Početna strana > Hronika > Crna Gora: Održane nove litije i molebani protiv Zakona o slobodi veroispovesti; Mitropolit Amfilohije: Oni koji pesnicima zabranjuju ulazak u Crnu Goru potomci su onih koji su srušili crkvu Petra Cetinjskog na Lovćenu
Hronika

Crna Gora: Održane nove litije i molebani protiv Zakona o slobodi veroispovesti; Mitropolit Amfilohije: Oni koji pesnicima zabranjuju ulazak u Crnu Goru potomci su onih koji su srušili crkvu Petra Cetinjskog na Lovćenu

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 24. februar 2020.

 U gradovima širom Crne Gore i večeras se održavaju molebani i litije u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Litiju u Podgorici predvodio Sava Janjić

Na ulicama Podgorice i večeras je ogroman broj građana koji učestvuje u litiji za odbranu svetinja.

 

 Sveštenstvo je poručilo da je večerašnje okupljanje u Podgorici najbrojnije do sada.

Pozdravili su brojne hodočasnike koji su iz ranih krajeva Crne Gore u Podgoricu stigli pešice, kao i porodicu Radomirović koje je stigla iz Kamenara kod Herceg Novog.

Pre litije, u Podgorici je u Hramu Hristovog vaskrsenja održan moleban ispred kojeg se okupilo na desetine hiljada građana. Građani su ove nedelje došli organizovano iz Zete, od manastira Dajbabe odakle je litija krenula u 15:30 časova.

Večerašnju litiju ulicama Podgorice i nazad do Sabornog hrama predvodi arhimandrit Sava(Janjić), iguman manastira Visoki Dečani.

Mitropolit Amfilohije na čelu litije u Risnu

Više litija održavaju se večeras u Herceg Novom, a svi se saborno okupljaju pred manastirom Savina. U krsnom hodu i ovog puta je veliki broj vjernika. Sa vjernim narodom su u litiji sa Poda predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurčić.

 

Centralna litija krenula je sa Tople gdje je prethodno služen moleban. Molebanu i litiji prisustvuje Danijela Đurović, potpredsjednica Opštine Herceg Novi.

Jadna je država Crna Gora koja se plaši pesnika

Jadna je država i Crna Gora ako se plaši pesnika, rekao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, uručujući orden članu grupe „Beogradski sindikat“.

Članovima ove grupe, koji su snimili pesme „Dogodine u Prizrenu“ i „Sviće zora“, posvećene odbrani svetinja na Kosovu i Metohiji i u Crnoj Gori, zabranjen je ulazak u Crnu Goru. Feđa Dimović, Blažo Vujović i Boško Ćirković vraćeni su sa graničnog prelaza Dobrakovo i podgoričkog Aerodroma, ali je Aleksandar Protić uspeo da uđe u Crnu Goru i primi gramatu i orden sa zlatnim likom svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca.

Niko tako nije napisao veličanstvene pesme o Crnoj Gori kao Matija Bećković, jeste izrazio i tugu svoju zbog Crne Gore koja je bila i koja nestaje. To je tačno, to je činjenica, ali sve što je napisao je istina

„Crna Gora, koja je ognjište velikih pesnika i svetaca Božijih, velikoga Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca, ta Crna Gora se uplašila od pesnika. Zato je zabranila i dolazak najvećem pesniku posle Njegoša u Crnoj Gori, Matiji Bećkoviću. On je opasan po svojim pesmama. Niko tako nije napisao veličanstvene pesme o Crnoj Gori kao Matija Bećković, jeste izrazio i tugu svoju zbog Crne Gore koja je bila i koja nestaje. To je tačno, to je činjenica, ali sve što je napisao je istina“, rekao je mitropolit.

Govoreći o tome da je Bećković pisao na rovačko-moračkom dijalektu, vladika je kazao da je sada crnogorski dijalekat proglašen za jezik. Po njegovom mišljenju „valjda je strah za taj jezik izmišljen, koji je sada zavladao u Crnoj Gori, razlog da se plaše pesnika“.

Istakao je da su ovi koji zabranjuju pesnicima ulazak u Crnu Goru potomci onih koji su srušili crkvu Svetoga Petra Cetinjskoga na Lovćenu, oskrnavili mošti Svetoga Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca i uhapsili ga.

„Oburdavajući crkvu sa Lovćena oburdali su Crnu Goru“, ocenio je mitropolit Amfilohije i dodao da Crna Gora ne može nestati jer je ona sagrađena na bogoljublju i bratoljublju:

„Svi koji su u Crnoj Gori kroz vekove hodili svetim putem Božijim su uspravljali ovaj narod i danas iz te uspravljenosti narod je krenuo da proslavlja ime Božije ulicama u miru i ljubavi, radosti i bratskoj slozi i slobodi.Tako su i ovi mladi ljudi iz „Beogradskog sindikata“ kroz te svoje jesme pevali veoma opasnu pesmu za Crnu Goru, koja nije ništa drugo nego ponovljeni testament i himna kralja i gospodara Crne Gore Nikole Prvog Petrovića“, rekao je Amfilohije.

Uručujući nagradu, on je dodao da je u Crnoj Gori „vaskrsao narod“ i da je „kroz njegovo buđenje i naša Crkva na ovim prostorima postala jedan od najznačajnijih duhovnih centara ne samo našeg naroda, nego sveukupne Evrope i sveta“.

Ovi molebni i blagoslovene litije to je nešto jedinstveno što se danas događa u svetu. Narod masovno izlazi na molitvu Gospodu, Presvetoj Bogorodici u znaku bratske ljubavi i slobode

„Ovi molebni i blagoslovene litije to je nešto jedinstveno što se danas događa u svetu. Narod masovno izlazi na molitvu Gospodu, Presvetoj Bogorodici u znaku bratske ljubavi i slobode. Odavno je trebalo i čekalo se da se narod Crne Gore probudi i da zadobije slobodu i oslobodi se od straha“, kazao je vladika Amfilohije.

Po njegovim rečima „prvi put posle toliko vremena duh koji neguje Crkva Hristova, duh ljubavi i zajedništva, bratske sloge i slobode, i straha samo pred Bogom, a ne pred moćnicima ovoga sveta, se probudio i to je veliki Božiji dar“.

Ovo što se dešava u Crnoj Gori daje veliku veru i nadu

Zahvaljujući se na nagradi Aleksandar Protić je kazao da mu je drago što je danas sa braćom u Crnoj Gori, i ujedno izrazio žaljenje zbog odsutnosti ostalih članova grupe. Istakao je da svima njima „sve ovo što se dešava poslednjih dana u Crnoj Gori daje veliku veru i nadu“.

Litija u Kolašinu

Nakon molebana u crkvi svetog Dimitrija Kolašinci su još jednom litijom gradskim ulicama pokazali neslaganje sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Prošli su ulicom Milivoja Bulatovića, dijelom ulice Dunje Đokić, pa potom Palih partizanki, preko Trga borca, pored Opštine i vratili se do crkve.

U Danilovgradu je i večeras krenula litija koja je predvođena sveštenstvom i monaštvom došla od crkve Svete Tekle do prostora između Osnovne škole Vuko Jovović i Gimnazije Petar I Petrović Njegoš.

Sveštenik Boris Brajović kazao je da neće govoriti o onima koji su donijeli zakon, ali da će objasniti što se u poslednja dva mjeseca dešava u Crnoj Gori.

"Dešava se najveća investicija - obnavljamo Crnu Goru... Sve su ulice preplavljene i pune... Ovdje je sakupljeno srce Crne Gore, i ljubav", kazao je on.

Rekao je da ne smiju dati ulice, jer se neće imati gdje vratiti.

"Zato smo spremili dva odgovora, jedan je: 'Ne damo svetinje', a drugi 'Bog je sa nama', a kad je Bog sa nama, čega se bojimo?", kazao je on.

Večeras krst nosi Miroslav Miro Stanišić, crkveni dobročinitelj, koji duže od dvije decenije ne hoda zbog povrede kičme.

"Trenutno ne hodam, ne nose mene ni ove noge, ni ova glava. Nosi me ono Božje u meni, taj optimizam koji me tjera da idem od Savine do Sinjajevine...Nema vjeru u Boga koji misli da Bog može sve, vjeru u Boga ima onaj koji misli da uz Božju pomoć može sve...

Već dva mjeseca zazvonilo je iznad Crne Gore, već dva mjeseca za mene ovo nije Crna Gora, za mene je ovo Sveta Gora",kazao je Stanišić.

Litija u Nikšiću

Nikšić, grad Svetog Vasilija Ostroškog i večeras nebom obasjan, molitvom ispisan. Desetine hiljada Nikšićana, u dostojanstvenom krsnom hodu, poručili da ne da svoje svetinje.

U 18 sati u prepunom Sabornom hramu Svetog Vasilija Ostroškog je služen Moleban, a potom je u 19 sati krenula litija koju je predvodio Jordan Markov iz drevnih svetinja Ohridske arhiepiskopije, iz Dečana jeromonah Danilo Kandić, rođeni Nikšićanin.

Sa litije u Danilovgradu

Litija u Baru

Litiju u Bijelom Polju predvodi vladika Teodosije

Poslije molebana koji je služen u crkvi svetih apostola Petra i Palva grdskim ulicama Bijelog Polja do crkve u Nikoljcu krenula je litija, koju je pored episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija predvodio episkop raško-prizrenski Teodosije.

 Obraćajući se građanima na gradskom trgu Vladika Joanikije je kazao da je narod, boreći se protiv diskriminacije, sabrao u narodnu skuštinu. 

„Ovdje se pravi jedan presedan u Crnoj Gori da se ovaj nesrećni zakon koji je zapravo bezakonje i udar na pravni poredak u Crnoj Gori, da bi istom modelu šiptari Hašim Tači i Hradinaj oteli srpske crkve na Kosovu i Metohiji, Visoke Dečane , Pećku parijaršijuju, Ljevišku po istom modelu, to je dogovor“, kazao je vladika Joanikije. 

Episkop raško –prizrenski Teodosije je kazao da su „naši sveti vladari, arhieposkopi, patrijarsi, znali šta može sačuvati biće našeg naroda“.

„Zato je podignuta Studenica, Hilandar, Pećka patrijaršija, Dečani, Ostrog, Cetinjski manastir i mnoge naše svetinje posijane po svim srpskim zemljama. Oni su znali da jedino svetinje mogu sačuvati dušu našega naroda i to u najtežim vremenima, u ropstvu, stradanju, a evo i ovo naše vreme, kako u našim Krajinama, Slavojniji, BiH, na Kosovu i Metohiji,   čega smo se držali ako ne svetinja . Svetinje su nas sačuvale i mi zato gdje god danas da živimo naše svetinje ne damo drugima“, poručio je epsikop Teodsije.

Sa litije u Beranama

"Neka je vječna Crna Gora i neka je vječno pravoslavlje" - poručeno je sa molebana u porti manastira Đurđevi stupovi u Beranama.

 

 Protojerej stavrofor Dragan Ristić je rekao da kada bi temelji ovog manastira mogli da progovore, preci bi kazali da su ponosni na svoju djecu.

"Napadaju nas, kažu da na litijama ima djece, da zloupotrebljavamo djecu. A ja ima kažem, svi smo mi nečija djeca" - rekao je protojerej Ristić.

Sa molebana je još jednom ponovljeno da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti diskriminatorski i da narod neće dati svoje svetinje.

Na danasnju veliku litiju bila je čak i jedna grupa planinara koja je noć ranije izašla na vrh Ćafa prijedolska na preko hiljadu i osamsto metara da bi se odatle spustili u selo Šekular, i sa tamošnjim litijom prepješačili još oko dvadeset kilometara do grada.

Tu u centru u jednu su se slile mnoge seoske litije, pa se glavna litija protezala od manastira do ulice 29. novembar.

Litija i moleban u Beranama su protekli u najboljem redu, o čemu su se starali crkveni redari i redovna policija

Litija u Mojkovcu

Prva litija krenula je iz sela Grančarevo do Crkve sv. ap. Petra i Pavla u Bijelom Polju. Večeras će molitveni hod u ovom gradu predvoditi vladika Joanikije i vladika Teodosije.

Ponositi Durmitorci čuvaju zavjet Bogočovjeka

Molitveni hod krenuo je ispod Pirlitora ka Savinom kuku i Durmitoru.

Pivljani su otpočeli molitveni hod od Pivskog manastira i ići će do Plužina.

 Krenula litija od Dajbaba do Podgorice

 Litije su krenula iz mjesta Ubli i Žlijebi.

Veličanstvena Pljevlja brane svetinje!

(IN4S-Vijesti-Sputnjik)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner