Početna strana > Hronika > Josip Juratović: Opozicija sa pravom traži da se pre izbora ispune tri ključna prioriteta iz Izveštaja ODIHR-a. Sprovođenje pravednih izbora očigledno nije moguće izvesti pre jeseni
Hronika

Josip Juratović: Opozicija sa pravom traži da se pre izbora ispune tri ključna prioriteta iz Izveštaja ODIHR-a. Sprovođenje pravednih izbora očigledno nije moguće izvesti pre jeseni

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 14. april 2024.

Proevropski pokret srpskih demokrata traži s pravom da se pre izbora ispune tri ključna prioriteta iz Izveštaja ODIHR, kaže za Demostat Josip Juratović, nemački socijaldemokrata i šef Odbora Bundestaga za saradnju sa Zapadnim Balkanom, komentarišući zahteve opozicije u Srbiji o unapređenju izbornih uslova.

Juratović konstatuje da je prvo potrebno urediti izborni spisak, te “očistiti ga od nelegitimnih birača”, piše Demostat.

„Drugo, da bi se mogla izborna trka ravnopravno sprovoditi mora biti jednak pristup opozicionih stranaka Javnom servisu. I treći uslov je da se ta procedura ne može sprovoditi u toku izborne kampanje, to znači da bi se sva tehnička pitanja za sprovođenje pravednih izbora rešila treba dovoljno vremena, a to, očigledno, nije moguće pre jeseni“, precizira poslanik Socijaldemokratske partije Nemačke, koja predvodi vladajuću koaliciju u toj državi.

Demostat podseća da su se predstavnici najveće opozicione liste, “Srbije protiv nasilja” sastali 11. aprila sa članovima Odbora za pitanja EU u Bundestagu. U tim razgovorima učestvovali su, osim Josipa Juratovića, poslanik Zelenih Boris Mijatović, kao i poslanik Liberalno-demokratske stranke Tomas Haker. Glavna tema bila je kako stvoriti pravedne, ravnopravne uslove za sve učesnike predstojećih lokalnih izbora širom Srbije, kao i na ponovljenom glasanju za Gradsku skupštinu u Beogradu.

Upitan kako ocenjuje aktuelnu političku situaciju u Srbiji, član Bundestaga kaže:”Uzimajući u obzir da hiljade građana u Srbiji, mesecima izložene najgrubljim represalijama režima Aleksandra Vučića, neumorno protestuju za demokratske vreednosti, koje počinju sa ravnopravnom mogućnošću izbornog nadmetanja, stanje je više nego zabrinjavajuće. Tim više sto se radi o jednoj zemlji koja je ključna za mir i stabilnost u regionu jugoistočne Evrope i kojoj je, navodno, cilj da bude članica Evropske unije demokratskih vrednosti”.

Odgovarajući na pitanje smatra li da je srpska vlast iskrena kada tvrdi da želi da se poboljšaju izborni uslovi, Juratović ukazuje: ”Pod pritiskom demokratskih snaga iz Evrope, koje su velikom većinom izglasale Rezoluciju Evropskog parlamenta, te Izveštajem ODIHR-a izrazile ogromnu solidarnost sa proevropskim demokratama Srbije, režim Aleksandra Vučića došao je u ozbiljnu situaciju da mu EU okrene leđa. Zato će, zasigurno, pokušati pod tim pritiskom da vodi dijalog s opozicijom te da preuzme preporuke ODIHR-a. Nadam se ne samo one za koje on misli da mu ne ugrožavaju njegov režim”.

Lista “Srbija protiv nasilja” uputila je 12. aprila predloge predsednici Narodne skupštine Ani Brnabić o obustavljanju izbornih radnji za glasanje 2. juna u Beogradu. Između ostalog, traži se dogovor o jedinstvenom terminu održavanja beogradskih i drugih lokalnih izbora, posle usvajanja zakonskog i podzakonskog okvira. U tom kontekstu, predlaže se formiranje Komisije, koja bi vršila uvid, reviziju i kontrolu biračkog spiska, kao i ravnopravna zastupljenost svih političkih aktera na javnim servisima. Takvim zahtevima prethodila su tri neuspešna sastanka vladajućih partija vlasti i opozicije u Narodnoj skupštini o unapređenju izbornih uslova.

Povodom činjenice da je i nemački socijaldemokrata Knut Flekenštajn u okviru EU ranije posredovao u pregovorima o poboljšanju izbornih uslova u Srbiji, koji nisu dali rezultata, Juratović ocenjuje da bi za sprečavanje iste situacije “bilo dobro da se u te procese uključe i eksperti iz Evropske unije, koji će savetodavno biti na raspolaganju” pregovaračkim stranama.

„Osim toga, takva komisija bi bila u isto vreme i od koristi Srbiji po pitanju pretpristupnih pregovora sa EU“, tvrdi Juratović.

Ocenjujući medijsku situaciju u Srbiji, nemački poslanik ističe: ”Državne institucije i javnost su apsolutno pod kontrolom Aleksandra Vucica, tome u prilog ide izveštaj o njegovom pojavljivanju u večernjim satima u medijima, pa, čak i da je to prenosilo i između 60 i 80 kanala”.

„To govori o apsolutnoj medijskoj dominaciji kakvu opozicija može samo da sanja. Upadljivo je da za svaku izjavu koji se očekuje od državnih institucija prvo on zauzme stav preko Javnog servisa a onda se svi ostali ravnaju po njegovoj izjavi. Najružnije je gledati kako svaku kritiku na njegovu politiku Vučić prikazuje teatralno, kao napad na srpski narod. 

(N1, Demostat)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner