Početna strana > Hronika > DŽerard Galuči: EU zna da ne može da koristi silu na severu Kosova
Hronika

DŽerard Galuči: EU zna da ne može da koristi silu na severu Kosova

PDF Štampa El. pošta
subota, 02. jul 2011.

Bivši administrator Unmika za sever Kosova, koji se 17. marta 2008. godine suprotstavio oštroj reakciji Unmika i Kfora protiv demonstracija pravosudnih radnika ispred suda u severnoj Kosovskoj Mitrovici, prošle nedelje boravio je na severu Kosova.

Po povratku iz Mitrovice u redakciji „Politike” u Beogradu je ispričao da je prvi utisak da se mnoge stvari nisu promenile uopšte i da ista situacija vlada i severnoi južno od Ibra.

„Ništa se nije promenilo ni u tome što se građani još uvek plaše nasilja. Neke ličnosti u međunarodnoj zajednici još uvek misle da pitanje severa Kosova može biti rešeno samo uz upotrebu sile. Neki ljudi iz američke ambasade i glavnokomandujući Kfora su izjavljivali da samo silom mogu da sklone ljude koji protestuju na saobraćajnicama. Dozvolili su Albancima da pošalju specijalne snage policije na sever Kosova, dozvolili su Prištini da rotira komandire policijskih stanica. Blokiraju Trepču i onemogućavaju zaposlene da obavljaju svoj posao u saradnji sa Unmikom a prema Rezoluciji 1244”, nabraja Galuči.

Zašto Euleks, na koji je preneta ta dužnost, ne obavlja nadzor u oblasti policije i carine?

Euleks se uopšte ne ponaša kao statusno neutralna misija nego u potpunosti podržava Prištinu. Zašto? Euleks ima ovlašćenja UN da sprovodi vladavinu prava na statusno neutralan način. Ali Euleks ne vidi sebe kao snagu koja se bavi mirom. Oni sebe vide kao snagu koja pomaže institucijama Kosova da ojačaju. Pet članica nije priznalo nezavisnost Kosova, ali većina članica EU jeste i postoji pritisak u samom Euleksu da se završi taj posao.

Da li je moguće Euleks vratiti izvornim ovlašćenjima?

Mislim da trenutno sama EU menja pristup. EU smatra da je Kosovo u Evropi i da je svaki problem koji ima Kosovo i njihov problem. Sve donedavno EU je previše pratila SAD. Čini se da je EU sada shvatila da ne može da koristi silu na severu Kosova, ali još uvek oni ne deluju na statusno neutralan način. Uzmite primer Trepče: u severnoj Mitrovici nedeljama na transport čeka 22 kamiona natovarena cinkom.Ali oni ne mogu da dobiju dozvolu kosovske carine, čak i ako žele da sarađuju s njima, zato što institucije u Prištini to blokiraju. Euleks, koji je odgovoran za carinu, treba da „udari”taj pečat. Ali oni to neće da urade.

Napisali ste nedavno u autorskom članku da je Srbija ponudila ceo „švedski sto” rešenja za Kosovo. Šta od tih rešenja može da bude prihvatljivo i realno?

Ne mislim da je sada podela realno rešenje. U pregovorima se taktički koriste ekstremna rešenja, tako da ljudi znaju da će, ako se ne slože sa vama oko rešenja koje je umereno, onda morati da pristanu na nešto što je ekstremno, a to je podela Kosova.

Da li postoji neko treće rešenje za Kosovo, a da nije priznanje ili zadržavanje statusakvo?

U svetu možete naći neke modele, poput dvostrukog suvereniteta. Ali nijedno od tih rešenja neće omogućiti Srbiji da postane članica EU. Sada EU ima problem svaki put kada donosi odluku, jer ona mora da bude zajednička. To su vrlo teški politički procesi za 27 članica.

Kako biste ocenili trenutni dijalog između Beograda i Prištine?

Kao pozitivan jer mogu da se reše neka praktična tehnička pitanja. Kada sam se u nedelju vozioiz Mitrovice ka Beogradu, auto je imao stare kosovske registarske tablice. Kada smo prelazili liniju prema Srbiji, morali smo da stavimo nove srpske tablice. U severnoj Mitrovici mnoga kola uopšte nemaju tablice. Ljudi menjaju tablice krećući se sa jednog mesta na drugo. Mora da se nađe rešenje da se tim ljudima olakša život. Biće teško da kosovski Albanci prihvate bilo kakav sporazum, jer oni očekuju stoprocentni uspeh. Dakle, bilo kakav sporazum koji im ne donosi 100 odsto za njih je poraz.

Mislite da će Beogradu biti lakše da prihvati dogovor?

Da, jer je sve što bude ličilo na dogovor prihvatljivo. Bilo kakav dogovor koji će Srbiji dozvoliti da imalo učestvuje na Kosovu, što su do sada Albanci odbijali, dobar je za Srbiju. Što se tiče telefona, ako bude dogovora i ako omogućisrpskoj telefonskoj kompaniji da bude na Kosovu, pa makar samo na srpskim teritorijama, to će biti uspeh.

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner