Milorad Dodik: Moja politika nije avanturistička i nepromišljena

BANjALUKA, - Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik izjavio je da je politika koju vodi ozbiljna, da nikada nije bila avanturistička i nepromišljena, bez obzira na to što su je neki pokušali tako okarakterisati.

"RS će poštovati Dejton dok svima ne bude potpuno jasno da su ga neki dovoljno razgradili, da on više nema smisla, nakon čega ćemo odlučiti o svom statusu", rekao je premijer RS u intervjuu Srni.

RS će, objasnio je Dodik, odlučivati o svom statusu, jer je unijela svoj subjektivitet u Dejtonski mirovni sporazum, i to u skladu sa međunarodnim pravom, pa i sa mišljenjem Suda u Hagu u vezi s Kosovom, kao i na jednom opštem referendumu, gdje bi narod koji ovdje živi odlučivao o svojoj sudbini.

Dodik smatra da je BiH neodrživa zemlja, da ima jedinu šansu na izvornim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i da će, ako se ne vrati na izvorni Dejton, doći u probleme funkcionisanja, što će podrazumijevati da se za nju traže nova rješenja.

"RS je prihvatila da ostane u BiH, ali u izvornoj dejtonskoj BiH koja ima tri ministarstva i devet nadležnosti. BiH mimo Dejtona će podrazumijevati da se za nju traže nova rješenja, a ta nova rješenja tada neće tražiti ljudi sa strane, nego ljudi koji u njoj žive", rekao je Dodik.

Umjesto da promoviše slovo Dejtona kao dokaz jedinog mogućeg modela za BiH, Dodik je kazao da se međunarodna zajednica opredijelila da promoviše "duh Dejtona", koji je doveo do njegovog razgrađivanja. To je, prema njegovim riječima, ohrabrilo Bošnjake u BiH da traže više, a Hrvate doveo u stanje depresije i rezignacije.

"Nas iz RS su u ključnom momentu naveli da se okrenemo izvornom slovu Dejtona, a ne da podržavamo nečije želje i očekivanja samo zato što taj neko sjedi u Briselu. Šta ima veze što sjedi u Briselu, ima ljudi koji sjede na mnogim mjestima u svijetu", kazao je Dodik.

Predsjednik Vlade RS rekao je da je njegova politika prepoznatljiva i da se sigurno neće mijenjati, a da će on ostati dosljedan u očuvanju ustavnog položaja RS, njenog jačanja u ekonomskom, socijalnom i političkom smislu kao i provođenju Dejtonskog sporazuma na izvornim principima, onako kako u njemu piše, a ne onako kako neko želi da ga tumači.

"Ključno je i dalje provoditi ovakvu politiku, kako bi RS sačuvala dignitet u budućnosti. RS je u BiH zato što smo potpisali Dejtonski sporazum koji podržavamo, ali ne želimo da ispadne da smo mi zadnji branioci Dejtonskog sporazuma", stav je Dodika.

On je istakao da je koncept stranaca takav da se "svi prave da BiH nije izvedena, nego da je stvarna".

Međutim, pojasnio je Dodik, problem jeste upravo u tome da ona nije stvarna već imaginarna država, surogat koji živi zato što to drugi hoće, a ne narodi koji u njoj žive.

"Nisu ni Bošnjaci zadovoljni ovom BiH, oni bi najradije živjeli u BiH u kojoj nema drugih, ali bi uzeli sve pa i ono što je RS. Hrvati bi najradije napravili neki svoj entitet i okrenuli se sebi. Kada odete u Široki Brijeg tamo nema BiH, tamo je Hrvatska. Hrvati žive svoj entitet u mentalitetu, ponašanju, zastavi, valuti, govoru", rekao je Dodik.

Govoreći o mogućem referendumu u RS, Dodik je kazao da se ovdje velike teme uvijek pokušavaju realizovati brzo, a da to "ne ide baš tako".

"Kada smo 2006. godine govorili o referendumu, onda smo smatrali da treba da za to stvorimo pretpostavke. Da biste to uradili, morate imati minimalne uslove koji podrazumijevaju obezbjeđenje njegovog legitimiteta, a mi smo to učinili donošenjem zakona", rekao je Dodik.

On je naglasio da je ova vlast obezbijedila da RS može provesti referendum za bilo koje pitanje za koje smatra da je važno za RS, a to podrazumijeva i pitanje o njenom statusu.

"Ući u taj proces sada je, u najmanju ruku, problematično, jer nam je namjera da se pokušamo vratiti izvornom Dejtonu. S druge strane, bio bi potpuni avanturizam da sada uđemo u tu priču, a da nas, recimo, Srbija u tome ne podrži. Ona ne može to da učini, jer brani svoj teritorijalni integritet kada je riječ o Kosovu", kazao je Dodik.

On je objasnio da se ne može provesti referendum, a onda se boriti za njihov legitimite: "Moramo stvoriti uslove da je legitimno to da učinimo".

Dodik je upitao zašto tema razgovora u BiH ne bi bio i mirni razlaz, dodavši da niko ne bi pravio berlinski zid, ali da bi svi bili na svome i da bi se na taj način više uvažavalii.

 "Bilo bi najbolje da se u BiH izgradi dovoljno svijesti o mirnom razlazu, a ne da se vodi politika stalnog osporavanja, koju Sarajevo neprestano afirmiše", napomenuo je Dodik.

"Stranci su stalno nešto ljuti zato što mi nećemo da obučemo luđačku košulju koja se zove BiH i da kažemo kako je ovdje milina... To je kao u onom vicu kada je Mujo došao da polaže ispit iz socijalizma i rekao da je socijalizam brod koji plovi okeanom, a kada su oluje i nevrijeme, on se ljulja lijevo i desno, a nama unutra muka. Tako je i sa BiH", smatra Dodik.

On je rekao da stranci žele da ostanu i BiH i oblikuju njenu politiku, kako bi, prije svega, ostvarili vlastite interese. Jedan od primjera je i bivši visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun, koji je zaradio nekoliko miliona evra, kao i njegov nasljednik Kristijan Švarc Šiling koji ''ima neke privatne fakultete sa Ejupom Ganićem".

"Tako je Ešdaun kupio kuću za male, a prodao je za velike pare. Ona je, osim toga, bila nelegalna i nije imala građevinsku dozvolu. To je klasična priča o dilu u smislu - evo tebi kupi jeftino, prodaćeš skupo, ali radi za mene. Sad bi ja trebao da se zabrinem šta stranci misle. Baš me briga šta misle", poručio je Dodik.

On je dodao da Evropa treba da ostane neki cilj koje se teži, ali da se ne mora biti do te mjere posvećen da se zanemare svoji intresi.

"To nisu uradili ni Nijemci, ni Francuzi, pa ni Italijani, Bugari, Rumuni kao ni male nacije kakvi su kiparski Grci ili Letonci, Litvanci i mnogi drugi, koji nisu izgubili svoj subjektivitet, pa su opet u Evropi", naveo je Dodik.

On je pojasnio da politika distance znači čuvati se od nastojanja da se BiH centralizuje, homogenizuje u smislu da Sarajevo preuzme sve političke ingerencije.

"RS mora biti svjesna svojih ovlašćenja i nadležnosti i na taj način se i ponašati. Ne može parlament BiH razmatrati nijedno zakonodavno pitanje i regulisati neku oblast zakonom ako to nije izvorna nadležnost BiH. Ako je nadležnost izvan toga, onda mora postojati sporazum strana, a jedna od strana smo mi", rekao je Dodik.

Komentarišući navode Harisa Silajdžića da je Srbija bila agresor u BiH, Dodik je kazao da Silajdžić ovakav stav nije iznio prvi put i da ne treba očekivati da ga on promijeni.

"Srbija sigurno nije agresor. Davno je međunarodna komisija, formirana za bivšu Jugoslaviju utvrdila da je ovdje, nesumnjivo, bio građanski rat. Osim toga, u Dejtonskom sporazumu je navedeno da se u BiH desio tragični sukob u regionu", podsjetio je Dodik.

On je dodao da Bošnjaci ponavljaju svoju priču i svoju istinu koju bi drugi u BiH trebali da prihvate, a koja bi u najkraćem podrazumijevala da je Srbija agresor, da su Srbi u BiH genocidni i da zbog toga treba da se prekomponuje politička struktura u BiH.

"To je matrica na kojoj oni pokušavaju da drže pažnju i da naprave promjenu odnosa u BiH što će se teško realizovati, jer je prepoznato s naše strane", poručio je Dodik.

Dodik je dodao da ništa bolji od Silajdžića nije ni Zlatko Lagumdžija, kao ni drugi bošnjački političari koji viđenja događaja u BiH formulišu po "sarajevskim sećijama".

Govoreći o stavovima sudova o Ejupu Ganiću i Kosovu, ali i drugim političkim odlukama međunarodnih sudova, Dodik je rekao da "određene međunarodne snage još uvijek obezbjeđuju da se negativno tretira bilo koji spor u kojoj je jedna od strana srpska". On je ocijenio da će se u takvim sporovima uvijek presuđivati na teret Srba i tako pokušati da se održi stereotip o tome da su oni za sve krivi.

"Svjesni smo da su mnogi direktno podržavali Bošnjake u ratu, a danas kroz neke sudove odlučuju šta se u njemu dešavalo. Naravno da to neće objektivno raditi, jer bi onda morali da odgovaraju zašto su podržavali zločin. Očigledno je da su sudske odluke politički motivisane, pa su tako bile ključne i za donošenje odluke Suda u Londonu, koji je ušao u odlučivanje o tome da li je pravni sistem jedne suverene države, članice UN, politički motivisan ili ne", rekao je Dodik.

On je ocijenio da to govori o prepotentnosti Britanaca koji misle da su "Bogom dani da svakog živog kvalifikuju", a da se njima ne smije ništa reći, samo da se ne bi naljutili.

Na pitanje da li je i ko od međunarodnih predstavnika u posljednje vrijeme došao sa određenim zahtjevima i ucjenama, kao što je to često bio slučaj ranije, Dodik je kazao da su mu nedavno "neki važni stranci rekli da neće dozvoliti da SDS uđe u vlast, zato što je dodijelio neka priznanja koja nije trebao dodijeliti".

Na pitanje ko su ti stranci, Dodik je odgovorio "najmoćniji, a zna se ko su oni".

"Došli su da me upozore da se slučajno ne desi da ljudi iz SDS-a budu u vlasti. Pitao sam ih zašto to meni govore, kada su tamo s njima sjedili, i rekao da ću ja o tome odlučiti, a ne oni. Rekao sam i da će SNSD nastaviti da gradi koalicioni kapacitet sa DNS-om i SP-om, a oni nekada nastave da grade svoj sa SDS-om, PDP-om, radikalima, nekom novom socijalističkom partijom, Draganom Čavićem i ne znam ni ja sve s kim, koje su htjeli da objedine početkom godine i tako naprave atmosferu za promjene u RS", rekao je Dodik.

Na optužbe opozicije da je u drugi plan stavio institucije predsjednika RS i Narodnu skupštinu, te da se u RS bez njegovog znanja ne može ništa organizovati, Dodik je rekao da nikada u svom radu od nikoga nije tražio da poštuje njegovo mišljenje te da će za sve što je činio, i što će činiti ubuduće, konsultovati najbliže saradnike, organe partije, Narodne skupštine RS, Vlade...

"Potrebno je da društvo ima opoziciju, ali je isto tako potrebno da ona ne bude prepotentna i da shvati da je manjinska", napomenuo je Dodik.

On je rekao da vjeruje da je dobro ono što je sa saradnicima radio i da mnogi ljudi to prepoznaju, zbog čega očekuje veliku pobjedu i više od 60 odsto glasova građana na izborima.

"Ja sam se kandidovao da pobijedim, a ne da izgubim! Mislim da je mnogim ljudima u RS jasno da je politika koju smo vodili dala rezultate. Nemamo pravo da budemo neoprezni, avanturisti, ali imamo pravo da branimo svoje vitalne interese, a to i činimo", naglasio je Dodik.

Lider SNSD-a očekuje da će bar polovina glasača SDS-a glasati za njega, jer su mu, kako je kazao, mnogi ljudi rekli da su iz SDS-a, ali da će glasati za njega jer je pravi izbor za predsjednika RS.

"Imam uvjerenje da će tako biti, ali, vidjećemo. Imam 60 odsto sigurnih i kada bi bilo još njihovih pola, to je oko 68 odsto, jer će oni dobili petnaestak procenata", izračunao je Dodik.

Dodik je kazao da je politika izopštavanja i negativnog tretiranja RS prošlost, što pokazuje i dolazak brojnih zvaničnika u Banjaluku.

"U Banjaluci su bili predsjednici Srbije, Hrvatske, Crne Gore, premijeri Makedonije, Slovenije, Srbije, ministar spoljnih poslova Bugarske i mnogi drugi koji su dali značaj činjenici da regionalna stabilnost nezamjenjiva, i da mi vodimo takvu politikuu. To je na neki način priznanje da je RS nezaobilazan regionalni faktor", rekao je Dodik.

On je napomenuo da niko ne spori formalnost koja se zove BiH, ali da se suštinski odnosi i suštinske politike i u takvoj formalnoj BiH, osim u Sarajevu, vode i u Banjaluci.

"Zato je jasna poruka dolaska mnogih, koji su godinama unazad zaobilazili Banjaluku. Nije se moglo desiti u periodu od 2000. do 2005. godine da dođe jedan ministar spoljnih poslova u Banjaluku. To se posljednje vrijeme dešava sve češće i češće", dodao je Dodik.