavnici pet zemalja APEC-a napustili sastanak tokom izlaganja ruskog ministra

Predstavnici Sjedinjenih Država i još četiri države napustili su sastanak ministara trgovine zemalja Azijsko-pacifičkog regiona u Bangkoku, protestujući protiv ruske invazije na Ukrajinu, potvrdili su zvaničnici.

Predstavnici Kanade, Novog Zelanda, Japana i Australije pridružili su se Amerikancima i napustili sastanak Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), potvrdila su izveštaču Rojtersa dva tajlandska zvaničnika i dvojica diplomata.

Napuštanje sale predstavnika pet zemlja dogodio se tokom govora ruskog izaslanika, ministra ekonomskog razvoja Maksima Rešetnjikova, na otvaranju dvodnevnog sastanka ove organizacije koja broji 21 člana, prenosi agencija Kjodo.

(Rojters, Tanjug

OPŠIRNIJE

08:37

"Gasprom" potvrdio potpunu obustavu isporuke gasa Finskoj

Ruski "Gasprom" potvrdio je potpunu obustavu isporuka gasa Finskoj od danas, zbog odbijanja da gas bude plaćen u rubljama.

Do kraja radnog dana 20. maja "Gasprom eksport" nije primio uplatu za isporuku gasa u aprilu od finskog "Gasuma", u skladu sa Ukazom predsednika Ruske Federacije, navedeno je u saopštenju.

Dodaje se da je 2021. godine "Gasprom eksport" isporučio finskoj kompaniji "Gasum" 1,49 milijardi kubnih metara gasa, što je činilo dve trećine ukupne potrošnje gasa u Finskoj.

(Izvestija)

OPŠIRNIJE

08:22

Ukrajinski Generalštab: Ruske trupe pokušavaju da obnove rad luke u Marijupolju

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da ruske trupe pokušavaju da obnove rad luke u Marijupolju.

Navodi se da ruske snage preduzimaju mere za obnavljanje funkcionisanja luke i da rade na razminiravanju infrastrukture, prenosi Unian.

Drugi detalji nisu navedeni.

08:05

Odobreni računi u rubljama za nemačke i italijanske firme

Nemačka i Italija, posle razgovora vođenih unutar EU, dozvolile su svojim kompanijama da otvore račune u rubljama, kako bi nastavile da kupuju ruski gas bez kršenja sankcija EU uvedenih Rusiji, potvrđeno je Rojtersu iz dobro obaveštenih izvora.

Debata o zahtevu Rusije da strani kupci plaćaju gas u rubljama, stavila je na probu rešenost evropskih vlada da zauzmu tvrd stav protiv Moskve zbog rata u Ukrajini, navodi agencija.

Poljska, Bugarska i Finska odbile su da ispune zahtev Moskve da uvoznici plaćaju gas preko računa u rubljama kod Gasprombanke i zbog toga je Moskva prekinula isporuke.

Druge zemlje članice, međutim, nisu bile voljne da narede kompanijama da sprovode akcije koje bi mogle da dovedu do gubitka vitalnih zaliha ruskog gasa za domaćinstva i industriju.

Brisel je izdao dva seta pisanih smernica o tome kako kupovati ruski gas bez kršenja sankcija, ali pravni put je i dalje maglovit, jer su zvaničnici EU takođe savetovali firme na sastanku iza zatvorenih vrata da ne otvaraju račune u rubljama kod Gasprombanke.

07:24

Litvanija od sutra bez gasa, nafte i struje iz Rusije

Ministarstvo energetike Litvanije saopštilo je da ta država od sutra neće uvoziti struju iz Rusije, tako da u toj državi više neće biti ruskog gasa, nafte ni struje.

Ministar energetike Dajnjus Krejvis izjavio je da je to važna prekretnica ne samo na putu Litvanije ka energetskoj nezavisnosti, već i izraz solidarnosti sa Ukrajinom, prenosi litvanski portal Delfi.

"Ne možemo dozvoliti da se našim novcem finansira ruska vojna mašina", rekao je Krejvis.

Potrebe Litvanije za gasom podmiruje LNG terminal u Klajpedi, gde gas stiže iz Sjedinjenih Američkih Država, a kada je reč o struji, Litvanija će se oslanjati na proizvodnju i uvoz iz zemalja EU preko Švedske, Letonije i Poljske.

Litvanija je početkom aprila prestala da uvozi gas iz Rusije.

06:43

Obustavljene isporuke ruskog gasa Finskoj

Isporuke ruskog gasa Finskoj obustvaljene su jutros u sedam sati po lokalnom vremenu, saopštila je finska državna energetska kompanija "Gasum".

"Snabdevanje Finske prirodnim gasom prema 'Gasumovom' ugovoru o snabdevanju je prekinuto. Uvoz gasa preko ulazne tačke Imatre je zaustavljen", navodi se u saopštenju.

Imatra je ulazna tačka za ruski gas u Finsku.

"Gasum" će od danas, tokom predstojeće letnje sezone, snabdevati prirodnim gasom svoje kupce iz drugih izvora kroz gasovod Baltikkonektor.

Baltikkonektor povezuje Finsku sa gasnom mrežom susedne Estonije. 

"Gasprom eksport" je juče obavestio finsku energetsku kompaniju "Gasum" da će isporuke prirodnog gasa Finskoj prestati 21. maja ujutru zato što Finska nije pristala da plaća gas u rubljama, saopštilo je finsko ministarstvo za rad i privredu.

Prema dugoročnom ugovoru, valuta plaćanja je evro. "Gasum" je odlučio da pokrene arbitražni postupak, jer smatra da ruska strana zahtevom za plaćanje gasa u rubljama krši ugovor, navelo je finsko ministarstvo.

06:31

Sijarto: Mađarska za EU embargo na rusku naftu, ali morskim putem

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da je Budimpešta predložila Evropskoj uniji da uvede embargo na isporuku ruske nafte morskim putem, a da se isporuke naftovodima izuzmu iz sankcija, kako bi privrede zemalja tog bloka nastavile normalno da funkcionišu.

"Ako Evropska unija želi da kazni Rusiju zbog nafte, onda je neophodno uvesti embargo na isporuke nafte morskim putem, jer one čine najveći udeo u isporuci ruske nafte Evropi, dok su isporuke putem naftovoda manje", rekao je Sijarto u intervjuu za TV kanal Foks njuz.

Dodao je da ako zemlje EU odluče da naprave izuzetak po pitanju sankcija za snabdevanje naftovodom, privrede zemalja članica nastaviće da funkcionišu, a EU će postići svoj cilj.

Napomenuo je da Mađarska neće moći da kupi dovoljno nafte uz drugih izvora u slučaju da joj se uskrati ruska nafta i dodao bi njegovoj zemlji bilo potrebno da uloži 550 miliona evra za tehnološku pripremu svoje rafinerije da prerađuje druge vrste gasa i nafte osim ruskih.

06:15

Erdogan za danas najavio razgovor sa zvaničnicima Finske

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan najavio je za danas razgovor sa zvaničnicima Finske, dok istovremeno izražava protivljenje kandidaturi Švedske i Finske za članstvo u NATO-u.

Obraćajući se novinarima, Erdogan je juče rekao da je o tome razgovarao sa holandskim premijerom Markom Ruteom, a da će razgovarati i sa britanskim zvaničnicima u subotu.

Nije precizirao sa kojim finskim i britanskim zvaničnicima će razgovarati.

06:10

Erdogan i DŽonson o Švedskoj, Finskoj, NATO-u, cenama hrane...

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je večeras sa premijerom Velike Britanije Borisom DŽonsonom i rekao mu da najveći problem u zahtevima Švedske i Finske za prijem u NATO predstavljaju veze tih država sa osobama pod kontrolom terorističke organizacije Radničke partije Kurdistana (JPG/PKK).

Iz kabineta turskog predsednika saopšteno je da su Erdogan i DŽonson telefonom razgovarali o bilateralnim i regionalnim temama, uključujući zahteve Švedske i Finske za prijem u NATO i rat u Ukrajini, prenosi Anadolija.

Dodaje se da je Erdogan rekao da se ne sme zanemariti opravdana reakcija turske javnosti na zahteve za prijem u NATO zemalja koje podržavaju terorizam.

Erdogan je takođe poručio da Ankara želi da bude sigurna da će Finska i Švedska podržavati vrednosti NATO-a i da će adekvatno odgovoriti na legitimne zabrinutosti Turske.

Istovremeno iz Londona je poručeno da je DŽonson preneo Erdoganu da će Finska i Švedska pružiti dragocen doprinos NATO-u.

Portparol DŽonsona rekao je da je britanski premijer zamolio Erdogana da razgovara sa švedskim, finskim i NATO kolegama o tome uoči samita lidera u Madridu u junu.

DŽonson i Erdogan takođe su razgovarali o deblokiranju rute za izvoz ukrajinskih žitarica i o rastu cena hrane u svetu.

Portparol ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov naveo je da je 2.439 pripadnika puka "Azov" i drugih ukrajinskih snaga, koji su bili opkoljeni u železari "Azovstalj", položilo oružje i predalo se. Poslednja grupa od 531 pripadnika ukrajinskih snaga predala se u petak, čime su ruske snage preuzele potpunu kontrolu nad ukrajinskim gradom Marijupoljem.

(Agencije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner