Početna strana > Hronika > Sergej Lavrov: Moskva spremna da pomogne Srbiji u slučaju Šešelja
Hronika

Sergej Lavrov: Moskva spremna da pomogne Srbiji u slučaju Šešelja

PDF Štampa El. pošta
sreda, 18. januar 2012.

MOSKVA – Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je danas u Moskvi da je Rusija spremna da pomogne Srbiji kada je reč o slučaju lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, koji se nalazi u Haškom tribunalu, i još jednom se kritički osvrnuo na rad tog suda, napomenuvši da se Rusija više puta zalagala da bude zatvoren.

„Iz kontakata sa srpskom stranom poznato je da se Šešelj ne žali na svoj položaj”, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare, dodavši da je Moskva spremna da pruži odgovarajuću pomoć, u skladu sa sporazumima sa Srbijom o pravnoj pomoći.

Podsetivši da se Rusija već odavno zalaže za to da Haški tribunal bude zatvoren, jer je taj sud, kako je rekao, sve svoje funkcije ispunio i pri tome ne baš na „besprekoran način”, Lavrov je skrenuo pažnju na postojanje dvostrukih standarda kada je reč o slučajevima bosanskih Srba i muslimana.

On je, u tom kontekstu, posebno istakao slučaj bivšeg predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, koji je i preminuo u Tribunalu.

„Znamo kako su tekle stvari kada je reč o bivšem predsedniku Jugoslavije Slobodanu Miloševiću, iako su lekari tražili od sudija da mu obezbede lečenje i znamo da se prema mnogim optuženima, i to uglavnom Srbima, primenjuje neopravdano surov pristup i neobjašnjivi istražni postupci koji traju beskonačno dugo”, rekao je Lavrov.

Šef ruske diplomatije se osvrnuo i na slučaj „Medikus”, odnosno istragu o ilegalnoj trgovini ljudskim organima, istakavši da će se Rusija izboriti da taj slučaj bude istražen do kraja.

Lavrov je podsetio i da je bivša glavna tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte u svojoj knjizi pri put progovorila o slučajevima „crne transplantologije” na Kosovu, dodavši da se radi o ljudima otetim 1999. i 2000. godine na Kosovu, koji su potom prebacivani u Albaniju gde su im vađeni organi.

Izveštaj o tome sačinio je izvestilac Saveta Evrope Dik Marti i sada se to pitanje razmatra na različitim nivoima u UN.

Šef ruske diplomatije na konferenciju za novinare u Moskvi sumira rezultate rada u protekloj godini.

Interesovanje medija je izuzetno, jer je, prema podacima ruskog MIP-a, akreditovano 300 novinara iz 160 stranih i domaćih medija.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner