Dragan Šoć: Svako ko afirmiše i brani Crnu Goru na antisrpskim osnovama je rođeni brat onog ko afirmiše i brani sprstvo na pozicijama anticrnogorstva

 Nekadšnji ministar pravde, a sad advokat i član eksperstkog tima Mitroplije crnogorsko-primorske Dragan Šoć izjavio je da su mu se "profesionalni Srbi i profesionalni Crnogorci prilčno zgadili jer su u stvari neprijatelji".

Prema njegovim rečima najbolja pomoć bila bi da se shvati da je Crna Gora nezavisna država i da su Srbi i Crnogorci jedan narod.

Govoreći o porukama iz Beograda, Šoć je rekao da je pravo patrijarha (Irineja) kao prvog čoveka crkve da iskaže svoju brigu za svaki deo crkve i to ne sme niko da ospori.

"Druge intervencije ništa ne pomažu i gledam ih kao političku igru koja treba da posluži za izbore. Neko će tamo da bude ekskluzivni branitelj srpstva, a onda se ovaj ovde pojavljuje kao ekskluzivni branitelj crnogorstva i Crne Gore", smatra on.

Privođenje vladike Joanikija zbog kršenje uredbe o zabrani okupljanja, ponovo je aktelizovao podele u Crnoj Gori koji su privremeno bile obustavljenje zbog epidemije koronavirusa, a koje su nastala nakon usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti.

"Litija će svakako biti ako se u međuvremenu ne postigne dogovor o izmenama spornih odredaba zakona", rekao je Šoć i dodao da očekuju da se Vlada izjasni o pozivu koji je upućen od strane Episkopskog saveta.

On podseća da sporni zakon uvodi pretpostavku svojine u korist države, a "primorava Mitropoliju i druge eprahije da dokazuju da su vlasnici odnosno da su to na legalan način stekli sa presekom 1918. godine".

"To nije Zakon o slobodi veroispovesti nego zakon o legalizaciji otimanja crkava i manastira", smatra Šoć.

U suštini čitave priče, dodaje on, jeste pokušaj da se pravoslavna crkva u Crnoj Gori stavi "pod kontrolu partije na vlasti i (Mila) Đukanovića lično".

"Nije crkva nikad odbila da bude evidentirana, ali odbija da bude registrovana kao novi subjekt, kao da nikad nije postojala", naveo je on.

Ističe da crkva treba da nađe zajednički jezik sa državom i njenim institucijama.

"Sa Vladom u konkretnom slučaju i u pogledu zakona sa parlamentom", kaže Šoć.

(N1)