Početna strana > Hronika > Jedanaest godina Vladimir Putin na čelu Rusije
Hronika

Jedanaest godina Vladimir Putin na čelu Rusije

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 09. avgust 2010.

Danas se navršava 11 godina od kako je aktuelni ruski premijer Vladimir Putin došao na čelo vlade Rusije, a potom i na mesto predsednika države, čime je otpočela epoha u kojoj je Rusija, prema mišljenju većine Rusa, povratila ugled i snagu.

Tadašnji, prvi predsednik Rusije, Boris Jeljcin imenovao je Putina u avgustu 1999. godine za premijera, da bi mu poslednjeg dana iste godine i 20. veka predao i kormilo države, uz želju da Rusija uđe u novi vek sa "novim političarima, snažnim, energičnim i pametnim ljudima".

I pre dolaska na mesto predsednika Putin, do tada relativno anoniman u političkim krugovima, imao je visok rejting i glatko je pobedio na vanrednim predsedničkim izborima već u prvom krugu.

Pravnik po struci, Putin je bio zaposlen u nekadašnjem KGB-u, a od 1985. do 1990. godine bio je angažovan na zadacima u Drezdenu u tadašnjoj Istočnoj Nemačkoj.
Po povratku u zemlju bio je saradnik gradonačelnika Sankt Peterburga, činovnik u Jeljcinovoj administraciji, direktor Federalne službe bezbednosti, predsednik vlade i sekretar Saveta za bezbednost.

Stupajući na funkciju v.d. predsednika, Putin je zatekao razrušeni Sovjetski Savez, nesigurnu državu, rat u Čečeniji, bankrot finansijskih institucija i propale uloge građana, prezaduženu zemlju, svakodnevicu ispunjenu ubistvima i obračunima kriminalaca.

Na početku mandata kao novi predsednik obećao je nastavak procesa demokratizacije i povratak ugleda Rusije u svetu.

Analitičari ističu da je Putin čvrst u konsolidaciji najveće zemlje na svetu i da je izvršio odlučujući uticaj na istoriju moderne Rusije, a pojedini - poput ruskog politikologa Gleba Pavlovskog, da je stvorio koncepciju nove države.

Na novoj-staroj poziciji dočekala ga je borba protiv svetske ekonomske krize i rad na sprečavanju njenih socijalnih posledica, kao i aktivnosti na daljoj modernizaciji zemlje i privrede.

Upravo povećanje standarda i dinamičan razvoj zemlje razlozi su koje navode njegove pristalice, objašnjavajući zašto imaju poverenje u njega.

Uoči jubileja, ruski premijer se našao usred novog izazova, rukovodeći otklanjanjem posledica suše i vatrene stihije, koje su zadesile Rusiju u uslovima neuobičajeno visokih temperatura, rekordnim za proteklih 130 godina.

Obilazi zgarišta u kojima je do sada u nekoliko ruskih regiona život izgubilo više od 50 ljudi, a bez krova nad glavom ostalo više od 2.000 porodica. Razgovara sa postradalima i podseća regionalne i lokalne predstavnike vlasti na odgovornost za sprečavanje širenja požara.

Doneo je odluku o izdvajanju sredstava za izgradnju novih kuća na mestu izgorelih do kraja oktobra i isplatu kompenzacija stradalima. Čak je, kako bi javnost imala potpun uvid u tok građevinskih radova, naložio da se na gradilištima ugrade video-kamere.

Visok rejting koji ima u javnosti (prema nekim istraživanjima u junu mu je poverenje ukazalo 61 odsto ispitanika), često se objašnjava i veštim istupanjem u javnosti.

Putin se ne ustručava da pokaže odličnu fizičku kondiciju, pa se tako nedavno na Krimu pojavio u društvu "bajkera" na crnom motociklu, u crnoj majici, crnim naočarima i rukavicama. Ne manje uverljivo nastupa i na skupovima sa intelektualcima.

Sam Putin, međutim, navodi da ne gradi sliku "žestokog" u javnosti.
"Živim jednostavno i radim kako znam. Ništa specijalno ne smišljam. Radim ono što mi se dopada", rekao je nedavno.

Iako većina Rusa blagonaklono i pohvalno gleda na to kako Putin rukovodi zemljom, bivši ruski predsednik i aktuelni premijer nalazio se i na udaru kritike predstavnika opozicije, nevladinih organizacija, koji su ga najviše optuživali da guši slobodu štampe i ljudska prava.

I kao što je pre okončanja njegovog drugog mandata na mestu predsednika pažnju analitičara i medija okupiralo pitanje da li će prekršiti Ustav i kandidovati se treći put, tako već sada velika popularnost njega i ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva izaziva intrigu ko će se od njih dvojice kandidovati na predsedničkim izborima 2012.

Oba člana "dvojca", međutim, navode da je o tome rano da se govori i nagoveštavaju da će se o tome naknadno dogovoriti.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner