Početna strana > Hronika > Muzej u Švajcarskoj povukao pet slika zbog sumnje da su ih opljačkali nacisti
Hronika

Muzej u Švajcarskoj povukao pet slika zbog sumnje da su ih opljačkali nacisti

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 16. jun 2024.

 Jedan od vodećih švajcarskih muzeja, Kunsthaus u Cirihu, saopštio je da će povući pet slika sa jedne od svojih izložbi, dok ne bude završena istraga o tome da li su ih nacisti ukrali od njihovih vlasnika.

Među slikama koje se povlače sa izložbe su i dela nekih od najpriznatijih svetskih umetnika, uključujući Kloda Monea i Vinsenta van Goga, prenosi BBC.

Dugo su postojale sumnje o poreklu dela iz kolekcije Emila Burlea, nazvanoj po trgovcu oružjem, rođenom u Nemačkoj, koji se obogatio tokom Drugog svetskog rata praveći i prodajući oružje nacistima.

Odluka o uklanjanju slika doneta je nakon objavljivanja novih smernica čiji je cilj da se istraži veliki broj umetničkih dela koja još nisu vraćena porodicama od kojih su ukradene.

Odbor fondacije Emila Burlea je u saopštenju naveo da je „posvećen traženju pravičnog rešenja za ta dela sa pravnim naslednicima bivših vlasnika“.

„Zbog ukupnih istorijskih okolnosti u vezi sa prodajom nekih dela, Fondacija je spremna da ponudi finansijski doprinos zaostavštini Maksa Silberberga, čija je sudbina bila tragična“, navodi se u saopštenju.

Silberberg je bio nemački jevrejski industrijalac čiju su veliku umetničku kolekciju nacisti prodali na prisilnim aukcijama. Smatra se da je ubijen u nacističkom logoru smrti Aušvic.

„Noje Ciriher cajting“ piše je vođena debata o tome da li je Silberberg bio primoran da proda svoja dela, ili je to učinio svojevoljno iz finansijskih razloga.

Više od 20 zemalja, uključujući Švajcarsku, složilo se ranije ove godine sa novim najboljim praksama američkog Stejt departmenta o tome kako rešavati slučajeve umetničkih dela koja su opljačkali nacisti.

To je veoma važno za porodice koje žele da povrate opljačkane umetničke predmete, jer prema švajcarskom zakonu danas se zbog zastarelosti ne mogu podneti pravni zahtevi za restituciju ili kompenzaciju za dela iz kolekcije Burle.

Specijalni savetnik američkog državnog sekretara za pitanja Holokausta Stjuart Ajzenstat rekao je tokom objave najboljih praksi u martu da se procenjuje da „više od 100.000 od 600.000 slika i mnogo više od milion knjiga, rukopisa i ritualnih verskih predmeta nikada nije vraćeno vlasnicima“.

Do svoje smrti 1956. godine, Burle je sakupio kolekciju od oko 600 umetničkih dela. Veliki broj je sada u vlasništvu Fondacije Burle i izložena su u Kunsthausu, a ostala su u domovima Burleovih rođaka.

(Fonet)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner